Najveća flota malih brodova za kružna putovanja pod hrvatskom zastavom stacionirana je u općini Dugi Rat. Preko 200 brodova, a luke – nema. Brodovi su to s područja općine Dugi rat koji u Krilu Jesenice i Bajnicama spavaju zimski san, ali ne zadugo jer sezona je pred vratima.
Luka koje nema predstavlja najveći problem brodarima, gorući problem svih vlasnika mini turističkih brodova kapaciteta do 36 putnika kojih je unatoč tome što luke nema iz godine u godinu sve više. Samim time sve im je teže osigurati vez tijekom zimskih mjeseci, ali izgleda da se tome bliži kraj.
Naime, nakon dugih deset godina od početka projekta, izdana je građevinska dozvola za izgradnju luke u Krilu Jesenice !
Prvi čovjek Lučke uprave splitsko-dalmatinske županije Domagoj Maroević potvrdio nam je tu vijest.
„Došla je dozvola za rekonstrukciju i dogradnju luke u Krilu. Dugo su trajali radovi na dobivanju građevinske dozvole. Gotovo 10 godina je trajala izrada urbanističkog plana uređenja, nakon toga studija utjecaja na okoliš, izrada idejnog i glavnog projekta. Zaista smo zadovoljni što je konačno ishođena građevinska dozvola.
Vjerujemo da bi u vrlo kratkom roku trebali raspisati natječaj i u toku jeseni započeti s radovima na izgradnji nove luke“, kazao nam je.
Riječ je o rekonstrukciji i sanaciji postojeće luke u Krilu Jesenice čija je vrijednost radova oko 18 i pol milijuna eura. To je prva faza izgradnje ove dvije luke. Druga faza je izgradnja luke u Bajnicama koja bi trebala biti kapaciteta do 80 plovila dužih od 40 metara. Za taj dio luke u Bajnicama je izrađen idejni projekt, a u tijeku je izrada urbanističkog plana uređenja te luke. Do sredine 2025. očekuje se dobivanje dozvole za luku u Bajnicama.
Slijedi dakle natječaj za izvođača radova za Luku u Krilu Jesenice, odabir izvođača i naravno rok za žalbe.
„Uvijek postoji mogućnost žalbe. Imamo primjer Omiša gdje je gotovo godinu dana trajao postupak odabira izvođača. Nadamo se da će ovdje trajati puno kraće i da bi već početkom jeseni mogli započeti s radovima čije je vrijednost doista visoka. Na 18 i pol milijuna eura je procijenjena vrijednost ovog projekta. Riječ je o najvećem projektu Lučke uprave od njenog osnivanja. Do sada je to bila izgradnja luke u Omišu čija je vrijednost 13 milijuna eura“, rekao je Maroević.
Luka u Krilu trebala bi biti dovršena do 2026. godine
Pojasnio je i što to Kriljani dobivaju ovim projektom.
„Kriljani dobivaju prije svega jedan siguran, kvalitetan vez, uređenje kompletnog obalnog pojasa u luci u Krilu. Znate da je do sada nažalost ta luka bila napravljena s nasipom koji ne ispunjava osnovne uvjete za sigurnu, kvalitetnu luku. Ovime će dobit siguran i kvalitetan vez svi brodari koji koriste luku i to je prva faza izgradnje.
Druga faza izgradnje je gdje smo već počeli s izradom projektne dokumentacije je luka u Bajnicama. Nakon toga zajedno s Općinom i Udrugom Kriljana smo definirali da je u Dugom Ratu predviđen dio luke otvoren za javni promet koji će biti treća faza kojom bi zadovolji sve potrebe brodara u luci u Krilu odnosno u Dugome Ratu gdje bi trebali dobiti preko 200 vezova“, pojasnio je.
U luci Bajnice izmijenjen je prostorni plan koja je dio bila sportska, dio luka nautičkog turizma, a sada je dobila oznaku luke otvorene za javni promet. Bajnice bi bile za prihvat više od 60 plovila duljine do 50 metara. Njena gradnja bi po nekim procjenama bila u fokusu odmah nakon završetka luke u Krilu Jesenice. Znači, prvo ide luka u Krilu koja bi trebala biti dovršena do 2026. godine, a onda bi godinu nakon krenula izgradnja luke u Bajnicama koja bi trebala biti gotova do 2030.
„Ovime bi svi oni koji trenutno imaju zahtjev za dobivanje godišnjeg veza u luci u Krilu odnosno na prostoru Općine Dugi rat sa završetkom radova u Bajnicama i Dugom Ratu bili riješeni“, smatra Maroević.
Upitali smo Marojevića o alternativi Stinice, Sjeverna luka, Brodosplit.
„U ovom trenutku u luci Krilo trenutno je 120 plovila. Mi ćemo s izvođačem radova dogovoriti dinamiku radova tako da ni u jednom trenutku svih 120 plovila neće biti izvan luke u krilu. Nadamo se da ćemo završiti istočni potom zapadni dio luke, međutim ono što smo stalno komunicirali s brodarima iz Krila jest to da Lučka uprava SDŽ ima 60 luka u svom portfelju i mi ćemo sve te luke što se tiče zimskog veza staviti njima na raspolaganje. Hoće li ići na otoke, Zapadnu obalu, gradsku luku Split gdje ćemo i razgovarati i s kolegama iz Državne lučke uprave,… Vjerujemo da će jedan dio brodara biti na zimskom vezu u gradskoj luci“.
Brodosplit se već ranije znao pohvaliti pričom i fotografijama upravo iz Krila o najvećoj floti malih kruzera na svijetu koji su postali prepoznatljiv brend hrvatskog nautičkog turizma i turizma općenito u cijelome svijetu. Pohvalio se i kako je baš iz splitskog škvera isporučeno 12 'trupova' malih putničkih brodova, ali unatoč tome konkretne suradnje Kriljanja i Brodosplita nema. Kao ni suradnje s Lučkom upravom SDŽ.
„To je jedna od najperspektivnijih luka na Jadranu, moramo otvori jedan komunikacijskih kanal i pokušati otvoriti za veliki broj Kriljana i mogućnost zimskog veza ali i sam yachting“, kazao je Maroević.
Nastat će problem s redoslijedom vezivanja
Razgovarali smo i s predsjednikom udruge porat Krilo i Bajnice i predstavnikom brodara cijelog Jadrana, vlasnikom tvrtke Brodarstvo Marasović, Andrijom Marasovićem jer tko nam može bolje reći što ishođenje građevinske dozvole znači za Kriljanje nego upravo onaj koji govori i zagovara u ime svih njih.
„Osjećaj je odličan i Bogu hvala nakon dugo godina, možemo reći zadnjih 7,8 godina intenzivnog truda da se to realizira. Uspjeli smo doći do rezultata, to je pola posla, druga polovica je izgradnja“, kazao nam je na samom početku našeg razgovora.
Upoznao nas je i s trenutnim stanjem u luci, ali i onime što će se dogoditi u skoroj budućnosti.
„U luci je trenutno oko 125 brodova. Izgradnjom luke će se kapacitet smanjit za nekih 20% tako da ćemo u konačnici imati problem s tih 20% jer ne znamo kojim će se redoslijedom moći netko vezat odnosno ne vezat se. Netko će izgubiti pravo veza tako da nam je cilj riješiti papire i izgradnja luke u Bajnicama u skorijoj budućnosti“, kazao je.
Ovom građevinskom dozvolom prešlo se u drugu fazu. Od tri.
„To je druga faza od tri i ujedno najveći obuhvat. Izgradnja pomorskih konstrukcija, lukobrana, gatova, unutarnje prometnice i kompletna infrastruktura unutar luke. To obuhvaća najveći dio luke sa svim popratnim sadržajima koje jedna moderna luka mora imati.
Međutim, luka Krilo ne zadovoljava njihove kapacitete te se mora što žurnije riješiti luka u Bajnicama.
„Ovo ne zadovoljava naše kapacitete jer mi imamo oko 120 brodova ovdje, a s tom izgradnjom će se pomorski kapacitet luke smanjiti na nekih 80 vezova. Znači imamo oko 40 brodova koji se neće moć vezati.
Jedino rješenje je da se ubrza dokumentacija za luku Bajnice, to je minimum što tražimo i izgradnja nove luke u Krilu Jesenice koja je u prostornom županijskom planu. Istočno od sadašnje postojeće luke koja je dobila građevinsku, 200 metara od plaže i tu bi se gradila i tu bi naš problem bio dugoročno riješen“, smatra Marasović.
Zanimalo nas je što Marasović smatra o privremenim vezovima u Sjevernoj luci, Lori, Brodosplitu, gradskoj luci Split.
„Vranjic i Brodosplit mogu biti za zimski dio veza, za ljetni to nije opcija. Nama treba završena luka u Krilu da bi rasteretili luku u Splitu. Znate da se u vršnom periodu vežemo po 5, 6 u nizu i da bi s lukom Krilo trebali rasteretit luku u Splitu u tom ljetnom periodu i zbog sigurnosti i zbog lakšeg pristupa. Sve to skupa nam znači puno.
Pitali smo za Loru, to je NATO luka i tu nemamo nikakvih mogućnosti“, kazao je.
Zanimalo nas je i što je bilo na sastancima s Lučkim upravama Korčule i Dubrovnika te kakva je suradnja s njima.
„Lučku upravu Korčulu mogu pohvaliti jer nam uvijek izađu u susret, kada nam god treba pomoć i na usluzi su svim brodarima. Dubrovnik ista stvar, imamo osiguran vez ispod mosta tako da tu nemamo baš velikih problema. Uglavnom mogu pohvaliti sve luke izuzev Splita jer nas je tu više i opterećenje na luku je veliko, a ista situacija je i s Trogirom“.
Popularni 'Kriljani' koji su postali prepoznatljiv brend hrvatskog turizma, zbog nedostatka adekvatne luke opskrbu namirnicama i ostalim potrepštinama obavljaju u gradskoj luci Split. Snalaze se kako umiju i znaju, a nadaju se da će za koju godinu to moći obavljati u svom Krilu.
„Organiziramo se subotom u Splitu na Gatu sv. Petra i sve to odradimo. To bi sve mogli ovdje u Krilu Jesenice ali luka nije napravljena, nasip je danas kako je napravljen prije 20-ak godina. Bogu hvala sada će se ovom građevinskom dozvolom pokrenuti da se završi taj projekt.“
Blic pitanja za kraj
Kakva nas očekuje sezona prema trenutnom stanju s bookingom?
„Imamo najave jako dobre sezone, pripreme su u tijeku kao što vidite. Svi su na svojim brodovima, radi se, priprema se. Nadamo se da će oko 15. svibnja svi isploviti.“
Odakle su najčešće Vaši gosti?
„Naši gosti su uglavnom charter gosti, tržište Amerike i Skandinavije. Radimo za jednu agenciju, slovensku. Odlični su gosti, visoke platežne moći, jako smo zadovoljni s njima.“
Što njih zanima na tom sedmodnevnom vijađu od Splita do Dubrovnika?
„Prvo i osnovno priroda, prirodne ljepote. Gastronomija, usluga na brodu.
Sve im nudimo lokalno, lokalna hrana, jadranska riba, domaće vino, ekstra su zadovoljni i gosti nam se vraćaju što je rezultat našeg truda.“
Radna snaga, problem s nedostatkom iste u nautičkom turizmu?
„Problemi su veliki, ali evo koliko primjećujem svi su kolege s hrvatskom radnom snagom. Nije se još uvozilo ništa ili je to jako malo, ali s povećanjem plaća i boljom uslugom na radnom mjestu uspijevamo pridobiti i zadržati domaću radnu snagu jer bez kvalitetnog radnika nema posla u turizmu.“
