MLADI OMIŠANI S BRITVOM U RUCI Izbrijavaju glagoljicu na glave motorista, gdje god se pojave osvajaju nagrade, a spremaju se brijati i - na poljičicu

Odmah pa u glavu! Albin Ahmeti, Mihael Periš i Luka Ivanović mladi su omiški frizeri za koje ćete itekako čuti jer njihov put tek započinje. Poznatiji kao 'Omiške britve', ova tri mladića iz Srednje škole Jure Kaštelan iz Omiša već su ostvarila ogromne uspjehe i to ne samo na lokalnoj, nacionalnoj već i na međunarodnoj razini.

Na 5. Milenijskom natjecanju, međunarodnom natjecanju iz kreativnih industrija, sa svojim idejnim riješenjem 'Brijem na glagoljicu!', ova tri mladića uz pomoć svojih mentorica, profesorice Elvire Sorić i nastavnice frizerstva Ankice Sučić, osvojili su visoko 3.mjesto među 100 srednjih škola, dok su na državnom natjecanju u ožujku, Majstorima ljepote, u kategoriji 'Izbrijavanje do kože' osvojili drugo mjesto.

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Mladi, kreativni i uporni Omišani zagolicali su našu maštu te smo odlučili na licu mjesta provjeriti kako oni barataju škarama, ali i britvom jer ipak u svom nazivu sadže riječ - britve. Posjetili smo ih u školi, porazgovarali s njihovim mentoricama, ali i njima samima dok su se 'bavili' frizurama i bradama svojih kolega(modela).

Slova glagoljice uklopljena u frizuru - genijalna ideja

Albin, Mihael i Luka, kako smo već u uvodu spomenuli frizeri su Srednje škole „Jure Kaštelan“ koji su od 5. do 7. prosinca boravili u Osijeku na 5. Milenijskom natjecanju. Na ovo međunarodno natjecanje dečki su se prijavili u kategoriji Glagoljica gdje su imali za zadatak pronaći idejno rješenje kojim će osvajati glagoljicom u novom mileniju. A postoji li bolji način za izraziti svoju originalnost i pripadnost hrvatskoj baštini od slova glagoljice uklopljenih u frizuru?

Svojim idejnim rješenjem "Brijem na glagoljicu!", vještinama i karizmom, trojac iz omiške škole osvojio je žiri, ali i ostale timove pred kojima su izlagali. To možda i ne bi bila velika vijest da nije riječ o dečkima iz trogodišnje strukovne škole, smjer frizer, koji su se natjecali u kategoriji s gotovo 100 jezičnih, općih i matematičkih gimnazija te ostalih četverogodišnjih strukovnih škola.

„Ideju nam je predložila naša razrednica Elvira Sorić. Ona je lani pripremala cure iz hotelijersko – turističkog usmjerenja na 4. Milenijskom natjecanju koje su osvojile 3. mjesto sa svojim idejnim rješenje. Odmah po povratku najavila nam je putovanje u Osijek te zadala hrpu zadataka. Cijelu godinu smo istraživali glagoljicu, povijest brijačnica u svijetu i u Dalmaciji, a kad smo dovoljno duboko ušli u temu idejno rješenje se nametnulo samo od sebe: Brijat ćemo na glagoljicu!“, kazao nam je simpatični Albin.

„Ideju o uklapanju slova glagoljice u frizuru osmislila je razrednica Elvira koja nam inače predaje hrvatski jezik, a mi smo zajedno s našom nastavnicom frizerstva Ankicom osmislili tehniku i način realizacije frizura za muškarce, ali i za žene“, dodao je njegov razredni kolega Mihael.

Zajedničkim snagama, profesorica Elvira i nastavnica frizerstva Ankica, stvorile su jedinstvenu priču. Stvorile su 'Omiške britve'. Nekima možda na prvu, neobična suradnja ako pokušamo povezati hrvatski jezik i frizerski praktikum, ali kada su se rad, volonterstvo i raznorazne aktivnosti koje je provodila nastavnica Ankica sa svojim učenicima stavile na papir pod palicom profesorice Elvire, bilo je sasvim logično da to vodi u jedinstven projekt pod imenom 'Omiške britve'.

„Ideja za Omiške britve zapravo je nastala spontano u rujnu prošle godine. Kada smo se vratili s Milenijskog natjecanja u kojem smo se natjecali u kategoriji Mitologija, kolegica je bila dežurna sa mnom na hodniku, Albin mi se došao javiti i upitao me 'Nastavnice, zašto nas nigdje ne vodite?'. Ja sam ga upitala 'Možeš li brijat na glagoljicu'? 'Mogu', odgovorio je i tu se nekako ustvari rodila ideja i o Britvama i o brijanju na glagoljicu“, kazala nam je profesorica Elvira te nastavila:

„Britve su nastale kao primarni projekt kojim se barberstvo nastoji proširiti i da ujedno na taj način potaknemo sve veći broj učenika iz osnovne škole da nam se pridruže. Nekako još uvijek u društvu postoji stigma da je to više ženski posao, a naši učenici su istraživanjem brijačnica U Dalmaciji kroz povijest shvatili da je brijačnica jedno izrazito bitno mjesto za muškarce; od dijeljenja političkih stavova, ćakula i svega ostalog do toga da su se u njima nekada odvijali i sitni kirurški zahvati. Oni su zapravo time osvijestili činjenic koliko je njihovo zanimanje važno i to njihovo samopouzdanje se prelilo na sva tri razreda frizera. I to je onaj najveći uspjeh koji je kolegica Ankica uspjela napraviti od svih tih strukovnih nastavnika - što su njena tri razreda frizera kao jedno. Nema tu razlike, ti si prvaš, drugaš, maturant jer oni se zbilja drže kao jedno i vole dolaziti u ovaj frizerski salon i ovo je njima doslovno drugi dom“.

„Omiške britve su registrirane kao školski projekt, međutim mi smo njih ove godine prijavili na natječaj za darovite učenike pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja i dobili smo 2.800 eura za naše potrebe, a to je nastavak prvog projekta 'ko te šiša?' koji smo prošle godine napisali odnosno ja sam samo tada stavila na papir ono što kolegica već godinama radi i tu se moramo pohvaliti da smo dobili puni iznos od 4.000 eura. Tada su u Ministarstvu napomenuli da je to najbolji projekt darovitih učenika koji su dobili na stol“, pohvalila se nastavnica Ankica.

„ “Ko te šiša” je projekt koji godinama vodi naša nastavnica Ankica Sučić. U sklopu toga projekta volontiramo u Udruzi Agape, surađujemo s omiškim vrtićima i obilježavamo sve bitne obljetnice i blagdane u našoj školi i u našem Gradu. Veću vidljivost tih aktivnosti dobili smo kad su se naše dvije razrednice udružile i kad je, nastavnica Elvira, koja je zadužena za pisanje školskih projekata, stavila na papir sve ono što smo mi već dvije godine radili. Prijavile su nas zatim na natječaj MZO za Darovite učenike i u ove dvije godine u sklopu toga projekta dobili smo ukupno 6.790€ bespovratnih sredstava. Ta su nam sredstva omogućila nabavljanje najbolje opreme, organizaciju edukacije, putovanje u Osijek pa i putovanje u Zagreb na natjecanje za 15 naših frizera iz sva tri razreda koji su išli bodriti Albina i Luku. Dobivena sredstva opravdali smo na najbolji mogući način“, kazao nam je Mihael.

„I u projektu 'ko te šiša?' nam je pomogla naša razrednica koja je nastavnici iz frizerstva predložila suradnju. Njih dvije su složile niz projektnih aktivnosti koje je MZO nagradilo s gotovo 4.000 eura. Na taj način dobili smo priliku naš renovirani salon opremiti novim lutkama, brijačima, škarama i ostalom opremom. U sklopu projekta ugostili smo djecu iz omiških vrtića te smo frizirali članove Udruge osoba s invaliditetom Agape Omiš, a kruna cijelog projekta svakako je natjecanje u Osijeku“; govori nam prvašić Luka, jedini frizer u toj generaciji.

Suradnja s bikerima 'Gusara'

Zanimalo nas je kako su izgledali počeci projekta 'Brijem na glagoljicu'.

„Ova trojica mladića su se istaknula jer su jedini pokazali interes za muško šišanje. Najveći izazov u ovom projektu je bio u tom izbrijavanju zbog različite strukture kose. Kada su pronašli model kojem će izbrijati slova na glagoljici, morali su jako paziti jer ako bi pogriješili, tog modela su mogli opet imati tek za mjesec dana dok mu izraste kosa. Nema gumice pobrisat ću i napraviti ponovno“, pojasnila nam je nam je nastavnica Ankica te nastavila:

„Tu smo proučavali rast kose, oblik glave, oblikovanje tih slova. Izazov je bio što je to bila glagoljica koja njima nije baš poznata tako da je u početku bilo svakakvih slova, međutim na kraju smo došli do savršenstva.
Ideja je bila da oni na ovaj način šire glagoljicu u novom mileniju, ali ono što je njima donijelo najveći broj bodova je tržišna komunikacija koju smo mi ostvarili. Naše Britve volontiraju u Udruzi Agape u čijoj je zgradi smješten i Moto Klub Omiški Gusar. Mi smo osmislili jednu jednostavnu tržišnu komunikaciju na način da prije nego naši motoristi odu na određene moto skupove, naše Britve će njima izbrijati slova glagoljice na glavi i na taj način će se ta glagoljica širiti i promovirati, a zauzvrat će naši motoristi održati radionicu o sigurnoj vožnji i sigurnosti u prometu“.

SS Jure Kaštelan je ove školske godine jako puno naglaska dala na ovakvu vrstu predavanja te su i mentorice Elvira i Ankica i njihova tri učenika ponosni što i oni mogli dati svoj obol svemu tome.

"Suradnja s bikerima najjači je adut našega projekta", kazao je Albin te nadodao:
"Morali smo osmisliti kako osvajati glagoljicom u novom mileniju i kako je širiti izvan našeg grada, a bikeri i njihov način života idealni su za to. Putuju, volontiraju, pomažu i nije im se žao ošišati ili obrijati. Oni, ustvari, pripadaju jedinstvenoj subkulturi koja cijeni originalnost, ali i baštinu. Izbrijavanjem slova glagoljice na njihovim glavama prije odlaska na moto susrete jamčimo im originalnost i znamo da neće ostati neopaženi, a zauzvrat oni nas uče odgovornom ponašanju u prometu. Ovom suradnjom pokrili smo kreativni sektor tržišnog komuniciranja koji je na natjecanju ocijenjen kao najuspješniji dio projekta. Ovo je tek prva u nizu planiranih radionica s Omiškim gusarima, a Omiške britve nakon međunarodnog uspjeha ne namjeravaju stati. Planiramo maksimalno iskoristiti ovu školsku godinu. Cilj nam je privući što više muških učenika u frizersko usmjerenje, ali se i dobro zabaviti“, kazao nam je Albin koji ima velike planove u budućnosti, ali o njima malo niže u tekstu.

Zahtjevan i izazovan projekt nagrađen visokim trećim mjestom

Modele za izbrijati slova glagoljice na njihovim glavama nije bilo teško pronaći, a u projekt su se, osim muških modela, uključile i pripadnice ljepšeg spola. One su osim izbrijanog slova glagoljice dobile i pletenice. Teže je bilo precizno izbrijati slova najstarijeg hrvatskog pisma koje mlađim generacijama skoro da i nje poznato.

„Bilo je iznimno zahtjevno, ali mi volimo izazove. Najmonotoniji dio je bio istraživanje baštine, povijesti glagoljice, slova i brijačnica dok je najzanimljiviji dio bio pronaći modele, koja slova odabrati, kako to sve skupa ošišati, izbrijati i stvoriti finalni proizvod.

Bilo je teško zbog toga jer svaka dlaka vodi svoju politiku, svaka ima različiti smjer rasta i trebalo je ići kontra nje da bi došlo do kontrasta i da bi se bolje odsikla, ali sa voljom, upornošću sve se može. Pojedina slova smo izbrijali na ženskim frizurama kako bi dali još veći utisak da ne budu samo muškarci u priči, s našom nastavnicom Ankicom smo osmislili tehniku i način realizacije frizura i za žene i dodali im i pletenice.
Gledao sam razna videa, profesorice Ankica i Elvira su nam pomogle i na kraju smo osvojili treće mjesto na koje smo ponosni“, kazao nam je Albin.

Samozatajni Mihael nam pak kazuje da mu je bila čast sudjelovati na tako jednom velikom natjecanju.

„Malo je reći da smo svi zadovoljni. Dočekali su nas kao prave zvijezde. Milenijsko natjecanje iz kreativnih industrija ozbiljan je međunarodni događaj koji je od ove godine i pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ekonomski fakultet u Osijeku organizira natjecanje na visokom nivou i bila nam je čast biti sudionicima natjecanja. Na natjecanju smo u konkurenciji od gotovo 100 škola osvojili 3. mjesto. Naš je uspjeh tim veći jer smo bili jedina trogodišnja škola u konkurenciji s gimnazijama i ostalim četverogodišnjim školama. Natjecanje je,kao što smo već napomenuli, međunarodno i natječemo se u 4 kategorije: Put svile, Vodik, Mitologija i Glagoljica, ali nagrade se dodjeljuju za najbolje idejno rješenje bez obzira u kojoj ste kategoriji. Dakle, treće mjesto je zbilja veliki uspjeh“.

S Majstora ljepote u Omiš ponijeli pehar

Nakon Osijeka, u koji su ih dogodine pozvali kao goste gdje će pokazati svoje vještine svim natjecateljima, nastavnica Ankica Sučić ih je prijavila na Majstore ljepote. Državno natjecanje organizirano od strane Obrtničke komore, na kojem se u tri kategorije natjecalo 89 učenika, donijelo je još jedan veliki uspjeh Britvama. U kategoriji 'Izbrijavanje do kože' Albin je osvojio drugo mjesto.

„To je bilo državno natjecanje koje je organizirala Hrvatska obrtnička komora. Frizura je bila zadana, naš Luka je bio model, a Albin se natjecao u kategoriji izbrijavanje do kože. Osvojio je 2. mjesto iako je imao najveći broj bodova i najtemeljitiju pripremu, od bojanja modela u tri nijanse do samoga izbrijavanja. Presudili su negativni bodovi koje su mu suci dodijelili. Mi i danas ne znamo točno zašto, ali se time i ne zamaramo. Znamo koliko vrijedimo, koliko se trudimo i nema tih negativnih bodova koji mogu umanjiti uspjeh našeg viceprvaka“, kazala je mentorica Ankica.

„Ovo natjecanje na kojem su se okupili svi frizeri i barberi da pokažu svoje vještine mi mnogo znači. Mi smo došli tamo, pokazali što znamo, upoznali dosta kolega, usvojio sam jednu mrežu, upoznao neke barbere koji će mi danas sutra trebati i smatram da je ovo veliki uspjeh. Ovo drugo mjesto je meni kao prvo i toliko to cijenim da vam ne mogu to opisati“, kazao je Albin koji ideje pronalazi u školi, u svakodnevnom životu, u glavama kolega koje šišaju, na društvenim mrežama, ali i u njihovim razrednicama koje ih stalno guraju naprijed i pomiču granice.

„Naša nastavnica Elvira nas već pet dana gura da napišemo Poslovni plan za Ideju godine 2024. Lani je s curama iz HTT-a osvojila 1. mjesto na Ideji godine s nevjerojatnom aplikacijom, a 2022. su se također plasirale u finale tog velikog poduzetničkog natjecanja. Ideju imamo, plan ćemo napisati i iskreno se nadamo se da ćemo se i ove godine plasirati u finale i time zaokružiti ovu iznimno uspješnu godinu“.

Pitanja i odgovori

Zašto ima više ženskih frizera nego muških?

„Pretpostavljam da je to zbog predrasuda da se radi o ženskom zanatu. Nažalost, mnogi osmaši ne znaju kakvu su ulogu brijačnice imale u životu muškaraca kroz povijest. Brijačnice su, osobito u 19. stoljeću, bila mjesta okupljanja građana i težaka, mjesta širenja političkih ideja i podizanja nacionalne svijesti, mjesta gdje su se čitale novine i dijelili razgovori iz svakodnevice. I danas je u malim mjestima tako. Ljudi navrate u brijačnicu na brijanje i šišanje, ali i na ćakulu i druženje. Barberstvo je danas cijenjen zanat, a brijačnice su i dalje mjesta gdje se okupljaju muškarci kojima frizura ili brada nije samo pitanje osobne njege već je i svojevrstan statment, odnosno jaki izraz nečije osobnosti“ – Albin

„Ne znam. Pretpostavljam da se još uvijek u društvu to smatra ženskim poslom iako to nije ženski posao, pogotovo ako pričao o brijačnici. Ako vam se sviđa ovaj posao, imati u rukama škare i britvu, moram vam reći da je to posao i za vas, a ne samo za žene. Ohrabrite se i upišite se. Mojim kolegama je ovo zadnja godina, kada Albin i Mihale odu nadam se da neću ostat sam i da ćemo ovime potaknuti mlade momke da upišu frizerstvo. Volio bih da se sljedeće godine upiše još muških frizera kako bismo mogli nastaviti raditi na projektima“ -Luka

Idete li u tom smjeru da jednoga dana otvorite svoj salon?

„To je sigurno san svih nas, ali za sada smo ponosni i zadovoljni što imamo otvorene ponude za posao. I to ne jednu. To je najveća potvrda našeg rada i kvalitete.
Prvi planovi nakon srednje škole su otići raditi u neki salon, odraditi dvije godine, položiti Majstorski ispit i otvorit svoje. Salon u kojem sada radim mi se sviđa, tu mi je moja mala oaza mira i volim tu biti. Svakog dana odem u taj salon i stvarno mi bude gušt tamo tako da bi nakon škole volio te dvije godine odraditi tamo.
Bude li prilike, jednog dana planiram otvoriti malu brijačnicu po nekoj staroj modi, 60-e. To mi je san i volio bih to ostvariti jer ja šišam iz gušta. Nema mi lipše nego kada mi dođe klijent i ja ga perfektno ošišam i tako se promoviram“ - Mihael

„Od sedmog razreda sam imao želju za ovime, nećkao sam se malo oko frizerstva ili kuharstva ali ovo me više privuklo. Ta umjetnost u tome me privukla. Vidim se za par godina u svom nekom salonu, muškom salonu“ – Luka

„Znao sam da ću upisati SŠ Jure Kaštelan jer sam čuo da je to mala škola u kojoj se svi znaju i u kojoj se nastavnici zbilja brinu za svoje učenike. Frizersku školu upisao sam na prijedlog svoga oca. On je kao mladić šišao svoju braću i znao je da je to jedno dobro muško zanimanje. Velika mi je podrška, osobito na samim početcima kad sam uglavnom vježbao na njegovoj glavi.
Za ovaj posao je jako bitna upornost jer bez upornosti nema ničega i da nisam bio uporan možda ne bih ni ostvario ovaj uspjeh.
Jednog dana se vidim u svojoj Akademiji koju bi nazvao po svojem ocu“ - Albin

Smatrate li da ste pronašli svoj poziv i da opet birate biste li odabrali ovu struku?

„Bez sumnje. Ovaj poziv, ova struka i samo SŠ “Jure Kaštelan” Omiš. To je škola u kojoj se projekti pišu prema mjeri učenika i za učenike, u kojoj nas nastavnici uče o životu i otvaraju nam prilike za život, razvijaju naše talente i uče nas poduzetništvu. U tri razreda frizera samo smo nas četvorica frizerabarbera, sve ostalo su cure. Britve to nastoje promijeniti. Pozivamo zato sve vas momke iz osmih razreda s našeg upisnog područja, ali i iz Splita i Makarske da dođu u SSJK. Garantiramo da nećete požaliti“, složne su Omiške britve.