Ministar financija Marko Primorac u srijedu je izrazio nevjerovanje prema informacijama da su neki poslodavci, uslijed smanjenja bruto plaća, prisvojili uštede namijenjene radnicima kroz nedavne porezne izmjene.
"Iako postoji mogućnost - koju ne želim smatrati čestom - da su poslodavci smanjili bruto plaće kako bi si pripisali uštede proizašle iz porezne reforme, ja u to ne želim vjerovati. Potrebno je sačekati obavljanje svih relevantnih analiza", naglasio je Primorac na press konferenciji u Banskim dvorima, gdje je predstavio projekt Središnjeg registra stanovništva.
Primorac očekuje i da će se Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) uskoro izjasniti o ovom pitanju. "Ako je doista došlo do takve prakse, to je potpuno nevjerojatno i neprihvatljivo", dodao je ministar.
Također, spomenuo je i razgovor s Irenom Weber, glavnom direktoricom HUP-a, koja je izrazila iznenađenje takvim informacijama, s obzirom na kontinuirane pritiske kojima su poslodavci izloženi u smislu povećanja plaća.
Povod za diskusiju bio je izvještaj Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji je pokazao da je prosječna mjesečna bruto plaća u pravnim osobama za prosinac iznosila 1.620 eura, što je nominalno za 3,5 posto manje u odnosu na studeni 2023. godine. To je postavilo pitanje da li većina zaposlenih u privatnom sektoru nije osjetila olakšanje od poreznih izmjena. DZS je također izvijestio da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za prosinac 2023. iznosila 1.191 euro, nominalno manje za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Primorac tvrdi da su, zbog promjena u poreznim zakonima, neto plaće svih zaposlenih u Hrvatskoj porasle u odnosu na bruto iznose. Podsjetio je da su porezne izmjene uključivale povećanje osobnog odbitka, ukidanje prireza, mogućnost manjeg poreza na dohodak i državno subvencioniranje izdataka za mirovinsko osiguranje.
"Pad plaća kao posljedica poreznih izmjena je apsolutno nemoguć, tu tvrdnju odbacujem", izričit je ministar.
Iako Vlada ne određuje bruto plaće, Primorac je priznao da ga podaci o njihovom padu u prosincu intrigiraju.
Kao mogući razlog naveo je manji fond radnih sati u prosincu u odnosu na studeni, ali je istaknuo da su u prosincu, s druge strane, neto i bruto plaće po satu rada porasle.
DZS navodi da je u prosincu 2023. zabilježeno prosječno 166 plaćenih sati, za 4,6 posto manje u usporedbi s prethodnim mjesecom.