Dugo očekivano revizijsko izvješće donijelo je nove detalje u slučaju Agrokor: revizija je razotkrila da je zbog precijenjene imovine i podcijenjenih obveza kumulirani gubitak Konzuma dosegnuo 10 milijardi kuna pa je nakon svih otpisa minus iznad visine kapitala dosegnuo 7,4 milijarde kuna. Naime, prema izjavi Ante Ramljaka, povjerenika za Agrokor, neki od izvještaja sadrže značajne ispravke na izvještajima za 2015. i 2016. godinu i da nije bilo ovog zakona, financijski izvještaji doveli bi u pitanje buduću opstojnost cijele grupe i kompanije, to jest trebao bi se otvoriti stečajni postupak. Čime se neupitno staje uz bok stavu da je „lex Agrokor“ spriječio neminovan „stečaj“ koji bi se dogodio da nije bilo vladine intervencije. Također treba reći da su neke stvari u 2015. godini bile krivo knjižene i neke stavke nepravilno vrednovane a autor tog konsolidiranog financijskog izvješća za Agrokor 2015. godine, napravila je mala zagrebačka revizorska kuća Baker Tilly te se uočene bitne razlike od financijskog izvješća (revizje) objavljenog jučer kojeg je napravila je ugledna revizorska kuća PricewaterhouseCoopers (PwC). Nadalje, Izvanredna uprava Agrokora utvrdila je da je vrijednost glavnih Agrokorovih kompanija precijenjena za 13,4 milijarde kuna, od čega se najveći dio odnosi na Konzum, kojemu je kapital morao biti srezan za čak 10 milijardi kuna.
Prema reviziji dosadašnja izvješća i prikaz gubitaka (Konzuma) prikrivani su na različite načine, od precjenjivanja imovine i investicija, preko neadekvatnog vrednovanja zaliha, do neprikazivanja troškova. Najveći dio gubitka odnosi se na precijenjene investicije. Tako se, primjerice, moralo otpisati 3,3 milijarde kuna vrijednosti udjela i poslovanja maloprodajnog lanca Idea u Srbiji, koji je 2014. prepušten bez naknade Mercatoru. Riječ je o 2,1 milijardu kuna kapitaliziranih troškova investiranih u Ideu i 1,2 milijarde kuna umanjenja vrijednosti ulaganja. Na sličan način morala se umanjiti vrijednost ulaganja u Kozmu i Velpru. Naime, Konzum je 2015. kupio Kozmo za 57,7 milijuna, a vrijednost te investicije procijenjena je u bilanci na 184 milijuna kuna. Veleprodajno poslovanje pak prije nekoliko godina izdvojeno je iz Konzuma u posebno društvo Velpro, a Konzum je ostao stopostotni vlasnik. Također, značajan dio gubitka, oko 2,2 milijarde kuna, proizlazi iz povećanja financijskih obveza jer troškovi najma imovine (financijski najam) u poslovnim knjigama nisu realno iskazani.
.png)
U zaključku jučerašnje prezentacije revizijskog izvješća ističe se da su ispravci, pogotovo na pojedinim kompanijama značajni ali je važno istaknuti da je većina ispravaka jednokratne prirode. Najznačajniji utjecaj na rezultat kompanija u 2016. godini predstavljaju vrijednosna usklađenja od 50% na međusobnim potraživanjima unutar Agrokor Grupe. Izvještaji poduzeća izrađeni su po načelu neograničenosti poslovanja što ukazuje na činjenicu da poduzeća mogu operativno opstati u budućnosti. Paralelno sa financijskim restrukturiranjem privremena uprava provodi i operativno restrukturiranje kompanija, a najveće pomake u tom pogledu očekuju upravo u Konzumu uz očekivanje daljnjeg poboljšanja operativnog poslovanja u nadolazećem razdoblju. Nadalje, izreženo je očekivnaje da će se negativan kapital, koji je proizašao iz provedenih uskladbi, adresirati kroz prijedlog nagodbe na kojem Izvanredna uprava sa svojim timovima intenzivno radi.
Temeljem jučeranje prezentacije nepobitna je činjenica da iako povjerenik Ante Ramljak pokušava zadržati optimizam naglašavajući činjenicu da je Konzum u prvih devet mjeseci 2017. ostvario operativnu dobit (EBITDA) od 200 milijuna kuna upravo Konzum predstavlja najveći uteg u postizanju nagodbe s vjerovnicima i saniranju duga. Zbog enormnih gubitaka koji su rezultirali visokim negativnim kapitalom i jednostavnom financijskim analizom dolazi se do zaključka da jeriječ je od dobiti koja u sebi ne uključuje dva ključna problema troškove amortizacije i financijske troškove. Tako je u bilancama nepravilno prikazivana duljina amortizacije za pojedine stavke gdje je bilo nužno smanjiti godine, odnosno dovesti ih u realne okvire, a samim time i vrijednost. Kod Konzuma pak prepravci su napravljeni kroz ispravak klasifikacije operativnih najmova koji su trebali biti iskazani kao financijski najmovi te kroz priznanje obveza po regresnim mjenicama. S obzirom na to da financijski troškovi i amortizacija u Konzumu na godišnjoj razini premašuju milijardu kuna jasno je da Konzum i dalje gomila gubitke, činjenica ostaje da o(p)staje isključivo zato što su goleme financijske obveze zamrznute zbog „lex Agrokora“. Čime se otvara pitanje daljnjeg opstanka poduzeća i potrebe saniranja duga kao i investicija u budućem razdoblju.
Nadalje, otvara se pitanje odgovornosti za „nepravilnosti u računovodstvu“ kako ih je nazvao privremeni povjerenik Ante Ramljak, koje se povlači sukladno izvješću revizije PwC-a čime se ne isključuje mogućnost nezakonitosti u poslovanju koje bi, ukoliko se pokažu točnim, prema nadležnim tijelima mogle predstavljati osnovu za kaznenu odgovornost uprave sukladno odredbama Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Također, nakon jučerašnje prezentacije revidiranih financijskih izvještaja za 2016. godinu operativnih kompanija Agrokor Grupe nužno je pričekati i objavu potpunog revizijskog izvješća koje se očekuje u ponedjeljak kako bi se detaljno sagledala podaci u potpunosti. Pitanje o postojanju kaznene odgovornosti uprave tada dolazi u prvi plan ali ono što i nadalje ostaje neupitno jest pitanje otplate duga – koji je nepobitno uvećan umanjivanjem vrijednosti poduzeća i svođenjem u realne okvire. Odgovore na ta i niz drugih pitanja slijede u tjednu koji dolazi nakon objave potpunog izvješća revizije a zasigurno će biti predmetom niza kako političkih tako i akademskih rasprava s ciljem iznalaženja adekvatnog rješenja za tisuće hrvatskih građana čiji mjesečni dohodak ovisi upravo o budućnosti Agrokora.
