Jeste li ikad posjetili 'hrvatski Stonehenge'? Ako vam nije poznato o čemu je riječ, pravo je vrijeme da se provozate do Crljivice, arheološkog lokaliteta između Ciste Velike i Ciste Provo. Na prometnici između Trilja i Imotskog vidjet ćete stećke koji su nastali od 14. do 16. stoljeća, a zbog manjka promocije i nedostataka vizualnog identiteta vrijednog mjesta u Zagori turisti samo slučajno mogu primijetiti kamene gomile koje su pod zaštitom UNESCO-a. Naime, kasnosrednjovjekovno groblje nastalo je od 14. do 16. stoljeća pokraj rimske prometnice i vrtače s bunarima, oko tri prapovijesna tumula. Oko 90 sačuvanih stećaka, ploča i sljemenjaka, najbrojnije i najznačajnije takve skupine na području Republike Hrvatske, obilježava tek dio ukopa raspoređenih na 3.000 metara četvornih.
Groblje oko Velike gomile čini cjelinu s grobljem na također prapovijesnoj Maloj gomili smještenoj dvjesto metara zapadnije. Ističu se stećci ukrašeni plitkim reljefima kojima su klesari poput imenom poznatog kovača Jurine uprizorili široku lepezu motiva povezanih s pogrebnim kultom, običajima i shvaćanjima onodobnog stanovništva. Čine je prikazi ljudskih figura i životinja u različitim kompozicijama s prikazima povorke-kola, viteških turnira ili lova, u kombinaciji s arhitektonskim, geometriziranim ili floralnim obrubima. Inačice križeva otkrivaju vjersko obilježje pokojnika, ljiljani i štitovi znamen su feudalnih gospodara, a rozete i polumjeseci preslik nebeskih tijela postavljenih prema njihovu položaju u trenutku pokopavanja.
"Ovo je najvrjednija povijesna baština"
Sve ovo zvuči očaravajuće i iz uvoda se može zaključiti da je riječ o nečemu impresivnom i jedinstvenom u svijetu. No Boris Šitum, jedan od autora vizualnog identiteta "Cistonaca", tužan je i razočaran. Godinama je radio kako bi se ovaj lokalitet bolje promovirao, ali do današnjeg dana ništa se značajno nije promijenilo. Šitum smatra da je riječ o najvrjednijoj povijesnoj baštini u imotskoj okolici.
"Žalosno je to što se ništa ne događa po ovom pitanju. Nadam se da će neki novi, mlađi ljudi, posebice članovi Udruge KUŠU Provo preuzeti inicijativu kako bi se taj lokalitet napokon prezentirao javnosti. Podsjetimo bih vas, lokalitet je ušao u skupinu mjesta koja su pod zaštitom UNESCO-a i mi smo dali sve od sebe kako bismo napravili vizualni identitet. Ovo je najvrjednija povijesna baština u našem kraju, uz bok s velikim svjetskim povijesnim lokalitetima. Ustrajat ćemo na ovom 'brandu' vizualnog identiteta jer je on jako dobro osmišljen i svojevrstan je 'hommage' pokojnom Iki Čelanu", otkriva nam jedan od autora vizualnog identiteta 'Cistonaca'.
Posebnu vrijednost lokaliteta predstavljaju sačuvani natpisi bosančicom na stećcima vlaških supružnika Vladne i Jerka Kustražića koji su postavljeni oko sredine 15. stoljeća. Autori vizualnog identiteta 'Cistonaca' su Karin Grenc i već spomenuti Boris Šitum iz studija EKG. Sam znak je stilizirani antropomorfni simbol ljiljana preuzet sa stećka na ovom lokalitetu. U sklopu prezentacije vizuala izložene su fotografije Crljivice autora Zorana Alajbega, fotografa Muzeja HAS, a pokretači cijele ove priče bili su entuzijasti iz 'Udruge Crljivica' iz Ciste Velike na čelu s predsjednikom Ivanom Čelanom.
Za dodatno pojašnjenje Dalmacija Danas kontaktirala je s Krešimirom Bosnićem s Odsjeka za restauraciju i konzervaciju Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, voditeljem projektnih aktivnosti lokaliteta te organizatorom aktivnosti vezanih za lokalitet. Osvrnuo se na problematiku povijesnog lokaliteta te je naglasio da je Općina Cista Provo napravila sve što je mogla.
"Mnogo znam o stećcima i kada o njima govorimo, moramo se dotaknuti raznih povijesnih segmenata. U svakom slučaju, moram ovim putem pohvaliti konzervatorski ured iz Imotskog koji je napravio velik posao po pitanju očuvanja ovog lokaliteta u Cisti Provo. Pomogla je i Općina Cista Provo, a najveće pritužbe bilo su vezane za vizualni identitet i brendiranje stećaka kao takvih. Morate znati da Općina Cista Provo gotovo svakodnevno održava taj lokalitet čistim i urednim. Radnici kose travu na tom području, kupi se smeće... Rad Općine nije lako primijetiti, ali moramo priznati da rade sve što je u njihovoj moći po pitanju stećaka", rekao je Bosnić.
Nema ništa od masovnog turizma
Osim toga, Bosnić ističe da pokušavaju pronaći model kako bi se lokalitet turistički brendirao, ali je, kako on tvrdi, potrebno pronaći model 'soft turizma' lokaliteta Crljivice.
"Organizirali smo okrugli stol u blizini lokaliteta stećaka u kojem su sudjelovala razna društva i lokalne udruge, nastavno osoblje iz škole, a došli su nam i predstavnici iz turističkih zajednica te predstavnici Splitsko-dalmatinske županije. Raspravljali smo o brendiranju lokaliteta i iskorištavanju njegova turističkog potencijala. Ne znam, nekako mi nije primjereno gajiti turističke ambicije na mjestu gdje je groblje, ondje gdje počivaju mrtvi. Ne zaboravimo, na mjestu gdje se nalaze stećci, nalazi se i groblje. To je u ovom trenutku bitno naglasiti. Riječ je srednjovjekovnom groblju koje zahtijeva posebni pijetet. Nadalje, znale su se tu organizirati nekakve fešte i zabavni događaji, a onda bi ljudi ostavljali piće i smeće, vršili bi nuždu i galamili bi na mjestima gdje počivaju mrtvi. Pokušavamo pronaći model 'soft turizma' koji bi bio prihvatljiv za ovo područje. Još uvijek tražimo odgovore na ta pitanja... Naime, cijeli lokalitet mogao bi biti postaja za rekreativce i bicikliste koji bi nešto mogli naučiti kada zastanu na lokalitetu stećaka uz prometnicu. Dakle, na tom se području ne može provoditi nekakvi masovni turizam, to je neprihvatljivo i neizvedivo", pojasnio je detaljno za Dalmaciju Danas.
Velik problem kultnog i vrijednog lokaliteta je i prometnica koja prolazi tik uz spomenike. Nerijetko su nesavjesni građani, ali i turisti područje Crljivice koristili za parkiranje svojih vozila i traktora, a mnogi su se mladi i oni malo stariji kod spomenika i okupljali pa bi nakon zabave redovito ostavljali gomile smeća. Bosnić smatra da je situacija bolja te da se ipak nešto miče s mjesta.
"Dolaze brojni prijedlozi i svi su u okvirima razmatranja. Bilo je govora i da će se prometnica izmjestiti, ali nismo sigurni da bi to bilo dobro jer taj je lokalitet davno prije nastao na tom mjestu zbog ceste koja prolazi uz stećke. Cesta definira lokalitet i to je svima jasno. Jedino je prijeko potrebno definirati parking uz stećke i to bi se definitivno trebalo zabraniti. Samo bi se trebala ostaviti mogućnost pješačkog i biciklističkog koridora, a nužno je i poboljšanje signalizacije. Također, trenutno smo u procesu osmišljavanja nekih novih ideja signalizacije. Na lokalitetu imate jako malo oznaka, ali puno više poziva na sadržaj koji se virtualno mogu istraživati. Dovoljno je postaviti osnovne informacije i uz njih QR kod za sve potrebne informacije u virtualnom prostoru. Osim toga, uz tu digitalnu implementaciju neće se narušiti prostor nekakvim tablama i fizičkim oznakama", ističe.
Na kraju je pohvalio rad ljudi koji su uložili puno vremena i truda kako bi ovaj lokalitet postao pravi bend Dalmatinske zagore. Govori da će se vizualni identitet lokaliteta u konačnici i integrirati.
"Organizirat ćemo radionice na kojima će sudjelovati mladi. Želimo da se stećci i u budućnosti očuvaju u ovom obliku jer su zbog klimatskih promjena podložni propadanju, a zbog toga je potrebna edukacija mladih. Plan je u cijelu priču uključiti i starije, a njihova uloga bit će otkrivanje starosjedilačkih priča iz davne prošlosti, a takve priče bit će vezane upravo uz stećke", navodi te nastavlja:
"Udruga Crljivica koju je vodio pokojni Ivan Iko Čelan, a u kojoj je bio i Boris Šitum, napravila je u prošlosti ogroman posao za očuvanje ovog lokaliteta u Cisti Provo. Možemo reći da su oni oformili vizualni identitet lokaliteta i mi ćemo se truditi da integriramo njihov logo i vizualni identitet koji je stvarno odličan. Stvorili su brend koji se ne smije ignorirati. Nije sve jednostavno napraviti u kratkom vremenu i tema je vrlo osjetljiva i kompleksna. Prostora za napredak ima, a situacija u Cisti po ovom pitanju nije loša", podvukao je Krešimir Bosnić za Dalmaciju Danas.
"Promet bi trebao ostati, ali sigurno će uslijediti zabrana parkiranja"
Arheološki lokalitet Velika i Mala Crljivica u Cisti Velikoj nekropola je s najvećom i najznačajnijom skupinom stećaka u Hrvatskoj i proglašen je Svjetskom baštinom UNESCO-a 2016. godine. Njih 90-ak razbacano je po livadi s obje strane ceste. Stećci su nadgrobni spomenici, korišteni kod ukopa ljudi svih kršćanskih vjeroispovijesti, nastali između 12. i 16. stoljeća, a tipični uglavnom za BiH i rubna područja susjednih država. Često su ukrašeni ornamentikom slične tematike koja uglavnom prikazuje motive dvoboja, ratnike, konjanike, kola, stilizirane ljiljane, križeve, zvijezde i sl. Neki sadrže i natpise pisane bosančicom (hrvatskom ćirilicom), što je slučaj i s dva stećka s ovog lokaliteta. Osim stećaka, s južne strane ceste livada se spušta u udolinu (ponikvu) u kojoj se smjestilo sedam srednjovjekovnih bunara koji tvore zaista atraktivan prizor.
Božo Ćubić, načelnik Općine Cista Provo za Dalmaciju Danas je otkrio da će se lokalitet u potpunosti zaštititi i brendirati, ali uz jasno definirane uvjete koji će biti prilagođeni mjestu na kojem se nalaze grobnice i spomenici te vrijedna kulturna baština koja je pod UNESCO zaštitom.
"Mi na lokalitetu ništa ne smijemo raditi na svoju ruku. Pravila su jako stroga i jasno su definirana. Osigurali smo panoe kako bi ljudi znali gdje su došli i o čemu je riječ, a u suradnji smo s i s udrugama i skupinama građana, ali i stručnjacima koji daju svoje sugestije i ideje kako bi se dodatno poboljšao lokalitet stećaka u Cisti. Nadalje, pokušavamo potpuno zaštititi to područje zbog prometa, a glavni cilj nam je onemogućavanje parkiranja na mjestu i oko mjesta lokaliteta stećaka. Promet bi trebao ostati, ali sigurno će uslijediti zabrana parkiranja. Također, zbog mjesta koje je nama važno, ali je i osjetljivo, zabranjeno je održavanje bilo kakvih manifestacija na području gdje se nalaze spomenici jer se oko tih spomenika (stećaka) nalazi stotine grobnica, a mnoge još nisu arheološki istražene do kraja. U svakom slučaju, želja nam je potpuno zaštititi i brendirati lokalitet, ali uz jasno definirane uvjete koji će biti prilagođeni mjestu na kojem se nalaze grobnice i spomenici te vrijedna kulturna baština koja je pod UNESCO-ovom zaštitom", jasan je načelnik Ćubić.
Koja je misija projekta STECCI?
Podsjetimo, Umjetnička akademija u Splitu odrađuje terenske projektne aktivnosti unutar HORIZON EU projekta STECCI (STone monument Ensembles and the Climate Change Impact), u okviru radnog paketa 5, koji se bavi laboratorijima društvenih inovacija.
"Dana 6. svibnja 2024., na inauguracijskoj konferenciji koja je održana u multifunkcionalnoj dvorani u Cisti Velikoj, označavajući početak obimnih napora očuvanja, dionicima projekta su predstavljene planirane projektne aktivnosti. Projekt, koji se odvija u Hrvatskoj, rezultat je suradnje međunarodnih partnera unutar HORIZON Europe projektne platforme, a njegov primarni cilj je osmisliti inovativne i održive strategije za zaštitu kulturne baštine od utjecaja klimatskih promjena, prirodnih katastrofa, onečišćenja okoliša i antropogenih prijetnji", s ponosom su tada javili te su u nastavku pojasnili detalje projekta STECCI.
"Pokrenut 2023. godine, projekt STECCI multidisciplinarni je pothvat koji integrira ekspertize iz područja konzervatorske znanosti, znanosti o klimi i okolišu, bioloških znanosti, društvenih znanosti, ekonomije, kreativnih industrija i humanističkih znanosti. Kroz raznoliko znanje i vještine, projekt ima za cilj odgovoriti na izazove koje klimatske promjene postavljaju u području očuvanja kulturne baštine. Središnji dio misije STECCI projekta je formiranje interdisciplinarnih timova koji obuhvaćaju studente, stručnjake i dionike iz različitih područja i institucija odgovornih za konzervaciju spomenika. Ovaj suradnički pristup potiče razmjenu znanja, razvoj vještina i dijeljenje iskustava radi unapređenja očuvanja i prezentacije nacionalne i europske baštine", pojasnili su.
Tijekom događaja, predstavnici Umjetničke akademije u Splitu, vodeće organizacije projekta u Hrvatskoj, predstavili su ciljeve i zadatke projekta planirane za razdoblje od 2023. do 2027. Također su predstavili modele zaštite, utemeljene na postojećim prijetnjama i izazovima u čuvanju materijalnih komponenti stećaka, reinterpretacijom njihove uloge u suvremenom kontekstu i uključivanjem opće populacije - građana, učenika i ranjivih skupina u procese zaštite te planiranjem turizma unutar okvira participativnog upravljanja.
"Naglasimo da su na konferenciji sudjelovali predstavnici različitih entiteta, uključujući Općinu Cista Provo, Županiju splitsko – dalmatinsku, Ministarstvo kulture, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Turističku zajednicu Imota, Osnovnu školu Ivana Gorana Kovačića, udruge IIC Hrvatska grupa i Hrvatsko restauratorsko društvo, kao i lokalne poduzetnike usmjerene na kulturne aktivnosti (tvrtke 3D Studio d.o.o., Kvinar d.o.o., ArtCoreLab d.o.o.), koji su s UMAS-om surađivali na osmišljavanju modela zaštite i pripremi projektnih aktivnosti. Kroz istraživačke metode poput World Cafe diskusije, predložene su aktivnosti preispitane, a oblikovani su i mnogi inovativni prijedlozi za proširenje angažmana unutar planiranog obuhvata projekta, za koje svi sudionici vjeruju da će doprinijeti preoblikovanju odnosa prema ovim vrijednim spomenicima, proširenju dosadašnjih spoznaja o njima, kao i promjeni vizualnog identiteta i dostupnih sadržaja na lokalitetu te kvalitetnijem inkorporiranju stećaka u poslovanje lokalnog poduzetništva", stoji na službenoj Internet stranici projekta.
Više podataka o projektu, daljnjim pojedinostima i ciljevima projekta moguće je pronaći na OVOJ poveznici.
