Rasprava oko postavljanja spomen-ploče Sašku Gešovskom, mladiću tragično stradalom u Splitu 6. svibnja 1991. godine, ponovno je izazvala burne reakcije na splitskoj političkoj sceni. Ovaj prijedlog, koji je pokrenut još 2019. godine, nedavno je dobio pažnju Komisije za imenovanje ulica, trgova i spomenika. Međutim, unatoč podnesenom prijedlogu i izmjenama u tekstu ploče, odluka o njegovom konačnom usvajanju izazvala je podjele među vijećnicima i javnosti.
Prvi zahtjev za postavljanje spomen-ploče predan je 19. svibnja 2019. godine. Tadašnja gradska vlast na čelu s bivšim gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom, nije odgovorila na inicijativu niti ju je stavila na razmatranje. "Njihov način rada bio je nedemokratski, a takvo ignoriranje prijedloga ostaje njima na čast i obraz, ako ga uopće imaju", napisao je inicijator prijedloga Marko Gaj u svom otvorenom pismu kojeg su tijekom jučerašnjeg dana dobili splitski gradski vijećnici.
"Nesretno stradao 6.5.1991. godine"
Pod sadašnjim vodstvom gradonačelnika Ivice Puljka i predsjednika Komisije Srđana Marinića prijedlog je uvršten u dnevni red. Prvotni tekst ploče koji je glasio "Nevina žrtva prosvjeda održanih 6.5.1991. godine", izazvao je neslaganja zbog formulacije. Kritičari su tvrdili kako se takav opis može interpretirati na način koji politizira tragediju. Kao odgovor na to, predložen je revidirani tekst: "Nesretno stradao 6.5.1991. godine." Ova formulacija koja izbjegava potencijalno sporne konotacije prihvaćena je od strane većine članova Komisije.
No sjednica Komisije nije prošla bez napetosti. Prema riječima Marka Gaja, neki članovi Komisije bili su suzdržani ili su napustili glasanje, izbjegavajući izravno izražavanje stava. "Smatram da su izabrali neutralan stav kako ne bi ostali zabilježeni kao protivnici komemoriranja nevine žrtve", komentirao je Gaj u otvorenom pismu.
Saško Gešovski, pripadnik makedonske nacionalne manjine bio je vojnik Jugoslavenske narodne armije (JNA) koji je u trenutku smrti služio obvezni vojni rok. Njegova smrt dogodila se tijekom masovnih prosvjeda protiv JNA u Splitu, u politički napetom trenutku pred početak Domovinskog rata. Prilikom rasprava o prijedlogu istaknute su brojne formalno-pravne činjenice vezane za to razdoblje. Prema tadašnjem zakonu SFRJ, svaki punoljetni građanin bio je obavezan odslužiti vojni rok uz kaznene posljedice za neodazivanje. Tek 20. rujna 1991. godine, Zakonom o obrani Republike Hrvatske, propisano je da hrvatski novaci više ne smiju služiti vojni rok izvan Hrvatske. Do tada, JNA je, iako sve više pod kontrolom srpskog vodstva, legalno djelovala na teritoriju Hrvatske.
"Postavljanje spomen-ploče nije politička provokacija već čin priznanja tragedije koja je pogodila jednu obitelj i zajednicu", objasnio je Gaj. "Ploča nije posvećena vojnicima JNA, nego nevinoj žrtvi koja je nesretno stradala."
"Ovo nema nikakve veze sa službenim jezikom JNA"
Jedno od pitanja koje se našlo u središtu rasprave jest korištenje dvojezičnog natpisa na spomen-ploči. Osim hrvatskog jezika i latiničnog pisma, predloženo je da ploča sadrži natpis na makedonskom jeziku i makedonskoj ćirilici. Ovo je, prema Gaju, čin poštovanja prema makedonskoj nacionalnoj manjini i prema obitelji stradalog.
"Makedonska ćirilica nije isto što i srpska ćirilica", naglasio je Gaj dodajući kako je riječ o pismu koje ima 31 slovo i razlikuje se u nekim aspektima od srpskog pisma. "Ovo nema nikakve veze sa službenim jezikom JNA, već je odraz priznanja makedonske kulturne baštine."
Gaj je također podsjetio na povijesnu uporabu ćirilice među Hrvatima istaknuvši da je pismo bilo uobičajeno od 12. do 19. stoljeća u mnogim dijelovima hrvatskih zemalja. "Ćirilica je neodvojivi dio naše kulturne baštine", dodao je, citirajući izvore iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Inicijativa je izazvala mješovite reakcije. Podršku prijedlogu dali su članovi Makedonskog društva iz Splita kao i Ministarstvo vanjskih poslova Sjeverne Makedonije. "Republika Makedonija nije sudjelovala u agresiji na Hrvatsku. Referendumom iz 1991. godine izabrali smo miran put prema neovisnosti", navedeno je u priopćenju makedonskog Ministarstva vanjskih poslova. S druge strane, neki vijećnici i javne osobe izrazili su neslaganje, navodeći kako bi spomen-ploča mogla izazvati podjele u društvu.
"Odluka o tekstu ploče je politička, ali kompromis je postignut kako bi se ploča postavila dok je otac stradalog Saška, Goco Gešovski, još živ", istaknuo je Gaj. "Nažalost, majka Cveta preminula je prije nego što smo uspjeli ostvariti ovu inicijativu."
Priča o spomen-ploči Sašku Gešovskom nije samo pitanje lokalne politike, već simbol složenih odnosa prošlosti i sadašnjosti. "Želim da nijedna obitelj nikada ne prođe kroz ono što je prošla obitelj Gešovski", poručio je Marko Gaj, apelirajući na vijećnike da donesu odluku koja će biti u skladu s ljudskim dostojanstvom i suosjećanjem.
Uskoro nova sjednica Gradskog vijeća
Podsjetimo, prije više od dva tjedna održana je 34. sjednica Gradskog vijeća Grada Splita. Glavne rasprave odnosile su se na rad Komisije za imenovanje ulica i trgova. Kako je bilo i očekivano, glavna tema sjednice bila je dugogodišnji sukob vezan uz postavljanje spomen-ploče Sašku Gešovskom kao i planovi za postavljanje spomenika Papi Ivanu Pavlu II. na Žnjanu. Vijećnica Lidija Bekavac tada je podržala ideju naglašavajući da Papa, omiljen u hrvatskom narodu, zaslužuje spomenik u Splitu.
Na prošloj sjednici, vijećnica Lidija Bekavac iz Hrvatske građanske stranke (HGS) izrazila je nezadovoljstvo radom Komisije za imenovanje ulica i trgova. Prema njezinim riječima, Komisija je radila bez plana i transparentnosti dok su vijećnici iz redova gradonačelnika Ivice Puljka dominirali odlukama, čime je, kako je tvrdila, onemogućeno donošenje šireg konsenzusa. Jedan od ključnih prijepora odnosio se na status zapisnika s prethodne sjednice Komisije za imenovanje ulica, trgova i spomenika, održane 22. listopada 2024. godine. Bekavac je od Gradskih službi zatražila zapisnik s te sjednice, no dobila je odgovor kako zapisnik još uvijek nije bio dovršen. S druge strane, predsjednik Komisije Željko Domazet branio je rad Komisije navodeći kako optužbe dolaze iz političkih interesa oporbenih vijećnika.
U svakom slučaju, uskoro nas očekuju nove rasprave u splitskoj Gradskoj upravi. Iz pouzdanih izvora doznajemo da bi se vrlo brzo trebala održati nova sjednica Gradskog vijeća, a neslužbeno se navodi kako bi mogla biti zakazana već za idući tjedan. Zasigurno, tada se očekuju nove rasprave i polemike, a trebala bi trajati puno duže nego ova koja je održana u studenom.
Tko je bio Saško Gešovski?
Nakon što je prošao obuku u JNA, Gešovski je raspoređen u Vojnu policiju i dobio zadatak čuvanja vojnih objekata. U to vrijeme bio je stacioniran u Komandi VPO koja se nalazila u zgradi današnje splitske Banovine. Sudbina ga je zatekla upravo u trenutku kada je ta zgrada postala simbol otpora i bijesa lokalnog stanovništva prema JNA koju su mnogi smatrali pristranom u korist krajinskih pobunjenika.
Na dan Gešovskijeve smrti, 6. svibnja 1991., Hrvatska unija sindikata (HUS) organizirala je masovne prosvjede u Splitu. Cilj tih prosvjeda bio je ishoditi deblokadu Kijeva, većinski hrvatskog sela, koje je tada bilo pod blokadom vojske SAO Krajine. Prosvjedi su uslijedili nekoliko dana nakon krvavog incidenta u Borovom Selu gdje je poginulo 12 hrvatskih policajaca što je izazvalo masovni bijes diljem Hrvatske. Ovaj događaj često se naziva "dalmatinskom kristalnom noći" zbog vala nasilja koji je potresao regiju.
Tijekom demonstracija pred zgradom Banovine došlo je do sukoba između prosvjednika i JNA, koja je osim vojnika, koristila i oklopni transporter za zaštitu zgrade. U jednom trenutku, masa je napala transporter, a posada transportera bila je napadnuta što je izazvalo napetosti koje su brzo eskalirale u nasilje. Iako se često pogrešno navodi da je Gešovski zadavljen od strane prosvjednika, istina je da je smrtno stradao od metka u razmjeni vatre između vojnika JNA i pripadnika hrvatskog MUP-a.
