Grad Split raspisao je Javni poziv za dodjelu financijskih potpora vrhunskom ekipnom sportu iz Proračuna za 2024. godinu. Sportski klubovi koji sudjeluju u regionalnim ligama ili ligama jačim od regionalnih imaju priliku prijaviti se za financijsku potporu s ukupnim fondom od 300.000 eura.
"Ovim pozivom cilj je osigurati financijsku potporu sportskim klubovima koji se natječu u ligama organiziranim na regionalnoj razini ili jačima, poput europskih liga. Regionalne lige definirane su kao natjecanja organizirana od strane tijela registriranih za sportska natjecanja gdje sudjeluju klubovi iz Hrvatske i zemalja srednje i jugoistočne Europe. Svrha poziva je osigurati podršku vrhunskim sportašima i klubovima zbog interesa tih zemalja i njihovih sportskih tijela", javljaju iz Grada Splita.
"Glavni cilj je razvoj sporta, poboljšanje rezultata i jačanje pozicije Grada Splita na globalnoj sportskoj sceni"
Kako otkrivaju iz Grada Splita u Javnom pozivu, regionalne lige smatraju se natjecanjima koja se provode pod vodstvom nacionalnih sportskih saveza, a temelje se na pravilima i odlukama relevantnih sportskih tijela. Ukoliko natjecanja obuhvaćaju više različitih jakosnih skupina, smatra se da financijska potpora ide isključivo ekipama iz najjače jakosne skupine. Glavni cilj ovog poziva je razvoj sporta, poboljšanje rezultata i jačanje pozicije Grada Splita na globalnoj sportskoj sceni. Time se nastoji stvoriti i društvena korist za lokalnu zajednicu.
"Uvjeti koje sportski klubovi moraju ispuniti kako bi podnijeli prijavu su sljedeći: sudjelovanje u najmanje jednoj regionalnoj ligi prema uvjetima ovog poziva, klub mora biti upisan u Registar udruga Republike Hrvatske ili Sudski registar, uredna plaćanja prema državnim obavezama te evidentirana financijska stabilnost u bazi podataka Grada Splita, klub ne smije imati pravomoćne presude ili biti u postupku pred zakonom zbog prekršaja, poštivanje svih odredbi Uredbe o kriterijima financiranja sportskih udruga i uredna predaja financijskih izvještaja za prethodnu godinu. Prijave će se ocjenjivati prema sljedećim kriterijima: službeni naziv lige, broj klubova u natjecanju i zemlje sudionice, broj sportaša i pratećeg osoblja koji sudjeluju u natjecanju, sudjelovanje u razvoju sportske ponude i promociji Grada Splita, stručnost i profesionalno iskustvo vodstva kluba, uspjesi, tradicija i povijest kluba i važnost natjecanja u smislu sportskog, turističkog i gospodarskog značaja za grad", otkrili su iz splitske Banovine.
"Regionalno, globalno, lokalno. Oksimoron udžbenika vrijedan"
Nadalje, Javni poziv za dodjelu financijskih potpora vrhunskom ekipnom sportu iz Proračuna Grada Splita za 2024. godinu izazvao je burne reakcije na splitskoj političkoj sceni. Naime, Jakov Prkić, vijećnik u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije i član stranke Direkt (bivše Pametno za Split i Dalmaciji) te nekadanji predsjednik Gradskog vijeća Grada Splita kritizirao je ovaj Javni poziv i naglasio je da je riječ o jasnoj namjeri financiranja profesionalnog sporta javnim novcem, što je u EU zabranjeno.
Svoj stav o ovom pitanju jasno je izrazio: "Kad pomisliš da je nenamjensko trošenje novca preko Žute lige (objašnjeno kao administrativna pogreška) kraj svih pokušaja upumpavanja novčanih sredstava u KK Split, evo ti Javnog poziva za dodjelu financijskih potpora. Dijeli se ni više ni manje nego 300.000 eura."
U ciljevima poziva stoji da je svrha razvoja sporta, postizanje boljih sportskih rezultata u najmanje regionalnim ligama te promocija Grada Splita na globalnoj razini. "Impresivni ciljevi – sportski rezultati u regionalnim ligama, promocija Splita na globalnoj razini, društvena korist za lokalnu zajednicu. Regionalno, globalno, lokalno. Oksimoron udžbenika vrijedan", ironično je prokomentirao Prkić.
Dodaje kako je očito da je Javni poziv pisan s jasnom svrhom da financira određene sportske klubove, prvenstveno KK Split. "Vjerojatno je to zamišljeno ovako: Shorter i Benson potrče parketom u Čačku, rezultat objavi CNN, a Čistoća nabavi još jedan bio stabilizator", kazao je ističući apsurdnost navedenih ciljeva. Prema njegovim riječima, osim KK Splita, kriterije Javnog poziva mogu zadovoljiti još VK Jadran i, možda, Kuglački klub Mertojak.
"To je u EU zabranjeno"
Javni poziv ostavlja mnogo nejasnoća, posebice u vezi s načinom procjene prijava i bodovanja pojedinih kriterija.
"U pozivu nema detalja o načinu procjene prijava i kako će se pojedini kriteriji bodovati, samo stoji kako će gradonačelnik imenovati Povjerenstvo. No prateći obrazac uz poziv otkriva što će se ocjenjivati. Pa tako imamo: ukupan broj klubova koji sudjeluju u natjecanju, broj zemalja sudionika, broj sportaša, povijest i tradicija," rekao je Prkić, naglašavajući kako sve to ostavlja prostora za manipulacije. Jedna od najzanimljivijih točaka Javnog poziva odnosi se na uvjet da sportski klubovi uredno plaćaju doprinose i poreze te nemaju dugovanja prema državnom proračunu ili proračunu Grada Splita. Član stranke Direkt postavlja pitanje: "Iz ovoga nije jasno je li pozajmica uzeta od Grada, a koju KK Split nije vratio već više od godinu dana, ulazi u ta dugovanja? Ma…, opet jal progovara iz mene."
Osim toga, bivši predsjednik Gradskog vijeća Grada Splita iznosi svoju prognozu kako će se novac podijeliti: "Mislim da bi se novac mogao ovako podijeliti: 200 tisuća KK Split, 100 tisuća VK Jadran. Ako u igru uđe i KK Mertojak, onda Mertojaku 20 tisuća, a ovima po deset manje."
Na kraju zaključuje: "Riječ je o jasnoj namjeri financiranja profesionalnog sporta javnim novcem, što je u EU zabranjeno."
Prkićev zaključak o zabrani financiranja profesionalnog sporta javnim novcem otvara širu raspravu o tome u kojoj mjeri lokalne vlasti koriste javne financije za podršku sportskim klubovima. Iako je takva praksa u suprotnosti s pravilima Europske unije, Split nastavlja s raspisivanjem poziva koji, prema Prkićevim riječima, ide u korist prvenstveno KK Splitu i sličnim klubovima. "Jasno je da ovaj Javni poziv ne ispunjava pravu svrhu poticanja sporta u cijelosti, već je to još jedan pokušaj preusmjeravanja javnog novca u ruke malobrojnih", zaključio je Prkić.
Dakle, pojednostavljeno rečeno, Grad Split osigurao je izdašan fond za potporu sportskim klubovima u 2024. godini nastojeći kroz ovaj Javni poziv unaprijediti sportske rezultate i istaknuti se na međunarodnoj sportskoj sceni. Kako je još navedeno u pozivu, prijave se primaju do određenog roka, a zainteresirani klubovi moraju zadovoljiti sve propisane uvjete kako bi dobili priliku za financijsku podršku. No Iako se iz Javnog poziva može zaista zaključiti da će veliki iznos javnog novca dobiti Košarkaški klub Split jer u moru profesionalnih klubova u podmarjanskom gradu, samo 'splitski Žuti' najviše odgovaraju karakteristikama ovog Javnog poziva. Ukratko, gotovo se nitko ne može pronaći u svim ovim točkama osim (naravno) kluba s Gripa.
Ako je vjerovati stručnjacima i odredbama Europske unije, a Hrvatska je isto EU članica, profesionalni sport ne bi se trebao financirati javnim novcem. Naime, profesionalni sport, uz natjecateljsku dimenziju, karakterizira i stjecanje financijske dobiti zbog čega bi se, prema pravilima Europske unije, trebao financirati isključivo iz privatnih izvora. Međutim, praksa u zemljama bivše Jugoslavije primjenjivala je drugačije modele, s kombiniranim financiranjem koje uključuje i javna sredstva, a to je tema o kojoj se i dalje raspravlja, osobito u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj su jasna pravila, ali...
Prema riječima pravnog stručnjaka, dr. sc. Ante Vukovića, financiranje profesionalnog sporta iz javnih izvora u Republici Hrvatskoj moralo se od 1. srpnja 2013. godine uskladiti s propisima EU-a o državnim potporama. Ti propisi zabranjuju dodjelu potpora koje narušavaju pravila tržišnog natjecanja, definirana u Poglavlju VII. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). "Nije dopuštena nikakva državna financijska potpora ako se odobrava za gospodarsku djelatnost profesionalnog sporta", ističe se u pravilnicima EU-a. Ipak, financiranje omladinskih škola i izgradnje sportskih objekata šireg društvenog značaja iz javnih sredstava ne smatra se nezakonitim.
"Jedan od izuzetaka koje EU propisi dopuštaju odnosi se na potpore male vrijednosti, do 200.000 eura u trogodišnjem razdoblju. Ova vrsta financijske pomoći ne smatra se kršenjem pravila, ali pod uvjetom da nema značajan utjecaj na trgovinu između država članica. Dok su u Hrvatskoj i drugim članicama EU-a pravila jasna, u zemljama bivše Jugoslavije poput Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, europska pravila još uvijek nisu obvezujuća. U BiH, na primjer, više od 90% sportskih potreba financira se iz državnog proračuna, a privatno poduzetništvo u profesionalnom sportu tek je u začetku. Slična situacija je i u Crnoj Gori gdje sport u velikoj mjeri ovisi o javnim sredstvima", stoji u članku Ante Vukovića iz Zbornika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Srbija, s druge strane, ima nešto razvijeniji sustav, ali se i dalje velik dio sporta financira iz proračuna, iako profesionalni klubovi moraju osigurati veći dio svojih sredstava samostalno. U svim tim državama, prisutan je takozvani "kombinirani model financiranja sporta" koji uključuje i javne i privatne izvore. Ovaj model, međutim, izaziva kritike jer nije u potpunosti transparentan, a posebice se ističe potreba za većom ulogom privatnog sektora, što je u skladu s praksama u EU-u gdje privatni izvori čine gotovo 66% ukupnog financiranja sporta.
"Zanimljiv je primjer Hrvatske, koja je prema srpskom Zakonu o sportu uvela naknadu za bivše vrhunske sportaše putem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu (ZID ZS) iz 2013. godine. Iako se radi o ostacima socijalističke prošlosti, sličan model u Europi postoji samo u Mađarskoj. Međutim, kontroverze izaziva činjenica da, prema ovom zakonu, pravo na naknadu nemaju sportaši s invaliditetom koji su osvojili medalje na svjetskim prvenstvima osoba s invaliditetom. Ova odredba, koju stručnjaci smatraju diskriminatornom protivi se međunarodnom i hrvatskom pravu. Pravna regulacija položaja osoba s invaliditetom jedan je od najosjetljivijih elemenata pravne regulacije. Njihov pravni status u društvu pouzdan je pokazatelj postignutoga stupnja demokratizacije", tvrdi stručnjak, dr.sc. Ante Vuković u svom znanstvenom članku objavljenom 2014. godine, netom nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Podsjetimo, u tom vremenu, dakle prije više od 10 godina, o ovim novim pravilima i standardima financiranja profesionalnog sporta izvještavali su svi nacionalni i lokalni mediji.
Privatni, a ne javni kapital
Nadalje vrijedi istaknuti da za razliku od Hrvatske, zakoni Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore izjednačuju prava sportaša s invaliditetom i sportaša bez invaliditeta pružajući jednaku podršku obojima.
"S obzirom na postojeće propise EU-a i različite pristupe financiranju sporta u regiji, jasno je da je pred bivšim jugoslavenskim državama, uključujući Hrvatsku, potreba za daljnjom transformacijom sustava financiranja sporta. Praksa u EU-u jasno pokazuje da bi profesionalni sport trebao biti samoodrživ, dok bi se javni novac trebao usmjeriti na razvoj amaterskog sporta i infrastrukture. Hrvatska, kao članica EU-a, već je napravila značajne korake u ovom smjeru, no još uvijek postoje brojna pitanja koja zahtijevaju rješavanje, posebice u vezi s ravnopravnošću sportaša s invaliditetom. Ova problematika pokazuje kako je financiranje sporta ne samo pitanje gospodarstva već i društvene odgovornosti i prava", naglasio je u svom istraživanju Vuković, a sve je objavljeno i na portalu Hrvatskih znanstvenika i stručnih časopisa - Hrčak.
Na kraju je naglasio da bi i ostale države iz regije mogle preuzeti ovaj standard financiranja profesionalnog sporta u kojem dominira privatni, a ne javni kapital.
U svakom slučaju, Dalmacija Danas poslala je upit Gradu Splitu. Očekujemo očitovanje i pojašnjenje ovog Javnog poziva. Njihov odgovor ćemo objaviti na portalu.
