U sklopu provedbe Programa javnog rada – aktivacije nezaposlenih osoba na poslovima preventivnih mjera zaštite od požara i bujičnih poplava, koji se financira iz sredstava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Grad Split je lani zaposlio preko 300 osoba za obavljanje ovih poslova.
Riječ je o radovima na održavanju nerazvrstanih cesta koji obuhvaćaju krčenje samoniklog grmlja i šiblja, uklanjanje i odvoz granja, radovima na uređenju kanala uz nerazvrstane ceste, čišćenju cestovnih jaraka, čišćenju i osposobljavanju prilaza slivnicima i odvodnim jarcima, produbljenju korita oborinskih kanala i sl.
Radovi se obavljaju na više lokacija u gradu i predgradskim naseljima. U Splitu se ovih dana, među ostalim, intenzivno čiste zapuštene površine u Papandopulovoj ulici. Za vrijeme čisćenja događa se "zanimljiva" stavar. Kada radnici očiste travu, draču i razno grmlje, na vidjelo izađe smeće koje se godinama tu gomilalo. Naravno, smeće se nije tu stvorilo samo od sebe, odlagali su ga i bacali nesavjesni građani na razne načine.
Nakon što su dijelovi Papandopulove očišćeni od granja i drače, netko pogledm na ovaj prostor može pomisliti da se radi o Karepovcu, od siline smeća koje se može vidjeti.
Ovu ne baš lijepu naviku Splićana i sliku komentirao nam je direktor splitske Čistoće, Miroslav Delić.
- Ista situacija ponavlja se na dosta lokacija u gradu. Na nekim dijelovima grada je riješeno sve, primjerice kod crkve sv. Trojice na Poljudu, na Kmanu oko vrtića itd. Ljudi su, nažalost, neodgovorni jer u zapuštene dijelove grada bacaju smeće. Neki otpad čak bacaju sa svojih prozora. Smeće se otkrije tek kada se očisti šikara. S brenterima smo od početka javnih radova odradili oko 130 tura glomaznog otpada, zelenila...
Nenad Ružić, glavni koordinator javnih radova na preventivnoj zaštiti od požara i bujičnih poplava, nada se da će čišćenje zapuštenih dijelova grada pridonijeti manjem bacanju smeća od strane građana:
- Čim se neko područje očisti od granja, smeće ispliva. Smeće odvajamo od biljnog otpada. Biljni otpad ćemo spaljivati, dok smeće ide na Karepovac. Lokacija je na Žnjanu, jučer smo počeli spaljivati, a sutra ćemo nastaviti. Drača, trava, granje, sve se to na Žnjanu spaljuje, osobito kad je bura da ne nosi dim prema gradu nego moru. Gdje god se neki prostor dobro ne vidi, ljudi bacaju smeće. Pogledajte samo Žnjanski plato. To su divlja odlagališta, od šuta i drugog otpada. Kad to očistimo, nadamo se da ljudi neće više bacati - kazao nam je Ružić.
Zatim nam je pojasnio što se radi o određenim dijelovima Splita:
- Što se tiče javnih radova, napravio sam elaborat koji obuhvaća urbani dio grada Splita, Mjesne odbore na istoku ,Slatine i Park šumu Marjan. U obalnom dijelu grada je otprilike 64 hektara zapuštenih površina, većinom u privatnom vlasništvu. To je otprilike tri Marjana. Ogromne površine su na Žnjanu, Neslanovcu, Stinicama. U gradu imamo manje površine, među njima su veće Mertojak i Papandopulova. Manjih površina je na stotine. U Žrnovnici, Srinjinama i Sitnom radimo sanaciju opožarenog područja. Dio uz prometnice je gotov, sada radimo drugi dio koji se odnosi na protupožarne puteve, sektoriranje šume u smislu požarnog odjeljivanja jer borovina će opet narasti. Hrvatske šume rade po svom projektu, mi radimo po privatnim i gradskim površinama. Radi se na širenju postojećih puteva koji su bili zapušteni, privodimo ih funkciji.
U Parku šumi Marjan sada postoji problem potkornjaka. Uklanjaju se bolesna stabla, šišaju krošnje na određenoj visini, tako da se u slučaju požara on ne proširi odmah na krošnje - kaže Ružić koji je onda specificirao koliko je radnika dodijeljeno svakoj pojedinoj gradskoj tvrtki:
- Što se tiče javnih radova, s početnih 320 ljudi sada smo pali na 251. Neki su ljudi odustali jer vide da to ne mogu raditi, da im takva vrsta posla ne ide od ruke. Ljudi su podijeljeni između gradskih tvrtki i ustanova. Primjerice, Park šuma ih ima oko 70, Vodovod i kanalizacija 22, Čistoća 20, Javna vatrogasna postrojba 50-ak, Splitska obala 20-ak itd. Svi su podijeljeni na temelju elaborata koji se odnosi na određenu tvrtku. Toga se držimo i radimo dinamičke planove po prioritetima. Ako negdje ispliva problem, prilagodimo se. Kada završi rezidba po gradu, Parkovi će od ožujka biti uključen u tu priču odvoza. Poslovi spaljivanja biljnog otpada ne smiju se raditi na Karepovcu da ne dođe do neke katastrofe. Samo nam to još "treba". Kontrolirano ćemo to spaljivati, uz dežurstva. Danas smo u nekim medijima mogli vidjeti naslove da vatrogasci pale požare. Nisu to požari. Požar je nekontrolirano gorenje, mi radimo kontrolirano spaljivanje. Građani se pitaju što se to događa, je li to novi požar na Žnjanu. Ne radi se požaru već o spaljivanju biljnog otpada. To ćemo tijekom srijede nastaviti odrađivati.
Javne radove je isfinancirala država do 1. lipnja. Nadam se da ćemo iza sezone ponovno to aktivirati jer čisto sumnjam da ćemo sve dovršiti.
Koliko ste zadovoljni s dosad učinjenim?
- S obzirom na vremenske (ne)prilike i koliko je dana moguće bilo raditi, zadovoljan sam. Sada nam je grad prioritet. U gradu se radi na više lokacije, a na Marjanu se radi po sektorima. Mislim da će se cijela stvar ubrzati od ožujka zbog popravljanja vremenskih uvjeta, ali i obuke radnika. Ljudi ne mogu raditi s motornim pilama i kosilicama. Sada je obuka pri kraju, a kada se oni obuče, ići će brže nego sada. Zadovoljan sam, entuzijazam je velik, koordinatori u firmama su sve ozbiljno shvatili, svakodnevno mi se javljaju i daju mi tjedna izvješća i nastojimo se držati planova.
Što se tiče obrane od bujičnih poplava, Hrvatske vode rade svoj dio posla. Nakon požara dosta se toga napravilo. Bagerima se produbljuju korita tako da se moguće poplave preusmjere na te potočine, ali manji potoci se uređuju kroz ove javne radove - zaključuje Ružić.
