SHIFT konferencija najveće je regionalno Developer okupljanje koje u dva konferencijska dana na preko dvadesetak predavanja i panel diskusija obrađuje najaktualnije developer trendove, predstavlja uzbudljiva tehnološka rješenja te na jednom mjestu okuplja IT stručnjake i mlade entuzijaste iz svih dijelova svijeta. Već sedam godina zaredom, govornici iz vodećih svjetskih IT kompanija poput Googlea, Microsofta, Amazona u najljepši grad na svijetu donose novosti o brzorastućem tržištu te primjere primjene tehnoloških rješenja u lokalnim okvirima. Ovogodišnje izdanje konferencije će u dva dana, 31. svibnja i 1. lipnja, pretvoriti splitski HNK u jedinstveno mjesto za razmjenu znanja i iskustava.
To bi bio kratki opis najveće Developer konferencije u ovom dijelu Europe, ali ona je danas za sami Grad Split puno više od same konferencije. Kroz ovu konferenciju izašli su brojni start up projekti koji su postali respektabilne tvrtke na IT tržištu. Posljednjih godinu dana iz Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita često čujemo kako se ovaj dio Hrvatske želi pozicionirati kao glavno IT središte.
SHIFT je svakako jedan od pokretača te ideje, a uz njih tu je još nekoliko konferencija ovog tipa. S glavnim pokretačem ove konferencije Ivanom Burazinom svake godine tradicionalno razgovaramo nekoliko dana prije samog početka konferencije i ti razgovori su uvijek bili pomalo drugačiji. Osim klasičnog upoznavanja čitateljstva s poviješću ove konferencije upoznavali smo vas i s ekipom koja ideju sprovodi u djelo.
Ovaj put razgovor smo proširili na veću temu, a to je što se sve iz ove industrije može razviti u našoj regiji. Sami pojam IT-a je širok i primjenjuje se u širokoj upotrebi za sve što ima veze s računalima, međutim svaka grana industrije i gospodarstva danas zahtjeva svoju IT inačicu. Stoga smo se bazirali u razgovoru na nekoliko osnovnih, u kojima Burazin vidi budućnost, ne samo za Dalmaciju, već i za cijelu državu. Krenuli smo razgovor na temu developera, kojih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji trenutno 1 500 zaposlenih.
- Broj zaposlenih developera od 1 500 je još uvijek relativno mala brojka, ali to svakodnevno raste. Kad smo mi počinjali SHIFT prije 7 godina bilo je doslovno šaka firmi koje su se bavile softwareskim rješenjima i razvojem. Sada postoje tvrtke za koje ja ni ne znam da postoje, što je na dobrobit grada Splita da se tako brzo razvijaju. Znači sve ih više ima i ta cijela struka se eksponencijalno širi i to možemo vidjeti i po SHIFT-u. Dovoljno je pratiti broj ljudi koji dolaze, tko su sponzori, što se radi tamo i slično. Tako da možemo kazati da je to pokretač IT sektora kod nas. Ono što najbitnije da velika većina tih ljudi, bilo uslužno ili proizvodno, radi izvoz. To su zapravo tvornice, ne klasične s dimom i zagađenjem, ali su tvornice jer proizvode vrhunske proizvode. Dakle uvozimo novac, a izvozimo znanje. Mislim da je to jako bitna stavka za našu regiju. Također sam primijetio da postoji još dosta takvih sektora koji nisu dovoljno zastupljeni, a mogu polučiti jednake rezultate. - kaže nam Burazin te navodi kako analize pokazuju da ICT sektor zapošljava oko 33 tisuće ljudi i ostvaruje prihod od 32 milijarde kuna.
Kako smo spomenuli IT sektor je sve i dosta širok pojam, a Burazin nam pojašnjava u kojim segmentima vidi njegov najveći razvoj.
- U percepciji čovjeka koji nije u IT-u sve je što je vezano uz računala, tablete, mobitele i slično IT, dok zapravo postoje velike segregacije u tim sektorima. Tih sektora ima nekoliko. Npr. Hardwareski i softwareski. Razvoj hardwarea koji recimo Nenad Bakić radi s učenicima s MicroBit računalima je jako pohvalno. Djeci se tako pokazuje da osim što mogu razvijati software, mogu razvijati i hardware. Ako gledamo grad Shenzen u Kini možemo vidjeti kako je od sela postao megapolis radeći isključivo hardware i plasirajući ga na svjetsko tržište. Primjer tog razvoja hardwarea je tvrtka iz SAD-a, gdje otac i sin razvijaju dodatke za Lego kockice preko 3D printera i u godinu dana su uprihodili milijun dolara. Znači kupili su 3D printer koji danas košta desetak tisuća kuna, otvorili su web shop najvjerojatnije preko nekog gotovog rješenja na kojeg samo stavite slike, broj računa i gotovo. Znači ne treba biti programer za to, a on je printao 3D dodatke za Lego i uprihodio milijun dolara. Meni je to fantastična ideja. Tako da i je software super, ali danas postoje i mladi koji vole i razumiju hardware i razumiju taj industrijski dizajn, a od tog svog znanja mogu proizvoditi za strano tržište. Tako da sam mišljenja da bi strateški kao država trebali poticati. Software ima prednost jer su ljudi puno ranije krenuli u to i jer je puno lakše, ali sigurno nešto kao što je takva vrsta hardwarea ima veliku budućnost kod nas. – pojašnjava Burazin.
Zdravstvo, financije, mediji, dug je niz djelatnosti u kojima je tehnologija postala primaran i olakšavajući faktor. Neki od tih sektora softwareska rješenja mogu pronaći upravo u Splitu.
- Financijske tehnologije uključuju software i hardware te su toliko veliki te imaju dodatne vrijednosti koje se stvaraju kao što je primjerice blockchain tehnologija.
Zdravlje. Od toga rade li se softwarei za zdravlje ili primjerice zdravstveni turizam. Zapravo cijeli taj zdravstveni dio je toliko velik i toliko se toga može razvijati. Primjerice kod nas imate tvrtke Bontech, za slušne aparate, i Dentech, za dentalnu medicinu, koji čuda rade. Znači to zdravlje je toliko veliko i proizvod je kojeg možemo razvijati ovdje. Imamo stručnjake za to, imamo mjesta za to, troškovi su relativno manji nego na drugim mjestima u svijetu. Stoga nema razloga zašto se tako nešto ne bi poticalo i da bude strateški projekt.
Zadnje što bih istaknuo su mediji i zabava. To je dosta široko područje, a proizvodnja može biti kao u developer svijetu. Primjerice ljudi mogu raditi freelance pisanje, montažu i slične stvari od doma. Kada tome na primjer dodamo naše lokacije za snimanje filmova dobijemo kompletan proizvod koji možemo prodati, jer ako netko dođe snimati kod nas filmove opet će zapošljavati naše ljude da rade na tom projektu. Znači to su sve proizvodi koji uz minimalne investicije mogu u naš proračun donijeti eksponencijalne prihode. – ističe Burazin te dodaje kako se nada su oni sa SHIFT-om pomogli ljudima da vjeruju da se na ovom prostoru nešto može napraviti.
- Doveli smo ljude koje su oni mogli upoznati i vidjeti primjere iz svijeta kao Twitch koji se prodao za 970 milijuna dolara. Čovjek je bio tu i sjedio s nama na zidiću Bačvicama, a prije toga održao predavanje na SHIFT-u. Mislim da smo sa SHIFT-om dosta pomogli koliko smo mogli baš taj sektor i sigurno smo nešto tu potaknuli. Siguran sam da bi tako i drugi sektori, bilo kroz event-e ili poticaje, u kojima postoji veliki prostor koji bi ekonomiju pomogli ako se razviju. – govori nam Burazin.
Zanimalo nas je kako gleda na formalno obrazovanje u IT-u i koliko ono pripremi studente za rad u IT-u.
- Davno sam izašao s fakulteta, ali zato u zadnje vrijeme imam dosta doticaja s mladima iz udruge DUMP, udruge mladih programera. Mogu iz svog iskustva kazati tko god je izašao iz DUMP-a bio je natprosječan kandidat. To su studenti koji se trude više od onoga što im fakultet nudi i sigurno njima nije fakultet samo rješenje. Međutim, svugdje na svijetu koliko god fakultet bio dobar svugdje ćete imati bolje i lošije studente. Tako je i kod nas. Mislim da fakultet može bolje, ali u našoj branši je dosta teško fakultetima jer se stvari dešavaju toliko brzo. Mi koji se bavimo time ne stignemo nekad sve popratiti, a kamoli da bi onda fakultet mogao tako brzo posložiti novi kurikulum za to. – odgovorio nam je.
Za kraj je imao poruku.
- Kako smo već pričali o Bakiću i obrazovanju sad, mislim da mu treba skinuti kapu jer je privatno krenuo u jedan tako hvalevrijedan projekt. Mišljenja sam da svatko tko je iole uspješan dužnost mu je da nekako vrati zajednici, pa neka izabere kako. Nama je bilo vraćanje da napravimo SHIFT, a Bakiću je primjerice da podijeli u školama MicroBit računala. Tako se nadamo da će drugi privatnici, jer to su naša djeca i budućnost, napraviti nešto da pokrenu sve zajedno. – zaključio je Burazin.
VEZANI ČLANCI:
