Splitski HDZ na izbore u Splitu izlazi s listom koju predvodi kandidat za gradonačelnika Andro Krstulović Opara. Krstulović Opara za svog zamjenika i zamjenicu odabrao je diplomiranog inženjera građevine Nina Velu i diplomiranu teologinju Jelenu Hrgović. Mi smo razgovarali s Jelenom Hrgović koja je deset godina rada provela na polju kulture u privatnom sektoru. Hrgović je aktivna u raznim volonterskim inicijativama, u Svjetskom savezu mladih te općenito u raznim društvenim i socijalnim sferama života. Ona je u HDZ-ovom timu "zadužena" za socijalnu politiku.
- Razmišljali smo ozbiljno o primarnim potrebama građana. Te potrebe su velikim dijelom socijalnog tipa bilo da se radi o nekim mjerama, kazat ću tako primarne, da se radi o pitanju dječjih vrtića, primarnog obrazovanja i općenito unaprjeđenja školskog sustava. Pomoć roditeljima u odgoju i obitelji, iskreno dosta je to stavljeno u fokus u socijalnom programu u ovom osnovnom značenju funkcioniranja i da se osigura dostupnost vrtića, da se unaprijedi školski sustav, da se pokuša organizirati nastava barem u dvije smjene, da se izbjegne nastava u tri smjene kakva postoji u nekim školama. Naravno u planu je i dogradnja škola koje je potrebno završiti poput Škole na Pazdigradu. Nekoliko vrtića koji nedostaju među kojima je i ovaj na Kili, koji je nužno potreban kao novi vitalni dio grada. Sve je to doista bilo u fokusu onog primarnog rješavanja socijalnog pitanja kao organizacije uopće normalnog funkcioniranja grada i društva, ali isto tako i one mjere koje su za najpotrebitije. Pa i određene subvencije koje bi bile za poticanje demografske politike, za osiguranje i pomoć roditeljima u školovanju. - ispričala nam je Hrgović u jednom dahu.
Pitali smo da nam navede konkretne mjere koje HDZ planira provesti u socijalnoj politici ako dođe na vlast u Splitu.
- Jedna od konkretnih mjera je i pomoć obiteljima u organizaciji i financiranju samog školovanja djece. Bilo bi dobro da se u prvoj godini mandata osiguraju besplatni udžbenici, a do kraja mandata da cijelo osnovnoškolsko obrazovanja bude potpomognuto. Jedna od mjera je svakako i povećanje stipendija za studente. U Splitu je 23 tisuće studenata i sigurno je da je sadašnji broj nedovoljan te je cilj utrostručiti taj broj. Također jedna od socijalnih mjera vezana je i uz umirovljenike da se poveća kvaliteta života prilično pokretnom i zdravom dijelu stanovništva, koje ima mogućnost i kretanja i sudjelovanja u različitim aktivnostima. Mjera je da se uvede umirovljenička kartica, koja bi uključivala određene popuste s jednim brojem gradskih službi, ugostitelja, trgovina i ostalih kao jedan zajednički projekt u kojem bi imali jeftiniji pristup dnevnim potrebama, kao što su ručak, marenda, kava, ulaz u kazalište i različite druge sadržaje. Ti sadržaji bi im pomogli povećati dinamični dio života što se tiče starijih i nemoćnih. Zasigurno je i glavna mjera zdravstvena i palijativna skrb, koja nedostaje gradu. Neki su pomaci se dogodili, ali je sasvim sigurno da je nužno organizirati dnevne boravke koji bi bili pomoć cijeloj obitelji. Kao što mala djeca odlaze u vrtić, tako bi i stariji i nemoćni mogli provesti osam sati na mjestu gdje bi se skrbili o njima. Za tako nešto je postojalo nekoliko pilot projekata, ali je sasvim sigurno u planu da se omogući tako nešto i da zaživi u Splitu. Jedna od mjera je upućena i prema ljudima s posebnim potrebama, zdravstvenim teškoćama i invalidima s jedne strane da se ukine ova arhitektonska barijera gdje im je doista otežano kretnje i pristup različitim mjestima. S druge strane da se omoguće novi oblici funkcioniranja i uključivanja u društvo te da se ispoštuju zakonske pogodnosti. Što se tiče osiguranja drugih socijalnih mjera one su usmjerene i na najmlađe stanovništvo, posebno u pitanju zdravstvene skrbi da se konačno osigura odjel za psihološku pomoć mladima. Čini se da je taj problem u velikom porastu u gradu i da je nužno nekako pristupiti s ove gradske strane da se napravi određena intervencija prema tome. Grad Split treba dobiti tu adekvatnu skrb za mlade, posebno po pitanju ovisnosti, problema kocke koji je sve rašireniji, nekakvih nedostataka i alkoholizma kod mladih. - pojasnila nam je Hrgović.
Kad smo se dotaknuli djece osvrnuli smo se i na veliki problem nedostatka adekvatne zdravstvene skrbi za djecu. Pitali smo kako HDZ planira riješiti primjerice nedostatak pedijatara u gradu pod Marjanom?
- Iskreno poznat nam je i taj problem. On je nažalost složen, ali svakako da može doći od gradskih vlasti intencija i zalaganje najprije prema samom KBC-u, a potom i prema ministarstvu zdravstva, da se osluhne ta potreba i da se otvori prostor za nove specijalizante. Za bolnicu kakva je ova u Splitu i gravitaciju ljudi prema bolnici sigurno je nužno otvoriti više specijalizacija i zadržati mlade liječnike u Hrvatskoj. Naprosto to je jedan od glavnih ciljeva programa tima Andre Krstulovića Opare i splitskog HDZ-a, da se konačno odgovori na ovo pitanje oko velikog broja mladih koji izlaze iz škola i s fakulteta. To je nužno odgovoriti i mora se rješavati. Jednostavno ako se ne počne rješavati to pitanje ljudi će u potrazi za egzistencijom odlaziti iz Splita, a to je zadnja stvar koja nam treba i to se treba zaustaviti. Ne samo za mlade, nego i generaciju srednjih godina, koja traži ili promjenu posla ili je spletom nesretnih okolnosti i propadanja određenih firmi ostala nigdje. To je jedan od razloga na koji smo se koncentrirali, o kojem neprestano razmišljamo i tražimo rješenja. Razgovaramo i s mogućim partnerima da se pokrene taj dio što se tiče mladog stanovništva. U planu je i studentski inkubator oko kojeg već imamo određenih priprema za projekte, za prijave i gdje se može ipak dogoditi veliki pomak i polažemo velike nade upravo u taj dio jer moramo zaustaviti odljev mladog stanovništva. Kako liječnika koje ste spomenuli, tako i drugih profesionalaca. Grad zahvaljujući Sveučilištu ima veliki broj studenata i kreativaca, koji će otići ako ne budu imali gdje raditi. Zadržavanje mladih nam mora biti primana socijalna mjera. - rekla nam je Hrgović.
Prokomentirala je i situaciju u gospodarskoj djelatnosti u gradu Splitu.
- Mi se u ovom trenutku nalazimo pred jednim civilizacijskim pitanjem. To može zvučati pretenciozno, ali nakon dugo godina vrlo neobičnog razvoja grada, koji je toliko spor i koji toliko počiva na privatnoj inicijativi. Ono što mi vidimo, vidimo pomak u turističkom ili kozmetičkom smislu u samoj gradskoj jezgri. Događa se nekakav pomak. Vidite ga vjerojatno vi kao i ja, a to je da se uređuju fasade, da se privatni prostori prenamjenjuju u turističku djelatnost i da ipak dolazi jedan priljev ljudi koji potiče i otvaranje nekakvih manjih restorana i uslužnih djelatnosti. To se događa u samom centru grada, dakle to je jedino što se događa. To je privatni pomak, a s pozicije gradske vlasti se ništa nepomične ili poticaja, projekata koji bi došli iz tog smjera. Zato su se privatnici pokrenuli sami i nešto su pomaknuli na neki način s mjesta. To niti može biti jedini odgovor niti može biti utjeha za ostalih 180 tisuća ljudi u Splitu. - kazala je Hrgović.
S obzirom na to da je spomenula i civilizacijski pomak, upitali smo kako komentira zatvaranje knjižara u gradu jer i sama je dugi niz godina radila u tom sektoru. Zanimalo nas je što je s duhovnom hranom građana?
- Kako vidite i vi dogodilo se napuštanje cjelokupne gradske jezgre. Dakle, u svakom smislu ovo što ste spomenuli knjižare, nisu samo knjižare nego uopće sve što je bilo u funkciji života. Naravno da su knjižare bitne, to su bile male utvrde kulture doslovno. Grad jednostavno postaje u ovom smislu turistički, apartmanski, iznajmljivački jer ljudi nemaju što drugo. Okreću se onom što se događa i koriste trenutak koliko je moguće, alii sigurno da to nije ni plansko, niti je organizirano, niti ima posebnu podršku gradske vlasti. Upravo stoga je nužno i to je u našem planu razvojnog programa grada da se afirmira gradska jezgra kao mjesto života. Ne samo kao mjesto u kojeg će dolaziti turisti. Ona nikako ne smije biti samo u službi ljudi koji tu dolaze na nekoliko dana i tu uživaju. Oni su naravno dobrodošli i svakako da taj dolazak donosi određene vrijednosti u svim segmentima. U planu je svakako da se dogodi organizirani razvoj grada, koji se neće samo formirati u smislu gradske jezgre i da se tu pokuša zadržati tradicionalne obrte. Da se pokuša poticati taj dio da ljudi koji žele raditi u gradu tu i ostanu i da se vrate u gradsku jezgru. - istaknula je Hrgović te navela niz projekata kojima bi Grad zaživio tijekom cijele godine od pomoći ugostiteljima, preko planskog razvoja turizma do kongresnih dvorana i drugih sadržaja i poticaja važnih za razvoj Splita.
Za kraj je poslala i poruku biračima i svim građanima.
- Istina je da je Split grad za sve. Nakon ovoliko godina ne smijemo ostati u tom iščekivanju što će se dogoditi i da se šalimo samim sobom, da nam se dogodi tzv. "grad slučaj". Pogledajte Šibenik i Zadar proteklih par godina kako su napredovali zato što se dogodilo nekoliko velikih projekata koji su povukli cijeli grad, svu infrastrukturu, doveli su nova radna mjesta i nove poslovne vrijednosti. To je nešto što nam naprosto treba uz znanje, ideje, uz organizirano zajedničko djelovanje jednostavno može i mora se dogoditi napredak. Mi smo razmišljali o onom infrastrukturnom smislu i velikim projektima koje smo objedinili pod nazivom "Split 2025.", koji podrazumijeva most prema Kaštelima i otvaranje novog ulaza u grad te rješavanje drugih infrastrukturnih problema. To su stvari koje nije moguće riješiti brzo, ali je potrebno rješavati odmah. Ako me pitate zašto bi građani trebali izaći na izbore. Meni je potpuno jasno da su ljudi apatični, dakle nisu sami i to je razlog zašto je ovaj tim, u kojem sam i ja, Andre Krstulovića Opare, kojeg čine s jedne strane ljudi sa znanjem i iskustvo i s druge mladi i entuzijastični ljudi tu za njih. Smatram se mladom i entuzijastičnom osobom, bez obzira na moje dugogodišnje iskustvo i mislim da se nešto može promijeniti ako se organiziramo i da se dogodi taj pozitivan pomak vraćanja vjere u grad i sebe. Split je zaboravio biti ambiciozan. Puno toga počiva na samostalnoj inicijativi, ali ozbiljnijim angažiranjem i ozbiljnijim buđenjem iz ovog sna u kojem čekamo da se nešto dogodi sigurna sam da se može dogoditi ozbiljan pomak naprijed. To je ono što nam treba i to je doista poruka biračima. Razmislite dobro što radite, gradonačelnik je osobna karta ovoga grada. Je li moguće da bi po drugi put izabrali nešto što to ne smije biti? Povratak natrag i letargija , beznađe i humor koji više nije smiješan nego je postao žalostan. Jako veliki broj ljudi sa strahom već razmišlja o tome što će se dogoditi ako se izabere netko komično rješenje. To više nije smiješno i potreban je iskorak naprijed ljudi koji su neopterećeni politikom. Umorilo nas je politikantstvo. Ima ljudi koji još vjeruju da se nešto može dogoditi i koji su spremni staviti se na raspolaganje s velikim iskustvom i energijom te znanjem. - zaključila je Hrgović.
