Šećete se gradom s novorođenčetom u kolicima i razmišljate o kavi, ali eto, baš je nekako sumorno vrijeme i nitko ne sjedi na vanjskim štekatima splitske Rive. Upravo vam je, u tom trenutku, dok radite posljednje korake prema omiljenom ugostiteljskom objektu, beba zaspala. Odlučili ste sjesti na kavu, koja mnogima dolazi kao antistresna terapija – mozak na pašu, kako se kod nas kaže. A, pri tome razmišljate – bebu ćete povesti sa sobom unutar objekta ili ostaviti u kolicima da spava na zraku?
Iako na prvi pogled izgleda kao da je pitanje postavljeno kako bi se do odgovora došlo kroz dilemu, odnosno borbu vlastitih misli između savršene prilike za opuštanje i/ili sigurnosti djeteta, spavanje bebe na zraku, kako kažu stručnjaci, znači mirniji san i jači imunološki sustav. S druge strane, roditelji, skrbnici ili obitelj imaju priliku, u opisanom slučaju, uživati u kavi i iskoristiti to vrijeme za sebe i opuštanje.
Međutim, jeste li ikad u Hrvatskoj doživjeli takvo što? Bebu 'ostavljenu' ispred ugostiteljskog objekta (kafića ili restorana), trgovine, poliklinike, cvjećarne...? Moram priznati da ja nisam nikad, a iako sam majka, nikad takvo što ne bih niti pomislila napraviti. Razgovor na tu temu s različitim sugovornicama, kao i s dječjom psihologinjom i kolumnisticom portala Dalmacija Danas, Žanom Pavlović, potaknuo je videozapis kojeg je objavio Splićanin Pjero Kargotić na svom TikTok profilu.
Pjero je iz naprije iz Splita je preselio u Zagreb, a po završetku preddiplomskog studija novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, odlučio je nastaviti studij u Kopenhagenu. Na društvenim mrežama, na kojima ga prati preko 18 tisuća pratitelja, Pjero svakodnevno dijeli iskustvo života u Danskoj. Među videima, objavio je i video 'Zašto Danci ostavljaju bebe ispred dućana i kafića pa čak i zimi'.
Dok se vozi biciklom, Pjero objašnjava da je normalno vidjeti kolica s bebom parkirana ispred restorana, kafića ili dućana dok roditelji unutra piju kavu ili obavljaju spizu.
- Kad sam prvi put to vidia nisam zna jesu li to samo kolica ili je i beba bila unutra - ispričao je Pjero u videu.
Prema svemu sudeći, Danci neće po rođenju djeteta trčati u trgovinu po skupocjene video ili audio baby monitore jer su se u skandinavskim zemljama prepustili - prirodi.
Skandinavci vjeruju da djeca koja često spavaju na otvorenom rjeđe obolijevaju nego ona koja spavaju unutra. Kako je Danska jedna od najsigurnijih država na svijetu, sve se temelji na povjerenju – roditelji niti ne pomišljaju da bi netko mogao uzeti njihovu bebu ili da će joj se nešto loše dogoditi dok spava ispred kafića. Bebe ostavljaju čak i zimi, iako je temperatura ispod nule. Dobro su obuvene u tople zimske jakne i slojeve vune, a kolica su obložena mekanim krznom, priča nam Pjero.
Što o tome kažu Splićani?
- Ma, to je ludo! Ovdje u Splitu ne bismo ni pomisliti na takvo što. Meni bi srce stalo da ne mogu čuti bebu, a kamoli ostaviti da spava ispred kafića - priča nam 34-godišnja Katja, majka dvojice dječaka (11 mjeseci i 3 godine).
S njom se slaže i Tanja koja je novopečena majka:
- U Splitu bi vas svi gledali kao da ste ludi da ostavite dijete na ulici, čak i da je najsigurniji grad na svijetu. Ne bih nikad to učinila.
Vidno potresena našim pitanjem, mama Ivana (41) nam je kazala: 'Tko bi normalan ostavio dijete vani, pa da je to Danska ili ne? Nikada ne bih riskirala, ni za što! Iako je jako toplo, uvijek imam na oku svoju bebu.
Zanimali su nas i komentari na Pjerov videozapis.
- U nas beba ostane u kući skoro do 40-e godine - piše jedna korisnica TikToka.
- Kod nas bi ukrali kolica - dodaje drugi.
- Jedva čekam da ovaj trend dođe kod nas - komentar je TikTokera koji je 'pokupio' 928 lajkova.
- Kod nas na Balkanu nikad to ne bi uradili zato što promaja ubija - napisao je korisnik TikToka.
Što o 'ostavljanju' djeteta misli dječja psihologica, Žana Pavlović?
Utječe li to na emocionalno i psihičko stanje djeteta, kao i što ako takva praksa postane 'normalna' kod nas - upitali smo dječju psihologicu, Žanu Pavlović.
- Moram biti iskrena da nisam bila upoznata sa skandinavskom praksom, odnosno načinom odgoja. Djeca i do 12 godine, a da ne govorim o dojenčadi, koja moraju biti pod nadzorom odraslih. To se kod nas kaže 'uvijek ih moramo imati na oku' - kazuje nam psihologica Pavlović.
Ostavljanje djece ispred trgovine, ugostiteljskog objekta ili pak bilo gdje bez nadzora za nju nikako nije prihvatljivo.
- Može se dogoditi bilo što za vrijeme sna, ali ni roditelji ne znaju kada će se dijete probudi kao ni kako će reagirati kad shvati da je u kolicima sam/a. U ranoj dobi razvija se bliskost i privrženost roditeljima što je jako važno za sve ostale odnose tijekom našeg života. Ne bih rekla da Danci nisu privrženi, ali očito je to nešto što je uobičajeno u njihovoj kulturi. Sve događaje i trendove treba gledati u kulturološkom aspektu jer ne možemo nešto iščupati iz jedne sredine i presaditi u drugu - govori.
Takvu tradiciju 'ostavljanja' djeteta u kolicima 'na cesti', koja je uvelike prihvaćena u skandinavskim zemljama podržavaju čak i primalje. Vjeruje se da bebe koje spavaju na otvorenom imaju kvalitetniji san i snažniji imunološki sustav.
Psihologica Pavlović naglašava da dijete mora biti uz roditelja ili pak skrbnika.
- Dijete do tri godine još uvijek nije usavršilo sve vještine, kad se probudi bilo bi dobro da odmah očima ostvari kontakt s roditeljima/skrbnikom - ističe.
Sigurnost djece koja ostaju bez nadzora?
Pitanje sigurnosti djece u javnim prostorima, posebno kada su ostavljena bez nadzora, postaje vrlo relevantno u slučajevima poput nestanka malene Danke u Srbiji. Upravo je taj slučaj pokazao koliko je lako, nažalost, doći u situaciju u kojoj je dijete u opasnosti, pa i nekoliko minuta nepažnje mogu imati ozbiljne posljedice.
- Važno je istaknuti mogućnost ne samo otmice, trgovine ljudima već i pedofiliju! Ne mora dijete biti oteto, dovoljno da ga netko uplaši već se tada mogu razviti različiti strahovi koji za sobom vuku posljedice kod djeteta. Maleno dijete nema razvijeno ni kritično mišljenje ni razmišljanje na nivou da osoba koja mu se, primjerice, samo obraća u tom trenutku nema nikakvu zlu namjeru. To za dijete može biti izuzetno zastašujuće - zaključila je Pavlović.
Bez obzira na to koliko je okolina sigurna, a za Dansku posebice kažu da je sigurna zemlja, ostavljanje djeteta, pogotovo tako malog, samo u kolicima, može biti vrlo rizično. Nažalost, čak i u mirnijim i sigurnijim zajednicama, nesreće, otmice ili drugi nesretni događaji mogu se dogoditi u trenutku kada se roditelj ili staratelj opusti.
- Pokušavala sam razumjeti skandinavski način odgoja, no čini mi se da on ide u krajnost. S druge strane, postoji i suprotnost: potpuna simbioza s roditeljima. Primjeri toga su spavanje s roditeljima u krevetu ili ostajanje s roditeljima i u odrasloj dobi, čak i kada osoba postane punoljetna. U tim godinama, dijete, odnosno mlada osoba, treba razviti samostalnost i osamostaliti se. Ukoliko dijete nije naučilo kako se odvojiti od roditelja u ranijim godinama, dolazi do problema sa separacijom, što može izazvati anksioznost i tjeskobu pri odvajanjima. Također, dugotrajna simbioza s roditeljima može uzrokovati razne poremećaje u emocionalnom razvoju djeteta.
Danas je odgoj djeteta izuzetno težak, ne samo zbog velikih rizika, nego i zato što nemamo ono što smo nekada nazivali „selo“. Za odgoj djeteta potrebno je zajedništvo i podrška šire zajednice, no toga danas nedostaje. Otuđili smo se i postalo je mnogo teže uskladiti sve izazove koji dolaze s odgojem. Ovaj problem je samo jedan od mnogih koji otežavaju roditeljstvo u današnjem društvu - zaključila je Pavlović za portal Dalmacija Danas.
