Jučer je oboren apsolutni rekord za površinsku temperatura mora na našem dijelu Jadrana. Naime, 29,7°C izmjereno je jučer u moru u Dubrovniku što je službeno najviša temperatura ikada izmjerena u Hrvatskoj. Split je također oborio apsolutni rekord s 29,4°C.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Što se tiče temperature zraka, dobro pamtimo lipanjski toplinski val kada su srušeni apsolutni lipanjski rekordi u Splitu i velikom dijeli srednje Dalmacije, a decimale su nedostajale za rušenje apsolutnog rekorda. Kako aktualni toplinski val još traje, prognostički modeli ukazuju na mogućnost rušenja određenih temperaturnih rekorda preksutra, u četvrtak.
Ovako visoke temperature zraka itekako mogu utjecati na ljudsko zdravlje, stoga ne čudi da nadležne institucije ovih dana često šalju upozorenja o tome kako se ponašati kada živa u termometru prijeđe uobičajene granice. Upravo riječ "uobičajeno" izaziva kontroverze po komentarima društvenih mreža. Općenito živimo u vremenu samoproglašenih stručnjaka kojima je iz njima znanih razloga neobično da se toplina na meteoroloških kartama označava crvenom bojom, neobično da se javljaju superćelije, da nam stiže afrički pijesak, da nebom lete avionu koji ispuštaju tragove, da se polarna svjetlost ponekad može vidjeti iz Hrvatske, pa čak do toga da površinu Zemlje obilježava sferna zakrivljenost.
Potaknuti zanimljivom tablicom koju je objavila Facebook stranica "Kad će kiša?", donosimo kratku analizu temperatura zraka za službenu meteorološku postaju Zagreb - Grič.
Površne ocjene kako je "i prije bilo vruće" često se koriste kao argument da zanemarimo trenutne klimatske promjene. No, klimatski podaci iz prošlih desetljeća jasno pokazuju da su ovakve tvrdnje neutemeljene. Analiza klimatoloških ljeta u Zagrebu, kao što je prikazano u priloženoj tablici, daje jasnu sliku o tome kako se klima drastično promijenila.
Broj toplih noći
Klimatološke statistike pokazuju značajan porast broja toplih noći (kada temperatura ne padne ispod 20°C). U periodu od 1951. do 1980., broj takvih noći bio je praktično nepostojeći, s prosjekom od jedne do dvije noći po desetljeću. No, od 1991. godine broj toplih noći dramatično raste, dosegnuvši 86 noći u desetljeću od 2011. do 2020. U posljednje dvije godine, zabilježeno je čak 102 tople noći, što je alarmantno povećanje.
Ogroman skok broja vrućih dana
Slično zabrinjavajući je i porast broja dana s temperaturama iznad 30°C. U periodu 1971. – 1980. bilo je prosječno samo devet dana godišnje s takvim temperaturama. Od tada, broj dana s temperaturama iznad 30°C kontinuirano raste, dosegnuvši 325 dana u desetljeću od 2011. do 2020. U zadnje dvije godine, broj takvih dana je gotovo dosegao brojku iz cijelog desetljeća, s 320 dana.
Podaci iz tablice jasno pokazuju da su ljeta u Zagrebu postala toplija i da ekstremne vrućine traju duže nego ikada prije. Dok su vrući valovi nekada bili kratkotrajni, današnje klimatske promjene donijele su značajno povećanje broja toplih noći i dana s visokim temperaturama. Ostatak Hrvatske nije iznimka, a još drastičniji su podaci za Split gdje je u velikom porastu i broj noći ljeti u kojima temperatura zraka ne pada ispod 25°C, a javljaju se noći u kojima temperatura ne pada niti ispod 30°C. Zanemarivanje ovih činjenica može imati ozbiljne posljedice na okoliš, zdravlje ljudi i infrastrukturu. Stoga je važno ozbiljno pristupiti problemu i poduzeti potrebne mjere za ublažavanje klimatskih promjena.
Broj dana s temperaturama iznad 30°C u Zagrebu:
1951. – 1960.: 2 noći
1961. – 1970.: 2 noći
1971. – 1980.: 1 noć
1981. – 1990.: 4 noći
1991. – 2000.: 20 noći
2001. – 2010.: 54 noći
2011. – 2020.: 86 noći
2021. – 2022.: 102 noći (u samo dvije godine!)
1951. – 1960.: 172 dana
1961. – 1970.: 122 dana
1971. – 1980.: 92 dana
1981. – 1990.: 118 dana
1991. – 2000.: 205 dana
2001. – 2010.: 274 dana
2011. – 2020.: 325 dana
2021. – 2022.: 320 dana (u samo dvije godine!)
