Kandidacijska lista grupe birača za Gradski kotar Šine, pod geslom „Za Šine na koje možemo biti ponosni!“, nova je i nezavisna lista na kotarskim izborima koji će se održati u nedjelju, 4. rujna.
U mnogim kotarevima i mjesnim odborima na istoku Splita HDZ je već pobjednik jer nitko drugi nije istaknuo listu. Na Šinama će jedina alternativa HDZ-u biti upravo spomenuta nezavisna lista.
Porazgovarali smo s njenom nositeljicom, Marinom Kovačević.3
- Na Šinama ponovno imamo pluralizam. Ljudi kad izađu na izbore imaju između koga i čega birati, a ne kao u susjednim mjesnim odborima gdje ne možemo pričati o demokraciji, jer je na glasačkom listiću ponuđena samo jedna opcija. To podsjeća na neka prošla vremena. Mi smo nova, svježa krv koja će uvesti promjene na Šinama. Nismo ideološki vezani ni za koga, nismo dio stranačke mašinerije kojom se upravlja iz Zagreba, već smo ljudi iz kvarta koji smo se okupili da nama i našoj djeci riješimo goruće komunalne probleme na praktičan i učinkovit način za dobrobit svih ljudi koji žive na Šinama.
Šine su dosta u medijima skrivene; ne znam kako, ali uspijevate nekako kao cjelina ostati skriveni u medijima, izuzev Osnovne škole „Kamen-Šine“, o čijoj se nadogradnji i izgradnji igrališta lani pisalo po portalima. Ili je to samo moj dojam?
- Šine su skrivene u medijima jer se na Šinama godinama radilo vrlo malo i ništa, a jedino na čemu se radilo jest da nitko ne zabada nos i ne gleda što oni rade, odnosno ne rade. Sjećam se kad sam se doselila na Šine 2016. godine i javila u Kotar da želim volontirati, rečeno mi je da ne treba ništa! A ja gledam po kvartu tu draču, smeće, ilegalne deponije, makadam ispred kuća, ispumpavaju se septičke jame kao da smo u nekoj zabiti... Malo po malo, počela sam zvati Čistoću, Parkove i nasade, Vodovod i kanalizaciju, Komunalno redarstvo... Očistili smo nekoliko tona smeća, šahtove, kanale za odvodnju oborinskih voda, uklonili napuštena vozila, počelo se redovito kositi travu uz ceste i magistralu, dobili smo kontejnere za odvajanje otpada i ukrasne maske među prvima u gradu... Nema koga nisam zvala i slala mejlove.
Običan građanin zapravo može sam napraviti puno toga ako želi? Naravno, do neke mjere?
- Da, pogotovo otkad sam prije tri godine postala majka i počela svakodnevno šetati bebu po kvartu. Moj prvi veći komunalni zahvat bilo je prilagoditi previsoki nogostup na pješačkom prijelazu za dječja i invalidska kolica, a time i bicikle, na Templarskoj, glavnoj ulici na Šinama. To su te životne okolnosti koje te prisile da djeluješ za dobrobit svoga djeteta, a posljedično i čitave zajednice u kojoj živiš. Iznenadilo me kako je Grad brzo reagirao i riješio veliki problem za sve nas. Kad se pročulo tko je za to odgovoran, ljudi su mi počeli dolaziti sa svojim komunalnim problemima. Mi smo takav kvart, zajednica. Moj sin je peta generacija na Šinama. Od svog nastanka kasnih 50-ih godina prošlog stoljeća, Šine imaju specifičan kontinuitet kakav se izgubio u zapadnijim dijelovima grada: generacija šukundjedova i pradjedova je kupila zemlju od starih Stobrečana i sagradila kuće 60-ih i 70-ih, djedovi nadogradili 80-ih za rastuće obitelji, a danas je babin vrtal unukov parking, a didina konoba ćaćin i materin apartman. Smjena generacija i turizam učinili su svoje – današnji Šinjani imaju puno veća očekivanja kvalitete života. Kažu mi susjedi, turist mi je ocijenio apartman sa 10, a okoliš 4. Dijete je iskidalo novu jaknu na draču, palo na makadamu... Ja zovem, pošaljem mejl, i gradske službe to riješe. Onda mi je sinulo – pa ja zapravo radim posao Gradskog kotara! I tako sam krenula u potragu za drugim pametnim, vrijednim, sposobnim ljudima koji osjećaju odgovornost prema svom kvartu i žele raditi - kazala je Kovačević za Dalmaciju Danas.
U nastavku pročitajte izjave ljudi koji su se našli na listi "Za Šine na koje možemo biti ponosni!":
Nikola Dragun: Šine su prvo naselje za koje je napravljen GUP u Gradu Splitu i to 1968. godine. Sve kuće građene su sa (skupo plaćenim) građevinskim dozvolama, što je rijetkost na istoku Splita, pogotovo u ono vrijeme. Naplaćali smo se i onoj državi i ovoj. A gdje je plaćena infrastruktura? Susjed koji nema kanalizaciju plaća račun za Vodovod i kanalizaciju u istom iznosu kao i onaj koji ju nema i svaki mjesec plaća privatniku pražnjenje septičke jame. Je li to pošteno?
Jelena Madir: Nezamislivo je da u današnje vrijeme oko 830 djece koja pohađaju OŠ „Kamen-Šine“ ide u školu Templarskom ulicom koja nema nogostup! Škola je sve do trafostanice okružena dračom punom svakojakog smeća, što čini opasnost od požara, a tu je i dućan u kojemu se nalaze plinske boce. Što ako se to zapali? Kad krenu eksplodirati plinske boce pa netko nastrada? U tom okruženju naša djeca idu u školu svaki dan!
Tanja Amižić: Kako će se djeca lijepo ponašati ako je sve oko njih ružno? Cijeli grad se sređuje, samo u nas na Šinama ništa! Kao da nismo dio grada Splita, nego neko slijepo crijevo. Usporedite Blatine prije deset godina i sad – bile su gore od Šina, a uz malo truda i rada Gradskog kotara Blatine i lokalnih volontera sada oko trafostanice imaju lijepo uređen parkić s predivnom starom debelom maslinom, rasvjetom i klupama za sjedenje. Radimo na tome da tako bude i na Šinama.
Petar Mihanović: Kakvi su Mejaši bili prije probijanja Vukovarske, a kakvi su danas? Želimo da se Vukovarska nastavi istočno od City Centra sve do Šina i Magistrale. Tako veliku i bitnu prometnicu onda prati čitava infrastruktura, što bi bilo izvrsno za rast i napredak našega kvarta u svakom smislu. Sve više mladih obitelji doseljava na istok grada, tu je i turizam, i pritisak na infrastrukturu je neodrživ. Veliki infrastrukturni projekti jedini su način da se Šine prilagode sadašnjem i budućem priljevu stanovništva, te da se postojećim stanovnicima poveća kvaliteta života na razinu prihvatljivu u 21. stoljeću.
Ante Marin i Laura Katić: Na sjeveroistoku Šina, na Krilavi, imamo velikih problema s nedostatkom prometne signalizacije, nogostupa, adekvatnih rješenja za oborinske vode, nema dovoljno hidranata u slučaju požara, a i parkiranje je noćna mora. Krilava nema niti klupu na koju možeš sjesti, a kamoli nekakav park. Sadržajno i infrastrukturno najzapušteniji je dio Šina. Zato pozivamo glasače naročito s Krilave da prestanu glasati za one koji za njih nisu ništa učinili.
Marina Kovačević: Razgovarali smo sa stotinama naših susjeda i svi su izrazili potrebu da se riješe veliki i mali komunalni problemi, da se na Šinama krene s radom. Građane želimo ohrabriti i motivirati da izađu na kotarske izbore 4. rujna i zaokruže broj 2 za Šine na koje možemo biti ponosni!