Koronavirus nije samo zdravstveni, već ekonomski, društveni a sve više i sigurnosni problem i to na globalnoj razini. U suvremenom okruženju informacijsko-komunikacijskih tehnologija dostupnost i brzina prenošenja kako informacija, tako i dezinformacija sve više utječu da korona virus postaje sigurnosni problem. Otvara se mogućnost koju stručno nazivamo "hibridno djelovanje" koje može ozbiljno ugroziti sigurnosne sustave država kao i samu percepciju sigurnosti građana i rast njihova nepovjerenja u sustav javne uprave, pogotovo u način borbe protiv koronavirusa.
Pogrešna teza
Ovaj trend ‘porasta nepovjerenja’ prisutan je na globalnoj razini, a manifestira se prosvjedima protiv načina borbe s virusom. Ipak, sve veći broj oboljelih jasan je znak da se građani moraju pridržavati pravila - osobito pravila fizičke distance.
U "lockdownu" proširena je pogrešna teza o potrebi "društvenog distanciranja" (eng. ‘Social distancing’) što je netočno. Komunikacija nikad nije zabranjena jer se može ostvariti i na daljini (primjerice online nastava, rad na daljinu, društvene mreže), ali se fizičko distanciranje uvodi kao obvezna mjera zaštite od korona virusa uz nošenje maski.
Rizici i opasnosti
Korona virus uistinu je promijenio našu svakodnevicu, ali i cjelokupnu Europsku uniju poglavito sam koncept otvorenih granica koje se sada zatvaraju te se uvode oznake oznaka zona zaraze prema bojama. Paralelno s mjerama upozorenja "fizičke sigurnosti" tako se javljaju sigurnosni rizici i opasnosti od širenja dezinformacija i lažnih vijesti pa tako i unošenja panike i destabilizacije sigurnosti društva i rasta nepovjerenja građana.
