Na snimci vršnjačkog nasilja u Splitu, koja od nedjelje navečer kruži internetom, mlada djevojka kleči na ulici, a druga stoji iznad nje, šamara ju i traži od nje da joj se ispriča. Traži i novac koji joj je navodno posudila. Treća djevojka u jednom trenutku ovu koja kleči snažno udara u kralježnicu, ona pada i licem udara o tlo. Nasilnica joj pruža ruku da se podigne s poda, a potom ju pljusne. Kako stoji u priopćenju PU splitsko-dalmatinske, kriminalističko istraživanje je u tijeku, a počinitelji su uhićeni.
Kako se doznaje, dvije maloljetnice se od nedjelje nalaze na kriminalističkom istraživanju u splitskoj policiji - fizički i psihički su zlostavljale vršnjakinju, a treća je sve snimala. U policiju su dovedene još dvije maloljetnice. U svom priopćenju policija zahvaljuje građanima na prijavama, ali moli javnost da se snimke uklone, i ne dijele, piše 24sata.
Vršnjačkog je nasilja svake godine sve više, ili se, moguće, više samo prijavljuje - Ured pravobraniteljice za djecu je 2022. zaprimio dvostruko više pritužbi za vršnjačko nasilje nego u 2021., posebno zabrinjava i velik porast pokušaja suicida kod djece i mladih. Kako upozoravaju dječji psiholozi i psihijatri, i u zlostavljaču često čuči trauma zlostavljanja, a čin zlostavljanja se snima mobitelom jer se u protivnom - nije ni dogodio. Unatrag par godina je broj mladih koji liječe neki psihički poremećaj porastao za više od 30 posto.
Alternativa zatvorskoj kazni
"Djecu ne smijemo etikirati kao kriminalce. To su djeca u sukobu sa zakonom, i kad učine nešto loše, trebamo im pomoći, a ne ih kazniti na način da im zapečatimo sudbinu kriminalaca. Nije smisao kazniti dijete za nešto loše učinjeno nego promijeniti njegovo ponašanje - da shvati odgovornost, i da se nauči drukčije nositi s ljutnjom, bijesom, potrebom da se dokazuje", napominje dr.sc. Lana Petö Kujundžić, sutkinja Visokog kaznenog suda i predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež.
Dijete mlađe od 14 godina ne može kazneno odgovarati za počinjeno - ne izvodi se pred sud, ne podliježe odgojnim mjerama za maloljetnike, već se prepušta službama socijalne zaštite. Sutkinja napominje kako tu granicu nipošto ne smijemo snižavati, dapače.
"Svjetski trendovi idu k tome da granica bude i podignuta, na 16 godina, i ja sam zagovornica toga. Neće sudske rasprave i sud promijeniti ponašanje maloljetnika, ističe sutkinja. Kako pojašnjava, u dobi od 14 do 16 godina maloljetnik za kojeg se utvrdi da je počinio kazneno djelo može dobiti izvanzavodske i zavodske odgojne mjere. Zavodske, napominje, nisu tako benigne, kako se uvriježeno smatra.
"To je smještaj u instituciju koja može biti otvorena ili zatvorena, pri čemu zatvorena znači da maloljetnik otamo ne može izaći svojom voljom, dok god odgajatelj to ne dopusti. U tim zatvorenim institucijama je i pravosudna policija - slično zatvorskom sustavu. Ne slažem se da u toj dobi maloljetnici trebaju boraviti u takvoj jednoj ustanovi - sva istraživanja govore da ćemo polučiti suprotan efekt, i dobiti dijete koje će se nastaviti delikventno ponašati, umjesto da ga u tome spriječimo", kaže sutkinja. Od 16. do 18. godine se pak za kazneno djelo mogu dobiti odgojne mjere i maloljetnički zatvor, javlja 24sata.
Na pitanje što bi bila dobra alternativa zatvaranju u institucije, sutkinja odgovara kako bi to bio odličan rad stručnjaka, obuhvaćen velikim, ciljanim programima - učiti maloljetnike kako se nenasilno ponašati, imati individualne i grupne savjetovališne tretmane, ali i ući u obitelji.
"Čim imamo nasilno dijete, moramo imati osnov sumnje da su obiteljski odnosi poremećeni. Ako jesu, moramo ih obuhvatiti. Roditelje treba podučiti kako biti roditelj, kako se ponašati prema adolescentu, i sve drugo za što se uoči da im nedostaje. Iskustvo skandinavskih zemalja nam govori da je vaninstitucionalni tretman najuspješniji", zaključuje sutkinja.