Mnogim je Dalmatincima omiljena hrana za lagani ručak ili večeru, mnogi nutricionisti kažu da je 'najzdravija namirnica na svijetu', zovu je još 'vitaminom za oči', a i čuva kosti te je odličan izbor za sve koji imaju problema s visokim krvnim tlakom. Riječ je o 'kraljici' dalmatinske kuhinje – blitvi!
Potječe sa Sredozemlja, a danas je njen uzgoj najrašireniji u Dalmaciji tijekom cijele godine zbog blage klime. U doba starih Grka i Rimljana prepoznata su njezina svojstva te je smatrana čudotvornom biljkom.
Blitva u svom lišću krije brojne nutritivno vrijedne tvari zbog čega se smatra zaista moćnom namirnicom. Naime, prema tvrdnjama stručnjaka u blitvi je prisutno oko 13 različitih antioksidansa, od koji se posebno ističu alfa i beta-karoten, lutein, zeaksantin i kolin. U jednoj porciji lišća blitve u značajnim količinama su dostupni i vitamini K, A, E i C te minerali magnezij, mangan, kalij i željezo.
U nešto manjem postotku prisutni su riboflavin, tiamin, niacin, pantotenska kiselina, vitamin B6, kalcij, fosfor, cink i selen, stoga ovo čudesno povrće ima mnoge zdravstvene dobrobiti. Između ostalog, posebno se preporučuje trudnicama i dojiljama jer odličan izvor folne kiseline.
Blitva je na glasu kao namirnica koju nakon kuhanja nije preporučljivo ostavljati za kasnije, no istina je drugačija – blitva se jedino ne smije podgrijavati zbog mogućeg nastanka spojeva nitrozamina koji mogu biti kancerogeni.
Kuhana blitva može u frižider, ali se prethodno mora dobro ocijediti od vode. Može se tako čuvati čak do tjedan dana, ali ako je u kombinaciji s nekom drugom namirnicom onda se vrijeme čuvanja može razlikovati, odnosno postaje kraće. Ako dugo stoji u hladnjaku ipak dolazi do kvarenja.
Kako prepoznati domaću blitvu?
Njeni tamnozeleni listovi nas mame na štandovima pazara, jer zaista nema ručka u kojeg ne bi mogli ubaciti blitvu, od soparnika, pita pa do one 'najslađe' na lešo s krumpirom.
No, ako ne uzgajate vlastitu, kako znati kupiti pravu blitvu, onu koja nije tretirana raznoraznim preparatima.
Odgovor nam je dao poljoprivrednik Mirko G. iz okolice Drniša.
„Ako oćete pravu domaću blitvu, ona mora bit izbužana, puna crvi i puža. Sve šta vidite da se sjaji i da je bujna, to ne valja. Znači da je prskana i u tom slučaju bolje ne po'ist nikakvu nego tu. Ako je friško ubrana, mora bit blatnjva, ta šta se prodaje k'i sa slike je otrov“, slikovito nam opisuje naš sugovornik.
Kaže nam, i da stabljika bi, treba biti čvrsta i bez smeđih dijelova na mjestu gdje je odrezana, jer to je znak da nije friško ubrana.
Poljoprivrednik s kojim smo razgovarali zgrožen je postupcima pojedinih restorana koji kako kaže, tobože nude domaću hranu.
„Kupuje smrznutu rubu, a prezentira je kao frišku iz mora. Ista stvar je i s povrćem, posadi malo paprika, blitve i ostalog povrća kako bi se gosti divili, bez gnoja ikakvog. Samo prezentacija. A znate koji je najbolji test? Blitva ako je tretirana , neka je grdelin proba, ako nije domaća, odmah će uginuti. Ptice su najosjetljivije“, kaže naš sugovornik.
Tri ključna pitanja za kupnju prave blitve
Pitamo naše sugovornika ako idemo na Pazar kupiti blitvu, kako ćemo biti sigurni da nas prodavač neće 'zalevatiti'.
„Pitajte ga kako nema crva, kako nije izbužana i zašto je tako bujna, čime se gnojila?' Ali tu vam ima i puno preprodavača pa ne znaju ni oni gdje se to zapravo sadilo i čime se tretiralo.
S kupusom ista stvar, kiseli kupus kojeg sami niste kiselili i da je provjereno, ne treba mu vjerovati. Treba izbjegavati one u kesicama, svime i svačim je tretirano.
Ljute ga, kaže nam Mirko, komentari dežurnih žugala o previsokoj cijeni blitve. Da je sade i vide koliko truda zahtijeva, više bi to cijenili, smatra poljoprivrednik.
„Moja obitelj i ja nikad se kupovnog voća i povrća nismo okusili. Sve sadimo sami, fala Bogu pa imamo di, ali znam ja ljudi koji isto imaju, ali neće, ne da im se, jer je ovo mukotrpan posa. A najlakše je reć skupo. Ma šta je skupo, da je iko od takvih zasuka rukave ne bi tako govorili.
Evo, i svojim bližnjim ja kažem uberi šta ti triba. Ma neće ni to, neće da uđu vrtal, a šta ćemo onda dalje govorit“, pomalo će ogorčeno Mirko.
Nije to 'mačji kašalj'
Za sve koji misle kako je to 'mačji kašalj' detaljno nam je opisao proces.
„Prvo triba obradit zemlju, odraditi gnojidbu kako bi se osigurali dobri uvjeti da blitva počne rasti pa je posijati. Tijekom uzgoja potrebno je osigurati dovoljnu količinu vode i brinit se o nasadima kao što je prorjeđivanje i slično.
Tek nakon misec dana se može počet brat“, navodi Mirko.
Zbog poskupljenja energenata i repromaterijala, gnojiva, sjemena i zaštitnih sredstava poskupljenje voća i povrća logičan je slijed, tvrdi poljoprivrednik koji smatra da je optimalna cijena blitve po kilogramu 4 eura.
Vitamin K1 sprečava prekomjernu aktivaciju osteoklasta, stanica koje razgrađuju koštano tkivo.
Osim toga, vitamin K1 se u crijevima pretvara u vitamin K2, koji potiče aktivaciju osteokalcina, najvažnijeg ne-kolagenskog proteina u koštanom tkivu.
Blitva sadrži velike količine beta-karotena koji je višestruko koristan za zdravlje očiju. Ovaj vitamin doprinosi smanjenju rizika od pojave makularne degeneracije, glaukoma, noćnog sljepila i drugih poremećaja vida.
Ovo povrće ima malo kalorija, a njegova prednost je obilje dijetalnih vlakana. Istovremeno, blitva je prepuna hranjivih tvari i fitonutrijenata koji će se pobrinuti da vaš organizam tijekom dijete dobije sve što mu je potrebno za optimalno zdravlje.
Poznato je da su dijetalna vlakna izuzetno korisna u prevenciji i kontroli dijabetesa tipa 2. Vlakna usporavaju apsorpciju nutritivnih spojeva, što doprinosi održavanju stabilne razine šećera na dulje vrijeme.
Zbog svojih antioksidativnih svojstava, vitamin K može spriječiti odumiranje živčanih stanica, koje je posljedica oksidativnog stresa.
Blitva sadrži nutrijente koji povoljno utječu na kardiovaskularno zdravlje. Smatra se da ovi minerali potiču otpuštanje natrija iz organizma te tako doprinose širenju arterija i snižavanju povišenog krvnog tlaka.
Vitamin K prisutan u lišću blitve povezuje sa smanjenim rizikom od razvoja raka prostate, debelog crijeva, dojke i jetre.
