Split ima dvije rijeke. Jedna je Jadro, a druga Žrnovnica. Upravo se s izvora Jadra pitkom vodom opskrbljuje veći dio Splita i okolice. Ipak, velik dio istoka grada opskrbljuje se s izvora Žrnovnice. Ova rijeka izvire u podnožju Mosora i u svom kratkom toku u cijelosti protječe teritorijem grada Splita. Ukupna je duljina rijeke 4.800 metara.
Žrnovnica je krška rijeka bržeg toka s manjim slapovima i dosta brzaka. Teče kroz istoimeno mjesto i ulijeva se u more svega nekoliko kilometara od Splita u smjeru Omiša. U svom gornjem toku Žrnovnica prolazi kroz kanjon koji je slabo dostupan ljudima, pa je zato taj dio najočuvaniji. Donjim dijelom obale rijeke napravljena je šetnica, a ostatak obale obrastao je vrbom i smokvom s malo vodene vegetacije.
Za razliku od izvora Jadra, koje je popularno izletište i koje je koliko-toliko uređeno, izvor rijeke Žrnovnice i njegova okolica u jako su lošem stanju. Put do izvora vodi makadamom koji skreće od lokalne ceste u Dvorima. Kako se većinom radi o privatnim zemljištima na spomenutom makadamu, pojedini vlasnici preko makadama nasuli su zemlju. U katastrofalnom požaru 2017. izgorjela je gusta borova šuma oko izvora, a izvor do danas nije očišćen od izgorenih borova. Neki od borova pali su preko makadama, a velik dio njih prijeti sigurnosti prolaznika.
U blizini samog izvora nalazi se nekoliko livada uz rijeku na kojima se rado okupljaju izletnici, a lokacija se dodatno popularizirala za vrijeme aktualne "koronakrize", te su izvor Žrnovnice otkrili i mnogi koji nikada do sada tu nisu boravili. Uz prekrasnu prirodu, u okolici izvora se itekako ima što vidjeti. Tristotinjak metara nizvodno od izvora nalazi se povijesni Turski most, a s poljičke strane i dalje stoji Turska kula koja je služila za obranu od Turaka. Niti kilometar zapadno od izvora nalazi se srednjovjekovna crkvica Sv. Mihovila na Gračiću.
Nažalost, kao i drugdje po Dalmaciji posljednja dva mjeseca, dio "novopečenih" izletnika ne mari za prirodu, te za sobom ostavljaju veliku količinu smeća.
I ove nedjelje na izvoru je bilo izletnika, ali današnji su itekako pazili da u prirodi ne ostane ni papirić...