Drago Jukić je 24-godišnji Splićanin koji je nakon fakulteta otišao trbuhom za kruhom u Njemačku. Prvostupnik sociologije nije mogao naći posao u struci u Hrvatskoj i to je samo jedan od razloga zašto je svoje bolje sutra s djevojkom odlučio potražiti na "Zapadu" u kolovozu 2018.
Otkrio nam je da je njegova prva godina u Njemačkoj, blago rečeno, bila vrlo negativno iskustvo. Pokazalo se da sustav za njega nije obavio niti dio koji mu zakonski pripada, te nam je otvoreno kazao kako su njegovo početno neiskustvo mnogi iskoristili. Stvari su se za njega drastično počele mijenjati kada je samo počeo proučavati svoja radna i druga prava, a onda je napravio i korak dalje. S obzirom na sve neugodnosti koje je doživio, odlučio je dodatno uložiti u svoje informatičko znanje, a potom je pokrenuo vlastitu web stranicu "Projekt Njemačka" na kojoj putem blogova Hrvatima i ostalim narodima jugoistočne Europe koji su tek došli raditi u Njemačku daje savjete kako da se što bezbolnije integriraju i kako da uspješno ostvare ciljeve vezane uz željeni posao.
- Otišao sam vidjeti što ima, no već u startu suočio sam se s brojnim problemima. Kada sam otišao, mislio sam da mi je engleski jezik dovoljan za rad u Njemačkoj, no prevario sam se. Njemačka država prihvaća samo njemački jezik, a nemam licencu za raditi u međunarodnoj firmi.
Ono što mi je jako teško palo je to da sam morao raditi posao koji nikada ne bih želio raditi, a to je u pošti. Završio sam sociologiju, radio sam kao konobar. Nisam mogao raditi niti sociologiju niti kao konobar zbog jezika, bio sam poštar. Nakon toga sam promijenio još jedan posao, brinuo sam se o osobi s invaliditetom u kolicima, bio sam mu cjelodnevni asistent. U tom razdoblju sam se počeo upoznavati s jezikom - govori nam uvodno 24-godišnji Jukić.
- Prva prava prilika mi se ukazala s Agencijom za istraživane tržišta koja je u top 3 u svijetu. U Njemačkoj sam paralelno završavao fakultet jer sam upisao apsolventsku. Dobio sam praksu, a kroz praksu mi se jezik prilično usavršio. Onda je došla korona, ugovor mi je završio i nije mi se mogao produžiti zbog korone i ostalih okolnosti. Želja mi je bila vratiti se u Hrvatsku, no nisam se mogao vratiti.
Kada sam išao u Agenciju za zapošljavanje da dobijem plaćeno zdravstveno koje mi treba zbog korone, shvatio sam da u pošti nisam dobio ugovor kakav sam trebao i nije se računao za naknadu za nezaposlene. Kada sam malo dublje ušao u tu temu, shvatio sam da bih trebao više naučiti o ugovorima i ostalim stvarima i u tom trenutku sam vidio da u Facebook grupi "Hrvati u Nürnbergu" jedan čovjek pomaže našim ljudima. Ispostavilo se da je "head hunter", čuo sam se s njim, pitao sam ga kako bi mogli pomoći našim ljudima. Na to mi je odgovorio da bi ih trebalo naučiti živjeti u Njemačkoj - opisuje nam svoje iskustvo mladi Splićanin.
Tada je došao na ideju iskoristiti svoje znanje koje je stjecao paralelno s poslom, a to je digitalni marketing.
- Ideja je da se ispraksiram kroz pomaganje ljudima. Naučio sam raditi u WordPressu i otvorio svoju web stranicu koja se zove "Projekt Njemačka". Poanta stranice je putem bloga pomagati ljudima. Ljudima sam zapravo predstavio sve probleme i situacije s kojima sam se ja susretao, a koje bi oni trebali izbjeći na temelju mojih savjeta.
Koji su ti glavni savjeti?
- Prvi savjet je: čitajte! Potrudio sam se napraviti zanimljiv blog, nije naporan očima. Ima jako puno linkova. Pod drugo, ako ćete dolaziti, učite jezik. Nemojte misliti da možete bez njega. Možete, ali ćete imati jako lošu plaću. Treće, ako ne možete čitati ugovor, dajte nekom da ga pročita. Četvrto, na stranici, odnosno blogu, stavljat ću sve više preporuka. Primjerice, kroz nekoliko dana izlazi kompletan tečaj njemačkog jezika, potpuno besplatno. Kroz mjesec-dva napravit ću jedan blog kroz koji će se povezivati naši ljudi koji su uspjeli i pitat ću ih koje su tajne uspjeha u određenim strukama.
Jesu li ljudi počeli nalaziti tvoju stranicu? Kako je reklamiraš prema ciljanoj skupini?
- Primitivno. Imam mali budžet. Najviše se reklamiram preko različitih grupa na društvenim mrežama. A dugoročno pokušavam optimizirati stranicu na svaki mogući način, a za to će mi trebati 4-5 mjeseci.
Sada radiš kao njegovatelj. Je li za taj posao znanje njemačkog jezika neophodno?
- To je dvosjekli mač, radi se o najtraženijem poslu u Njemačkoj. Upravo jako puno ljudi iz jugoistočne Europe žele postati njegovatelji. Postoji puno posredničkih firmi koje se time bave, puno firmi iz Hrvatske šalje ljude u Njemačku.
Načelno se može posao raditi bez znanja jezika, no trebao bi postojati način komunikacije sa starijim ljudima. Smeta im da im dođe netko novi u kuću. Nemaju problema s tim da je stranac, ali imaju s tim da ne može komunicirati. U doba korone neke od njih obitelji nisu posjetile po 6 mjeseci i mi smo jedini most s vanjskim svijetom. Preporučio bih ljudima, ako će se baviti njegovateljskim poslom, da bi bilo najbolje da se uhvate učenja osnova njemačkog jezika.
Koliko se od ovoga posla može zaraditi?
- Minimum je 11,35 € po satu. Odmah ću naglasiti da se radi o bruto cijeni. U Njemačkoj ne postoji neto računanje jer nitko ne ulazi u tvoje bračno stanje i plaća li se porez Crkvi ili ne. Nakon 6 mjeseci probnog rada ako se pokažete, postoji mogućnost da tražite povišicu jer tada firma zna da nešto vrijedite, pogotovo ako ste krenuli bez iskustva.
Traži li se za posao njegovatelja odgovarajući "papir"?
- Napravio bih razliku između njegovatelja pomoćnika i stručnog njegovatelja. Stručni njegovatelj većinom mora obaviti stručno osposobljavanje u Njemačkoj koje traje tri godine. Postoje iznimke. Njegovatelj pomoćnik ne mora nužno imati potvrdu. Jako puno tečajeva u Hrvatskoj traju pola godine kao svojevrsna priprema za posao njegovatelja. Iskreno, mislim da onaj tko misli da može naučiti, ne treba na tečaj i obrnuto. Nema neke velike razlike za staračke domove.
Nakon svega, jesi li zadovoljan da si izabrao Njemačku, a ne Irsku ili neku drugu državu?
- Da, i to iz više razloga. Irska je zadnjih desetak godina postala zanimljiva Hrvatskoj zbog liberalizacije tržišta, a dodatno zbog Brexita. Dosta firmi se tada prebacilo u Irsku. Njemačka mi se sviđa jer vidim da se radi organizirano i bez ikakvih vanjskih smetnji. Nema tu nekih posebnih veza, sve je uhodano.
Je li zabrinjavajuće da nam mladi masovno odlaze, mahom u zemlje EU?
- Proučavao sam statistike. U Hrvatskoj je najgušće naseljena županija Međimurska. Također, imaju najviše industrije po glavi stanovnika. Uspjeh dijelom može zahvaliti tome da su ljudi odlazili na teren i vraćali se.
Hrvatskoj i ostalim zemljama JI Europe moglo bi pomoći da puste ljude da odu, da isprobaju, da uzmu ono što je dobro i da im se da mogućnost da se vrate. To je projekt koji je uspio u Međimurju. Naravno, postoje ljudi koji su nezadovoljni životom u Hrvatskoj, koji su doživjeli puno problema. Također, netko tko je pametan, tko će se uspjeti snaći u drugoj državi i tko će uzeti ono najbolje iz toga, ima veliku priliku vratiti se.
Spomenuo bih Nizozemca Jana de Jonga. Preselio se u Hrvatsku. Kada su ga pitali zašto je to napravio odgovorio je jer tu ima tako puno potencijala, a ja imam tako puno znanja koje mogu iskoristiti. Ide mu tako dobro da Vlada RH razmišlja o olakšavanju viza za digitalne nomade.
Kakva je tvoja poruka ljudima u Hrvatskoj koji razmišljaju o odlasku u inozemstvo, a imaju dvojbe?
- Odmah bih naglasio da ne želim nikoga "tjerati" da odlazi! Drugo, otiđite ako već želite otići. Čest je slučaj da netko nema prilike za stručno usavršavanje, postoji problem prve prepreke, a to je potraga za početničkim poslom. U Hrvatskoj nažalost nema puno pozicija od kojih se može početi. Primjerice, imam prijatelja koji je završio kemiju i sedam mjeseci je tražio početnički posao po cijeloj zemlji i nažalost nije ga našao, morao je ići vani. U Hrvatskoj nema industrije.
Ako se odlučite otići u inozemstvo, nemojte ići kao ja. Sve je to divno i krasno, ali troši jako puno živaca. Ja radim blog, još ljudi ima blogove, po cijeloj Europi i svijetu imate ljude koji će vam pomoći. Postoje integracijski centri i puno različitih mogućnosti koji vam mogu jako olakšati život i snalaženje u novoj sredini.
