KAKO POBIJEDITI ALERGIJSKI RINITIS? "Značajno utječe na kvalitetu života izazivajući umor, nagluhost, tugu, depresiju..."

Alergijske bolesti imaju karakter moderne epidemije. Više od 20% svjetske populacije boluje od alergijskog rinitisa (AR), astme ili atopijskog dermatitisa.

Iako lako prepoznatljiva bolest, AR u velikom broju slučajeva ostaje nedijagnosticiran i neliječen. Kaže se da je AR "siroče" među "velikim" alergijskim bolestima (astma, urtikarija), jer se njegovi simptomi u odnosu na simptome donjih dišnih putova i kožne simptome doimaju najmanje značajnim. Iako su nam na raspolaganju efikasni lijekovi čija je učinkovitost i sigurnost ispitana brojnim kliničkim istraživanjima, rezultati liječenja često izostaju. Razloge za to treba tražiti u nedovoljnoj informiranosti bolesnika i liječnika o sigurnosti i efikasnosti pojedinih lijekova što rezultira smanjenom suradljivošću i neuspjehom liječenja. Zato Vam želim skrenuti pozornost na brojne jednostavne i jeftine postupke i pripravke koje možete koristiti bez straha i bez predrasuda u Vašoj borbi protiv simptoma alergijskog rinitisa pri čemu nikako ne smijete zanemariti osnovnu preporučenu terapiju.

Tekst se nastavlja nakon oglasa

No da biste lakše razumjeli kako ga liječiti, morate razumjeti što je alergijski rinitis i kako ga prepoznati. Odavno je poznato da je prava informacija najsigurniji put do uspjeha. Stoga odvojite 15-ak minuta svog vremena, proučite „neprijatelja“ da biste ga mogli svladati.

Krenimo redom!

ŠTO JE ALERGIJSKI RINITIS?

Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice. Nastaje kao rezultat imunološke reakcije između raznih inhalacijskih alergena i upalnih stanica u sluznici nosa. Dakle, upala je sterilna. Ne pričamo o bakterijama i virusima, već o alergenima!  Simptomi su: curenje nosa (curenje sprijeda na nos ili cijeđenje sekreta u ždrijelo), svrbež u nosu, začepljenost nosa i kihanje. U 40 - 70% bolesnika javljaju se i očni simptomi (crvenilo i svrbež očiju i suzenje).

ŠTO SU TO ALERGENI?

Alergeni su sitne čestice organskog podrijetla koje udišemo zrakom.

Najčešći alergeni su: poleni trava, stabala i korova, plijesni (spore), grinje kućne prašine, grinje skladišta, alergeni iz žohara, pasa, mačaka, štakora, konja, krava i ptica.

Alergijska reakcija na kućne ljubimce (mačke i pse) nije uzrokovana njihovim krznom i dlakom. Najvažniji alergen u mačaka nastaje u slini. Osušena slina lijepi se na tapete, namještaj i zidove i stoga ostaje u prostoru čak do 6 mjeseci nakon što mačka napusti kuću! U psa alergeni potječu iz sline, mokraće i kože.

Poleni predstavljaju spolne stanice biljaka i u cilju održanja vrste moraju biti preneseni s jedne biljke na drugu. Biljke koje oprašuju kukci produciraju mali broj peludnih zrnaca i rijetko uzrokuju alergiju. Za razliku od njih, biljke koje oprašuje vjetar (trave, stabla, korovi) stvaraju veliku količinu zrnaca polena i predstavljaju najčešći uzrok alergija. Većina zrnaca polena je veličine 20 -30 mikrona i stoga se zaustavlja u nosnoj sluznici gdje izaziva simptome.

Poleni trava, stabala i korova imaju izraziti sezonski karakter i njihova distribucija je regionalna. Tako nije podjednaka rasprostranjenost pojedinih alergena ni na razini RH. Stoga postoji posebno izrađen tzv. peludni (alergijski) kalendar za kontinentalnu i mediteransku Hrvatsku kako biste se lakše mogli orijentirati kada i gdje  očekujete simptome rinitisa ovisno o tome na što ste alergični. Isto tako, danas je biometeorološka prognoza sastavni dio vremenske prognoze gdje također možete čuti kolika je koncentracija peludnih čestica u zraku.

ZAŠTO BAŠ JA?

Rizični čimbenici za pojavu AR  u načelu se mogu podijeliti u genetske (nasljedne) i vanjske (stečene).

Genetska predispozicija za pojačano stvaranje imunoglobulina E (IgE) kao odgovor na brojne okolišne alergene naziva se atopijom. Ukoliko je jedan roditelj atopičar (poglavito majka), rizik razvoja atopije u djeteta je udvostručen. Rizik je četverostruk ukoliko su oba roditelja atopičari.

Mogući vanjski čimbenici koji dovode do povećanja prevalencije alergijskih bolesti su:

1. smanjen broj infekcija u djetinjstvu (higijenska teorija)
2. povećanje izloženosti alergenima, zagađivačima i iritansima (ekološka teorija)

Higijenska teorija pojednostavljeno kaže: "Što smo zdraviji, šansa za razvoj alergija je veća!" Ma koliko paradoksno zvučala ova hipoteza ima logično objašnjenje.  Naime, redovitim cijepljenjem, pretjeranom uporabom antibiotika i razvijenim higijenskim navikama, smanjujemo prirodnu stimulaciju imunološkog sustava u borbi protiv uobičajenih patogena (virusi, bakterije). Stoga "nezaposleni" imunološki sustav skreće na drugi krak mogućeg imunološkog odgovora koji je odgovoran za produkciju IgE i nesvrsishodne reakcije na alergene iz okoliša.

Povećana izloženost alergenima i zagađivačima dovodi do povećanja incidencije alergijskih bolesti. To se najčešće povezuje s unutarstambenim zagađivačima i alergenima (grinjama npr. u zidnim tapetima, centralnim ili plinskim grijanjem, slabim provjetravanjem prostorija, pušenjem roditelja, klimatizacijom) i vanjskim zagađivačima (ispušni plinovi automobila, blizina tvornica).

ZAŠTO NETKO IMA SIMPTOME CIJELU GODINU, A NETKO POVREMENO?

Dvije su osnovne vrste AR ovisno o trajanju simptoma: sezonski alergijski rinitis (SAR) i perenijalni, cjelogodišnji alergijski rinitis (PAR). SAR se uglavnom odnosi na brojne vanjske alergene (poleni) i kao što naziv kaže javlja se u sezoni polinacije odredjenih biljaka, a PAR na tzv. kućne alergene (grinje, plijesni, žohari, kućni ljubimci) i stoga se simptomi javljaju cijelu godinu. Ako ste jako nesretni možete imati kombinaciju SAR-a i PAR-a ili možete biti alergični na razne vanjske alergene čije se sezone polinacije vežu jedna na drugu pa Vaši simptomi mogu jako dugo trajati iako u suštini imate SAR. Npr. krenete s veljačom i polenima stabala, priključe se trave u travnju i svibnju i onda nastupe korovi u lipnju te ponovo u kolovozu i rujnu.

U SAR-u osim nosnih simptoma (kihanje, svrbež nosa, vodenasta sekrecija, a manje začepljenost nosa) značajnu ulogu imaju i očni simptomi (rinokonjuktivitis). Obično započinje u dječjoj ili adolescentnoj dobi. Što ranije počne, očekujemo težu kliničku sliku. Kliničkoj slici mogu se pridružiti i simptomi astme.

U kliničkoj slici PAR-a prevladava začepljenost nosa. Očni simptomi su puno rjeđi, ali je pojavnost astme značajnija nego u SAR-u.

KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA AR?

Temelj dijagnoze je anamneza. To znači da će Vas liječnik  pitati za neke podatke iz Vašeg života pa je dobro unaprijed se pripremiti.

Što će me liječnik pitati?

1. Koje simptome imate?
2. Ima li simptoma koji upućuju na moguće pridružene bolesti (kašalj, zaduha, kožne promjene)?
3. Kada se simptomi javljaju (varijacije tijekom dana, utjecaj praznika, sezonske varijacije)?
4. Postoje li neki provokacijski čimbenici za pojavu simptoma (uvjeti stanovanja - kućni ljubimci, zidne tapete, centralno grijanje, klimatizacija, posteljina; škola, vrtić; prehrambene navike - alergija na hranu)?
5. Ima li netko u obitelji alergiju (dermatitis, astma, urtikarija ili rinitis)?
6. Je li imali alergijske smetnje tijekom djetinjstva (dermatitis, astma, urtikarija ili rinitis)?

Svakako nakon temeljite kliničke sumnje na alergijski rinitis valja učiniti alergološku obradu u cilju otkrivanja „na što ste zapravo alergični“.

Za to služi kožni-ubodni test na inhalacijske alergene koji je jedini sigurni test za dokazivanje preosjetljivosti. Osim njega jako je koristan i vrlo jednostavan, jeftin i bezbolan bris nosa na eozinofile /ne na bakterije, već na stanice koje su „krive“ za Vaše simptome/. Ostali testovi uglavnom služe za praćenje tijeka bolesti.

Važno!

Kožni-ubodni test je nepouzdan do druge godine života. To znači, ako je negativan ne znači da dijete nije alergično.

Što utječe na rezultate "testiranja"?

• Antihistaminici i neki antidepresivi. Stoga ih valja prestati uzimati barem 4 dana prije kožnog testa!
• Kortikosteroidne masti i kreme te sustavni kortikosteroidi koje valja prestati koristiti 10-ak dana prije testiranja u dogovoru s liječnikom!

 KAKO ĆU SE LIJEČITI?

Adekvatnim odabirom terapije u više od 90% bolesnika može se postići dobra kontrola bolesti. Liječenje rinitisa odvija se na četiri razine ovisno o tipu i težini bolesti: izbjegavanje alergena (kontrola okoliša), edukacija bolesnika tj. roditelja, imunoterapija i farmakoterapija.

Izbjegavanje alergena i mjere kontrole okoliša uključuju preventivne aktivnosti kojima se izbjegava izlaganje poznatim alergenima. To uključuje uklanjanje ljubimaca iz kuće (stana), pranje pokućstva parom visoke temperature što denaturira proteinske alergene, provjetravanje stana, smanjivanje vlažnosti stana i sl. Najjednostavnije je postići izbjegavanje alergena u bolesnika alergičnih samo na pelud prateći peludni kalendar. Ovo svakako uključuje i mjere kojima se sprečava izlaganje nespecifičnim pokretačima, npr. iritansima, duhanskom dimu i sl.

U svrhu smanjenja kontakta nosne sluznice s alergenima može pomoći i nošenje nosnih filtera (pacijenti ih slabo podnose) ili ispiranje nosa izotoničnom/hipertoničnom otopinom.  S istim ciljem preporučuje se korištenje celuloznog praška. Korištenje inertnog celuloznog praška tijekom sezone polinacije statistički značajno smanjuje nosne simptome SAR-a ukoliko se primjenjuje tri puta dnevno. Zbog neškodljivosti doza se može povećati ovisno o koncentraciji peludi u zraku. Ovakvih pripravaka ima danas na tržištu i u Hrvatskoj.

 Farmakoterapija rinitisa je najrašireniji način liječenja. Izbor lijekova ovisi o vrsti rinitisa i o težini kliničke slike.

Najdjelotvornije lijekove, ujedno i prvi terapijski izbor za umjereno teški i teški stupanj alergijskog rinitisa predstavljaju kortikosteroidi za lokalnu, intranazalnu primjenu - INKS). Bioraspoloživost (količina kortikosteroida koja uđe u sistemski krvotok) INKS je mala (manja od 0.5%) što bitno smanjuje opasnost od sustavnih nuspojava poglavito u dječjoj dobi. Sistemska apsorpcija je neznatna, tako da je moguća i dugotrajnija primjena.

Sada na kraju valja kapitalizirati naučeno. Idemo!

Što nam sve treba za pojavu simptoma AR:

1. alergeni u zraku (bez alergena nema bolesti)
2. genetski predisponirana osoba (bez sklonosti nema bolesti)
3. alergene valja udahnuti kako bi došli u doticaj sa sluznicom nosa (bez kontakta sa sluznicom nema bolesti)

Sad kada to znamo možemo djelovati na svakoj od ovih „postaja“.

Kako?

1. SMANJIMO KOLIČINU ALERGENA U ZRAKU – kontrola okoliša (npr. uništavanje ambrozije)
2. GENETSKU PREDISPOZICIJU NAŽALOST NE MOŽEMO MIJENJATI, ali možemo odgoditi pojavu bolesti npr. neizlaganjem iritansima, duhanskom dimu (zabrana pušenja)
3. a) SMANJIMO UDISANJE ALERGENA – pratite peludni kalendar i bio prognozu i               tako izbjegnite alergene

b) SMANJIMO KONTAKT ALERGENA SA SLUZNICOM NOSA – prije izlaska iz zatvorenog    prostora uštrcajte u nos preparat koji poput filtera obleže sluznicu nosa i onemogućava kontakt alergena i sluznice (AQME). Time ćete zasigurno barem umanjiti jačinu upalne reakcije. Osim toga jako je važno na povratku izvana gdje ste bili izloženi alergenima odmah skinuti odjeću i obuću koje ste nosili jer su one pune alergena. Izbacite je vani ili operite! Odmah isperite nos kako biste uklonili s površine sluznice ostatke alergena koji su se tu „nahvatali“ dok ste bili vani. Isto tako otuširajte se kako biste i s površine kože i kose uklonili alergene i tako smanjili vrijeme izloženosti istima. Racionalizirajte svoje izlaske iz zatvorenog prostora u prirodu, a pri svakom izlasku i povratku kući ponovite gore navedeno!

Naravno nemojte zanemariti propisanu terapiju (antihistaminike i INKS-e) ukoliko ne možete općim mjerama kontrolirati simptome.

Poruka za kraj - Zašto moramo liječiti alergijski rinitis?

Alergijski rinitis je globalni zdravstveni problem i jedan od najčešćih razloga posjeta liječniku obiteljske medicine. U oko 80 % bolesnika AR se razvije prije 20-e godine života, ali katkad se simptomi pojavljuju i u osoba tzv. treće životne dobi. Iako se radi o bolesti koja ne ugrožava život, AR značajno utječe na kvalitetu života izazivajući brojne simptome koji nisu izravno vezani uz AR: umor, agitiranost, nesanica, nagluhost, nervoza, mučnina, osjećaj tuge i depresije. U djece prevladavaju simptomi agitacije i hiperaktivnosti tijekom dana.  AR predstavlja "podlogu" ili je rizični čimbenik za brojna druga stanja i bolesti (astma, rinosinuitis, polipoza, upale srednjeg uha s iscjetkom) što dodatno povećava njegov medicinski značaj, ali i troškove liječenja.  Djeca s AR imaju više epizoda akutnih respiratornih infekcija gornjih dišnih putova, one dulje traju i imaju ozbiljniji tijek.

Zbog svega ovoga uhvatite se u koštac sa svojim AR, jer to je bitka koju znanjem, disciplinom i adekvatnim liječenjem možete dobiti!

'Higijenom zraka protiv alergija, Alergijski rinitis - tiha panedmija"

U srijedu, 19.travnja s početkom u 19 sati u Hotelu Dioklecijan održat će se predavanje na temu 'Higijenom zraka protiv alergija, Alergijski rinitis - tiha panedmija".

Predavači su univ. bacc Ivana Živaljić koja će održati uvodno predavanje, dipl.ing.kem.tehnologije Inga Kovačić Sindik objasnit će Trips&Tricks na navedenu temu, a o alergijskom rinitisu govorit će dr.sc. Željka Roje.