Glazbeno-umjetnički projekt u čast Oliveru Dragojeviću tradicionalno je održan krajem srpnja u Veloj Luci. Petu godinu za redom manifestacija ''Trag u beskraju'' počinje na trajektu "Korčula" koji plovi prema Vela Luci, a nastavlja se koncertima i raznim događanjima u spomen na ovu veliku, glazbenu legendu.
Kad se ugase svjetla pozornice, i Luka se ušuška u onu svoju svakodnevicu, načelnica Vele Luke Katarina Gugić, iznijela nam je svoje dojmove o samoj manifestaciji, ali smo isto tako s njom popričali o turizmu u Luci, prometnoj povezanosti, povijesti, kulturnoj baštini, gospodarenju otpadom, te svemu onomu što muči ljude na otoku.
- Vela Luka bilježi dobre rezultate u turističkim sezonama, te možemo reći da je oduvijek poželjna turistička destinacija, s kontinuiranim rastom broja noćenja. Koje su posebnosti Luke, i što je to što privlači turiste u Vela Luku?
Oliver i manifestacija ''Trag u beskraju '', definitivno, su Velu Luku stavili na kartu svijeta. Luka iz godine u godinu bilježi sve bolje turističke rezultate i značajno se trudimo kako bi produljili sezonu, kako u predsezoni tako i u posezoni, kroz razne manifestacije, u koje se uključuju brojne udruge i volonteri. Posljednjih osam godina značajno se razvija biciklistički i sportski turizam u Vela Luci. Organiziramo i Outdoors trke, koje privlače veliki broj trkača, biciklista i avanturista, a završavaju u rujnu sa sportskim spektaklom ''Vela Luka Outdoors'' koji u posezoni privlači veliki broj turista.
Na turizam u Luci značajno je utjecalo otvaranje luke nautičkog turizma, prije tri godine, što se osjeti u sezoni koja počinje ranije, i završava dosta kasnije nego prethodnih godina. Imamo jako kvalitetan privatni smještaj, ono što bi voljeli jest da hotelski smještaj, koji kaska, prati razvoj privatnog smještaja i nautičkog turizma, te bi onda mogli govoriti o nekim konkretnijim brojkama. Ove godine, za prvih šest mjeseci bilježimo oko 5% više noćenja.
Ono što bih izdvojila, a mislim kako bi se moglo itekako pozitivno odraziti i na turizam, je rekonstrukcija bolnice Kalos za koju se nadamo da će biti odobrena sredstva putem NPOO-a. Ovo je projekt koji se dugo čeka, ali koji nadilazi bilo kakve podjele jer je od izuzetnog interesa za razvoj cijelog našeg kraja i nadamo se da će se isti i realizirati.
- Projekt Luka Mozaika je nešto što plijeni poglede svih onih koji posjete Vela Luku. Po čemu je luški mozaik jedinstven u svijetu?
Kažu da zanimljiva priča o umjetnosti i njenoj povezanosti s turizmom dolazi upravo iz Vele Luke. Priča ima ime i zove se Luka mozaika.
U proteklih 5 godina izradili smo nekoliko stotina metara mozaične šetnice u sklopu uređenja naših šetnica koji su značajno obogatili centar mjesta i spojili ljude diljem svijeta, a čiji su se radovi financirali najvećim dijelom sredstvima Općine, ali i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, te u suradnji s Udrugom Likovno stvaralaštvo. Radovima koji su se na proljeće završili u centru mjesta, završila je trenutno posljednja faza postavljanja mozaika u centru mjesta od strane Općine Vela Luka, stoga očekujemo da Županijska lučka uprava VL u sklopu projekta uređenja obale Kale – Vranac nastavi s postavljanjem mozaika, ali i konačno donese Odluku o postavljanju mozaika na cijelom lučkom području duž cijele obalne šetnice.
- Svaki otok bije svoju bitku s prometnom povezanošću. Koliko je izgradnja Pelješkog mosta doprinijela boljoj prometnoj povezanosti?
Pelješki most se definitivno pozitivno odrazio na povezanost Luke s ostatkom Dalmacije i Hrvatske, ali Vela Luka je i dalje najudaljenija točka. Ono s čim mi nismo sretni je da vi i dalje do Splita trajektom putujete kao i prije 15 godina. Vela Luka, istina, pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali ona je od uvijek imala najviše veza sa Splitom. Dan danas broj trajektnih linija se nije povećavao i do Splita trajektom putujete tri sata, tako da ne možemo reći da smo 100% zadovoljni. Uvijek su bile priče kako nemamo adekvatno pristanište, da bi mogli nabaviti adekvatan brod. Međutim, činjenica je da je izgradnja novog pomorsko putničkog terminala završena. Papirologija i sve dozvole se dovršavaju, te se nadam kako će do kraja godine biti pušten u rad novi pomorsko putnički terminal, te vjerujem kako će se onda steći uvjeti da Vela Luka dobije novi brod. Ono najvažnije je da taj brod bude boljih maritimnih sposobnosti sto bi doprinijelo boljoj povezanosti ne samo Vele Luke, već i Blata, Smokvice i Lastova.
- Čula sam kako ste vi u Luci jako ponosni na svoju Lumbliju. O čemu je riječ?
Udruga maslinara Vela Luka u suradnji s udrugom iz susjednog mjesta uspjela je dobiti zaštićenu oznaku zemljopisnog porijekla na razini EU za Lumbliju. Tradicionalni kolač koji se radi za blagdan Svih svetih, u Veloj Luci i Blatu. Veliki je to uspjeh za udrugu maslinara koja je jos 2016.uspjesno zaštitila na razini EU i Korčulansko maslinovo ulje.
- Vela Luka primjer je općine koja radi na poboljšanju kvalitete života svojih stanovnika. Kakva je Vela Luka po pitanju ekološke osviještenosti?
Prije dvije godine bili smo među 10 najboljih općina u Hrvatskoj po izdvajanju sredstava za zaštitu okoliša. Moram reći kako je moj cijeli prvi mandat prošao u projektima gospodarenja otpadom, i na to sam jako ponosna. U zadnjih 6 godina sanirali smo deponij sa bespovratnim sredstvima Svjetske banke i FZOEU. Izgradili smo reciklažno dvorište, također, sredstvima Europske unije. Nabavili smo višenamjensko plovilo za čišćenje uvala. Prošle godine smo preko Flag-a dobili sredstva za ekološke akcije čišćenje podmorja.
Moram napomenuti, kako u Vela Luci više od 60% ulica ima zelene kante za miješani komunalni otpad. Od prošle godine dijelimo žute i plave kante. Reciklažno dvorište je besplatno za građane Vele Luke. Nedavno smo dobili novi kamion za miješani komunalni otpad, a prije dvije godine smo nabavili kamion sa dizalicom za odvojeno prikupljanje otpada. Ima tu puno problema, jer smo mi daleko, a svi koncesionari koji prikupljaju otpad imaju problem s prometnom povezanošću, a to sve skupa jako košta.
Ljudi se polako privikavaju na odvajanje otpada, a od Fonda za zaštitu okoliša prošle smo godine dobili sredstva za edukaciju mještana. Edukacije se rade u vrtićima, osnovnim školama, a na jesen nas očekuju tribine za građane, te mislim kako radimo maksimalno što je u našoj moći. Sve to, uz jedno od jeftinijih cijena smeća u RH. Trenutno radimo na “čipiranju” kanti kako bi se u budućnosti naplaćivalo po sistemu ''koliko isprazniš toliko platiš'', što je po meni najpravednije.
- Kakva je demografska slika Vele Luke?
Demografska slika u Veloj Luci nije sjajna.
Broj stanovnika u Vela Luci od '91. se kontinuirano smanjuje, kao i u cijeloj Hrvatskoj. Rekla bih da naš problem nije što mladi odlaze. Ima onih koji odlaze, ali i onih koji su se vratili, pa i onih koji nisu iz Vele Luke, a u njoj trenutno žive. Za Velu Luku je veći problem što kontinuirano na godišnjoj razini više ljudi umire nego se rađa. Prošle godine je rođeno 19 beba, umrlo je više od 65 ljudi. Godinu prije rodilo se 39 djece, a umrlo opet 60-ak ljudi, pa nam iz tog razloga broj stanovnika stalno pada. Ali bez obzira na te podatke iz godine u godinu imamo sve više djece u vrtiću.
Kad sam 2017 godine došla kao načelnica u vrtiću smo imali 75 djece, prošle godine 145, a ove 132 djece. U izgradnji smo novog vrtića, pa se ovu godinu moramo snalaziti, ali osigurali smo dodatne prostorije te smo omogućili da svako dijete koje je ispunjavalo uvjete može pohađati vrtić. Dajemo potpore za novorođenu djecu, s tim da se za treće dijete daje 663 eura jednokratno, a 3981 euro na period od 5 godina. Za četvrto dijete jednokratna cifra je ista, 7963 eura na period od 5 godina. Dajemo stipendije za studente od 106 eura, a za studente koji upišu medicinski fakultet dajemo 185 eura.
Svjesni smo demografskih problema, ali Općina kroz razne mjere ulaže u odgoj i obrazovanje kako bi se demografska slika poboljšala, a uređenje i izgradnja vrtića odraz su naše želje i planova da se bavimo mladim ljudima te stvaramo preduvjete za demografski oporavak.
- Općina brojnim mjerama podupire male poduzetnike i obrtnike.
Tako je. Prošle godine smo otvorili novu tvrtku Poduzetnički inkubator, za koji mogu reći da je profunkcionirao u punom smislu te riječi, bez obzira što nam je konačni cilj izgradnja zgrade kao inkubatora koja će se dati na raspolaganje poduzetnicima početnicima. Činjenica je da je ta zgrada u idejnoj fazi, osigurali smo teren. Mogu reći da je ovakvo nešto nedostajalo u Veloj Luci. Značajan broj obrtnika iz Vela Luke koristi usluge inkubatora kao i mjere za potpore poslovanju od strane Općine.
U ovih godinu dana kako inkubator radi mi imamo već značajnih upita od strane obrtnika iz Blata, Smokvice, Korčule kojima trebaju naše usluge. Činjenica je da smo već u prvoj godini potpisali sporazum o partnerskoj suradnji s Centrom za poduzetništvo Dubrovačko- neretvanske županije, Sveučilišta u Dubrovniku, Američkim koledžom u Dubrovniku te našom srednjom školom.
- Memorijalna zbirka ''Oliver Dragojević" je nešto na što ste veoma ponosni.
„Neka glazba bude jedan od motiva za daljnji prosperitet Vele Luke“, izjavio je Oliver Dragojević 1998.g. prilikom primanja Grba Općine Vela Luka u Centru za kulturu Vela Luka. Nismo mogli ni zamisliti da će upravo danas jedan od većih infrastrukturnih projekata Općine biti uređenje Memorijalne zbirke Olivera Dragojevića u tom istom Centru za kulturu. Uređenje muzeja je složen posao koji traje godinama, trenutno smo na polovici radova, a zahvaljujući odličnoj suradnji s Ministarstvom kulture i medija osigurali smo dodatna sredstva za nastavak radova na IV. fazi uređenja.
Kad smo krenuli s pričom o Oliveru nismo ni približno očekivali da će ovo sve skupa imati ovoliki odjek u javnosti. Sve je počelo spontano, nakon smrti Olivera, u dogovoru s njegovom obitelji, jer smatramo da je to ono što je normalno i što smo željeli napraviti, a to je koncert na Pijaci njemu u čast. S tim koncertom je sve krenulo, i s vremenom nam je Pijaca zbog traženja ljudi postala pretijesna. Onda su krenuli spontani koncerti na trajektu. Nakon dvije godine COVID-a, odlučili smo se izići s Pijace, ali opet smo je zadržali kao lokaciju na kojoj se odvijaju zadnja dva koncerta u sklopu manifestacije. Uvijek ponavljam rečenicu koju mi je Ante Gelo rekao kad smo krenuli razmišljati o tom projektu, a to je da je Oliver bio skroman čovjek ali nije bio skroman u glazbi, s čim se u potpunosti slažem.
Postoje razne priče, da li bi Oliver volio i želio ova sva događanja, ali činjenica je da sve ono što činimo imamo suglasnost obitelji Dragojević, i u svaki projekt su uključeni, što je meni najvažnije, a smatram da je ovolika podrška publike i ljudi koji dolaze u Velu Luku najbolji pokazatelj da smo na dobrom putu. Izuzetno je zahtjevno organizirati ovakvu manifestaciji, kako tehnički tako i financijski. U srcu sezone nije lako dovesti ovakvu organizaciju na otok gdje vi tražite smještaj, a ti smještaji su već praktički puni. Nismo očekivali da će ovo doći do ovakvog nivoa.
Prije 4 godine i danas imali smo i imamo isti cilj - da imamo muzej u Veloj Luci u kojem će se sačuvati uspomene na djelovanje, rad i život Olivera Dragojevića. Da imamo Glazbenu školu koja nosi njegovo ime, gdje će generacije djece usavršavati svoj glazbeni talent. U krajnju ruku, sam Oliver je otvorio tu Glazbenu školu i ona danas nosi njegovo ime. Željeli smo da se posljednji dani srpnja, uz pjesmu i druženje, obilježavaju u čast Oliveru, gdje će se njegovi prijatelji, glazbenici, obožavatelji pjesmom oživiti sjećanje na Olivera. I u konačnici, kad pogledam sve od početka do kraja, mislim da bi Oliver bio zadovoljan.
- Jedno pitanje koje se samo nameće na samom kraju je kako mještani gledaju na Vas kao načelnicu, jer ste prva načelnica Vele Luke i prva otočna načelnica.
Nisam nikad imala problem s tim što sam žena. Postala sam načelnica s 28 godina, pa su ljudi nekako bili više fokusirani na moju “mladost” nego činjenicu da sam žena. Ono što mi je drago jest činjenica da su moj primjer slijedile i druge kolegice pa tako danas na otoku imamo uspješne žene na čelu grada Korčule i Općine Lumbarda. Po rezultatima na izborima, u drugom mandatu, mogu reći kako ljudi cijene trud, rad i moje zalaganje. Pobijedila sam u prvom krugu s jako velikom razlikom, i mogu reći da se nisam nadala pobjedi u prvom krugu.
Međutim, ti rezultati su meni velika obaveza i još veći poticaj da budem još bolja i opravdam povjerenje svojih Lučana. Kad se osvrnem na sve dosad realizirano onda mogu reći da je puno više toga još je ostalo za učiniti od onoga što je učinjeno. Ne zato da bih umanjila sva naša postignuća, već zato da svi zajedno shvatimo da ovom poslu nikada nema kraja. Svaki novi dan novi je izazov sa novim potrebama. Uspješni smo samo i jedino onda, ako očekivanja naših sumještana ispunjavamo u onoj mjeri u kojoj oni to od nas i očekuju. U okvirima realnog i mogućeg, a ne uz lažna i neispunjena obećanja. Međutim, da smo na dobrom putu govori nam priznanje portala Načelnik.hr kojim smo proglašeni među 30 najboljih Općina u Republici Hrvatskoj temeljem analize proračuna.
Ponosno na današnji dan gledamo na naše uspjehe, a još i više u budućnost i planove koje želimo ostvariti. Svega toga ne bi bilo bez ljudi. Ljudi koji su tim kojem sam na čelu i na koje sam izrazito ponosna, iako to možda ne pokazujem svaki put. Velu Luku u narednih 10 godina čeka infrastrukturni procvat koliko god se neki trudili to osporiti i prikazivati drugačije. Infrastrukturni procvat započeo je još 2019. godine s izgradnjom luke nautičkog turizma. Projekti koji bi trebali uslijediti, bilo da se radi o projektima pod ingerencijom Općine, Županije ili privatnim investicijama daju nam razloga za optimizam i značajno bi se trebali odraziti na život ljudi u mjestu.