Zbog količine mikroplastike, Jadransko more smjestilo se pri vrhu liste zagađenosti mora u Europi, na trećem mjestu, iza Keltskog mora i sjeveroistočnog dijela Sredozemnog mora. Otpad umjesto da završi u za to predviđenim spremnicima, često bude bačen u more ili nemarno odložen na obalama ili plažama.
Čisto more kroz dvadesetak godina moglo bi postati rijetkost. Istraživanja predviđaju da bi do 2050. godine u našim morima moglo biti više plastike nego riba. Zato je krajnje vrijeme da se svatko malim pomacima u svojem kućanstvu i ponašanju prema okolišu, počne odgovornije odnositi prema našem gradu i našem moru.
Za početak, izbjegavajte kupovinu plastične ambalaže. Plastiku nastojte u što većoj mjeri zamijeniti staklenim, metalnim ili drvenim alternativama, koje su manje štetne za okoliš. U potpunosti izbaciti plastiku uz kućanstva nije jednostavno, stoga ono što ste ipak primorani koristiti u tom obliku, nakon upotrebe pravilno odložite u spremnik za odlaganje plastike, polupodzemni spremnik sa žutim poklopcem ili odložite na jedno od četiri reciklažna dvorišta.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Plastičnoj vrećici je potrebno čak 500 godina da se razgradi u prirodi, stoga radije u kupovinu ponesite onu platnenu. Umjesto kupovanja plastičnih boca, uložite u jednu staklenu ili metalnu bocu. Plastični pribor za jelo ili kuhanje zamijenite s drvenim ili metalnim, a umjesto plastičnih slamki, nabavite one višekratne od metala ili stakla. Pri samoj kupnji i odabiru, kupujte domaće proizvode bez ambalaže, koje kod kuće možete spremiti u održive spremnike. Smanjenjem plastike, čuvamo i svoje zdravlje.
Zašto odvajati otpad?
Onečišćenje mora veliki je problem današnjice te se procjenjuje da oko 80% morskog onečišćenja dolazi upravo s kopna. Sav otpad odbačen u mora i oceane ispušta brojne kemikalije i štetne tvari za morski biljni i životinjski svijet. Plastični otpad odbačen u more životinje gutaju ili se zapletu u njega, što završava pogubno. U prehrambeni lanac svakog čovjeka putem morskih životinja ulazi plastika, posebice mikroplastika koju su ribe pojele. To su samo neki od razloga zašto građani trebaju što prije početi odvajati otpad i pravilno ga odlagati u za to predviđene polupodzemne spremnike.
Nadalje, otpad bačen u more nerijetko tamo ostaje dug niz godina te se razgrađuje na sitne čestice koje narušavaju bioraznolikost morskog ekosustava. Odvajanjem otpada, osim što će on završiti na ispravnom mjestu, moguće mu je produžiti vijek korištenja tako što će se u procesu recikliranja, iskoristiti za izradu nove sirovine. Na taj način štedi se energija i resursi te se manje onečišćuje zrak.
Podsjetimo, jednostavno i lako odvajanje otpada u brojnim splitskim kvartovima je omogućeno putem polupodzemnih spremnika. Upravo takvi spremnici okosnica su novog sustava gospodarenja otpadom u gradu Splitu, do kraja ljeta ove godine završit će se ugradnja ukupno 385 spremnika, dok je za sljedeću godinu planirano još 400 spremnika.
Na svakoj lokaciji, građani na raspolaganju imaju četiri vrste polupodzemnih spremnika. Spremnici sa smeđim poklopcem namijenjeni su odlaganju biootpada, oni s plavim poklopcem za papir, spremnici sa žutim poklopcem za plastičnu, metalnu i tetrapak ambalažu, dok se u spremnike s crnim poklopcem odlaže miješani komunalni otpad.
Sve dodatne informacije o odvajanju otpada možete potražiti na web stranici „Odvoji, lako je“, a informirati se kontinuirano možete i na Facebook i Instagram stranici Čistoće d.o.o. Split.
