I dok se svijet počeo vrtjeti oko novca, moći, interneta i društvenih mreža te svega ostalog što nam popularna kultura nameće, oni željni znanja i istraživanja ostaju u sjeni. Istražuju, pišu, smišljaju...rade posao koji je od interesa javnosti, a opet tako malo o našim znanstvenicima znamo.
No, mlada znanstvenica s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, dokaz je da Hrvatska može imati blistavu znanstvenu budućnost. Naime, Institut za oceanografiju i ribarstvo za 2021. godinu nagradu za popularizaciju znanosti je dodijelio dr.sc. Nataliji Dunić.
Popularizacija znanosti podrazumijeva predstavljanje znanstvenih otkrića i znanstvenih metoda široj javnosti na popularan i razumljiv način. Najbolji popularizatori i komunikatori znanosti bi trebali biti upravo znanstvenici, no na žalost u Hrvatskoj većina znanstvenika još uvijek nerado priča o onome što rade.
U svom “natrpanom” rasporedu, znanstvenica i komunikatorica znanosti, Natalija, pronašla je vremena za nas, pa smo s njom porazgovarali o njenom životnom pozivu, popularizaciji znanosti i položaju mladih znanstvenika u Hrvatskoj, a predočila nam je i kako izgleda život jednog znanstvenika.
"Osim što se znanstvenici bave istraživanjem, već zadnjih nekoliko godina se vidi i trend u komuniciranju onoga što rade prema široj javnosti. Vani je to već dulje vrijeme normalno, međutim u Splitu popularizacija znanosti je dobila svoj polet tek prije nešto više od deset godina.Počevši s Festivalom znanosti, znanstvenici sve više javno komuniciraju svoja područja istraživanja, bilo to predavanjima, radionicama, pišući knjige, javnim nastupima i slično", objašnjava nam Dunić ulogu znanstvenika.
Inicijativa 'Oceanografi na otoku'
Mlada znanstvenica nam je otkrila koje kriterije je potrebno ispuniti za nagradu popularizacije znanosti.
"U instituciji gdje radim, uz znanstveno istraživački rad, sudjelovala sam i u osmišljavanju i provođenju mnogih aktivnosti koje su volonterske prirode. uključuju volontiranje. Većinu aktivnosti sam obavljala u svoje slobodno vrijeme, koje nije bilo plaćeno, pa bi to nazvala volonterskim radom.
S troje svojih kolega prošlo ljeto sam pokrenula incijativu pod nazivom 'Oceaonografi na otoku'. Cilj je bio donijeti neku aktivnost na hrvatske otoke obzirom da su tamo djeca vrlo često "zakinuta" s edukacijskim sadržajem van školskih obveza. Mnogobrojne opcije za osnovnoškolsku djecu postoje u gradovima, no nažalost ne i na otocima", priča nam.
Natalija dolazi s otoka Ugljana, iz malog mjesta Lukoran koje broji oko 300 stanovnika, te kako navodi, poznato joj je odrastanje uz "nikakve mogućnosti". Upravo tako se rodila ideja za inicijativom "Oceanografa na otoku".
"U 2021. godini kolegice Jadranka Šepić, Maja Karlović, te kolege Marko Mlinar i Krešimir Ruić i ja u Veloj Luci smo održali dvodnevne radionice za djecu na temu fizike mora, klimatskih promjena te očuvanja prirode. Na njima svojstven jezik smo 'preveli' ono što se događa u znanosti. Osnovnoškolska djeca su proučavali temperature mora i zraka, kao i proces stvaranja guste vode u moru", opisuje Natalija te navodi da je odaziv na radionicama bio izvrstan.
Nakon Vele Luke, radionice su održane na otoku Ugljanu te u mjestu Vrbovska na Hvaru, dok su ovo ljeto posjetili i mjesto Grohote na otoku Šolti, te Postire na Braču, a planiraju s aktivnostima i za nadolazeće ljeto.
Navedenom inicijativom potiču dječju znatiželju, te razvijaju istraživačku iskru, a ujedno ih motiviraju da i oni mogu biti jednom veliki znanstvenici. Upravo to je Nataliji donijelo nagradu za popularizaciju znanosti.
"To je jedan razlog za nagradu, a drugi je jer sam 2020. godine postala mladi ambasador European Marine Board-a. Riječ je o strateškom tijelu za razvoj predviđanja istraživanja europskih mora i njihovo prevođenje u jasne političke preporuke europskim institucijama i nacionalnim vladama. Obuhvaćaju 35 institucijskih članica iz 18 Europskih država, te predstavljaju preko 10 000 znanstvenika i tehničara koji svojim znanjem i mogućnostima doprinose donošenju smjernica za buduće odluke na razini Europske unije. Moglo bi se reći da su međujezik između znanstvenika i EU, odnosno onih koji donose odluke. Kao mladi ambasador imala sam prilike promovirati i svoja istraživanja na nekoliko važnih događaja, od kojih bi izdvojila V.ECOP – virtualnu 24-satnu konferenciju mladih profesionalaca koji rade na području istraživanja mora", pojasnila je.
Ljubav prema oceanografiji
"Već u osnovnoj školi svima je bilo jasno da ja nisam za humanističke znanosti. Uvijek sam više voljela matematiku, informatiku, a posebice fiziku. U četvrtom razredu srednje škole matematičke gimnazije Franjo Petrić u Zadru imala sam prilike dotaknuti se i moderne fizike čime mi se dodatno pobudio interes. Na faxu se pak javila ljubav prema moru, vjerojatno jer su mi gotovo svi u familiji pomorci, pa sam i ja dosta vezana uz more. Tako sam se odlučila za geofizičke znanosti, odnosno oceanografiju. Završila sam Fiziku okoliša na splitskom PMF-u, a nedugo nakon diplome, upisala sam i doktorski studij Geofizike na zagrebačkom PMF -u. Svoje istraživanje sam radila na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
U sklopu doktorata, svoje stručno usavršavanje u trajanju od četiri mjeseca sam završila u Francuskoj. Tema mog doktorskog istraživanja su bila termohalina svojstva i dinamički procesi u moru simulirani klimatskim modelima, odnosno istraživala sam utjecaj pojedanih klimatskih procesa na svojstva Jadranskog mora. Kako u HR nije bilo tada klimatskih modela, istraživanje sam radila u suradnji s kolegama iz Météo-France-a.
Prije tri godine sam doktorirala i nastavila raditi na Institutu za oceanografiju i ribarstvo", opisuje nam Dunić svoj put do znanstvenice.
Kako izgleda život znanstvenika?
No, ističe kako život znanstvenika zahtjeva mnogo odricanja i ulaganja.
"Nije mi žao nijednog trena, iako zahtijeva puno odricanja. Posao je raznolik, od terenskih istraživanja, računalnih analiza, sudjelovanja i vođenja projekata, i slično. Nekome može biti zahtjevno, meni je gušt.
I na faxu sam se puno odricala. Zbog popularizacije znanosti i učenja za ispite nisam imala previše slobodnog vremena. A zbog financijskog stanja, ljeta sam provodila radeći sezonske poslove. Danas mi nije žao, jer iza sebe imam ulogu u dječjoj predstavi „Čarolija ili fizika?“, uređivanje botaničkog vrta u Splitu, Astroparty, te radionice „U dodiru znanosti“. Nažalost, na početku svog doktorata za ovakve aktivnosti više nisam imala vremena.
Konferencije, analize podataka i pisanje znanstvenih radova, te stručno usavršavanje oduzimalo mi je puno vremena.
Naglašava kako se trud i odricanje isplati, jer kad dobije pozitivni „feedback“ od publike, shvati zašto to radi.
"Primjer je projekt CREATE koji sada vodim na Institutu. U sklopu projekta sam imala prilike organizirati uvodnu konferenciju „CREATE the future we need“ u Splitu. Feedback tijekom i nakon konferencije je neopisiv. Klaster projekt CREATE predstavlja suradnju vodećih hrvatskih i talijanskih institucija i organizacija koji djeluju na području klimatskih istraživanja i prilagodbe duž jadranske obale, uključujući i PAP/RAC, EIHP i SDŽ.
Kad shvatite da ste napravili dobar posao, to je motivacija za dalje, a posebno kada vidite da se stvari mijenjaju i da ide na bolje", kazala je.
A što joj dobivena nagrada predstavlja?
"Drago mi je što je Institut za oceanografiju i ribarstvo odlučio davati priznanja na ovakav način svojim znanstvenicima koji su uspješni u određenom poslu za izvrsnost u pisanju znanstvenih radova, posebice u visoko poznatim i svjetskim časopisima, ali i za popularizacijua znanosti.
Znanstvenik ne bi trebao zaboraviti da je njegova dužnost također i informirati javnost o onome što radi. Jer mi ne radimo za privatnu firmu, već za državnu instituciju koja je pod Ministarstvom znanosti tako da ono što mi radimo ne smije biti tajna", govori nam Natalija.
"Klimatske promjene - kontroverzna tema"
Međutim, smatra da znanstvenici u Hrvatskoj još uvijek nisu dovoljno cijenjeni, barem ne onoliko koliko bi trebali biti.
"I u krugu znanstvenika ima kolega koji će se veseliti vašem radu, ali i onih kojima će smetati. No, gledajući trend čini mi se da idemo prema boljem. Ja se bavim istraživanjem klimatskih promjena što je samo po sebi kontroverzna tema.
Ljudi samo čekaju da vam kažu „bili ste u krivu, nema nikakvih klimatskih promjena“. Kad mene novinari pitaju da dam komentar na znanstvene vijesti, primjerice, podizanje i spuštanje razine mora, poplave, otapanja ledenjaka, porast temperature u moru i sl., svoje izjave temeljim na onome što znam, što struka kaže i na kraju krajeva temeljem onoga što i sama vidim u mjerenim podacima. Tada uslijede svakojaki komentari. Nekad bude teško vidjeti komentare ispod objavljenog članka, jer znate da ste dali sve od sebe i izdvojili svoje slobodno popodne, no s vremenom sam naučila ne uzimati ih k srcu.
Voljela bih da ljudi koji su još uvijek skeptični dođu na barem jedno od događanja, bilo tribina ili predavanje, pa neka rasprave svoj skepticizam zajedno sa mnom i/ili ostalim znanstvenicima", navodi mlada znanstvenica.
Priroda i društvo
Dana 23. veljače u Središnjoj knjižnici GKMM-a održana je panel rasprava na temu Dobrobit edukacije u prirodoslovlju gdje je Natalija Dunić bila moderatorica.
PRIRODA I DRUŠTVO Gradonačelnik Puljak u gradskoj knjižnici govorio o budućnosti znanosti
"Kao mladom znanstveniku bilo mi je zanimljivo čuti različita mišljenja na temu popularizacije znanosti od strane iskusnih znanstvenika.
Impresioniralo me koliko iskustva imaju u vođenju raznih radionica i ostalih sadržaja. Prof. dr. sc. Ivica Puljak je istaknuo da su djeca kao mali znanstvenici, stalno pitaju zašto, zašto? Nekad i mi znanstvenici zastanemo jer ne znamo sve odgovore.
Tea Kuzmičić Rosandić iz udruge SUNCE također ima samo pozitivna iskustva u radu s djecom.
Prof. dr. sc. Mile Dželalija je naveo kako su svi odjeli na PMF-u uključeni u popularizaciju znanosti što je rezultiralo time da i broj upisanih studenta raste. PMF puno ulaže u edukacije i projekte, stoga su i pomaci pozitivni.
Dr. sc. Mladen Šolić je pak napisao 11 knjiga. Fasciniralo me kako je kroz svoja predavanja shvatio koliko uživa u tome, što je i glavni razlog zašto je krenuo s pisanjem knjiga. Imala sam prilike pročitati „Put u Liliput“, vrlo lijepo napisana knjiga na popularno znanstvenom jeziku, gdje dr.sc. Šolić objašnjava utjecaj klime na zemaljski živi svijet.
Inspiracija u onome što radim su mi svi, a posebice zanimanje šire javnosti za temu. Uvijek sam nalazila vrijeme za one koji tražu odgovore na brojna pitanja vezano za klimatske promjene i dinamiku našeg Jadrana. Ja volim svoj posao, i mislim da je na kraju to i najbitnije. Popularizaciju znanosti ne možete raditi ako ne volite to što radite", smatra Dunić
Odnos države prema mladim znanstvenicima
Ipak, položaj mladih znanstvenika u Hrvatskoj nije bajan. Nemaju mogućnost rada u struci, a država ih ne pokušava zadržati i iskoristiti njihovo znanje i želju za doprinosom.
Dunić je objasnila razloge.
"U RH nemamo niti jednu privatnu firmu koja potražuje ljude znanstvenog profila, a u isto vrijeme država izdvaja jako malo za znanost.
Činjenica je da novih radnih mjesta nema već duže vrijeme i nema naznaka da će ih biti. Mladi ljudi koji imaju ljubav prema znanosti nažalost često nemaju prilike iskoristiti svoj potencijal u RH, stoga većina napušta našu zemlju.
Žalosno je da se još uvijek znanost ne prepoznaje kao nešto kvalitetno i potrebno, a usudila bih se reći i nešto kao prioritet.
Primjerice, klimatske promjene su nešto što je bitno, posebice zbog prilagodbi koje nas čekaju. Već sad moramo djelovati u tom smjeru.
Kad bi na čelnim pozicijama bili zaposleni ljudi koji su stručni, vjerojatno bi se proces ubrzao.
Država bi možda mogla razmisliti da napravi neki ustroj i za buduće i za sadašnje generacije. Mladi ljudi imaju jako puno dobrih i pametnih ideja koje često ostaju nerealizirane", zaključila je naša sugovornica.
Članak je objavljen u sklopu projekta koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
