Gradsko vijeće Grada Splita održat će svoju 34. sjednicu 14. studenog 2024. godine u 9 sati, u zgradi gradske uprave. Na dnevnom redu, koji je najavio predsjednik Gradskog vijeća Željko Domazet, nalazi se niz važnih tema za Splićane, uključujući strateške projekte i financijska izvješća.
Vijećnici će razmatrati Polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna Grada Splita za prvih šest mjeseci 2024. godine, uz predloženu odluku o uvođenju Riznice Grada Splita, što bi trebalo poboljšati upravljanje gradskim financijama. Ova inicijativa dolazi u kontekstu potrebe za većom transparentnošću i učinkovitijim financijskim planiranjem.
Niz točaka, no čini se da je jedna 'izostavljena'
Među ostalim temama sjednice ističu se prijedlozi o komunalnim projektima i infrastrukturnim pitanjima. Na dnevnom redu su odluke o proglašenju javnih dobara na lokacijama poput Trga Dobri i šetnice uz ulicu Domovinskog rata. Predviđeni su i planovi za proširenje javne infrastrukture kroz godišnji i srednjoročni plan davanja koncesija u Splitu.
Vijeće će također raspravljati o prijedlogu potpunog oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa Sveučilištu u Splitu za izgradnju novog studentskog doma, što bi moglo biti značajan poticaj za razvoj obrazovnog sektora u gradu. Dnevni red obuhvaća i prijedloge vezane za kulturnu baštinu Splita, uključujući odobrenje postavljanja spomen-ploče povodom stote obljetnice rođenja akademika Slobodana Novaka te spomen-obilježja za branitelje s područja Gradskog kotara Mertojak. Za sljedeću godinu predlaže se proglašenje 2025. "Godinom Ive Tijardovića i Jakova Gotovca", čime bi se obilježili veliki doprinosi ovih kulturnih velikana. Sjednica će biti prilika i za kadrovska rješenja, među kojima su razrješenja i imenovanja članova raznih odbora Gradskog vijeća.
'Prašinu' je digla odluka o spomen-ploči Sašku Gešovskom
Zanimljivo je da se na ovoj sjednici GV-a Grada Splita neće naći točka o postavljanju spomen-ploče Sašku Gešovskom. Podsjetimo, Dalmacija Danas ranije je pisala kako je Gradsko vijeće Splita, na temelju prijedloga Komisije za postavljanje spomen-ploče, odobrilo postavljanje ploče u čast Saška Gešovskog na jugoistočnom zidu zgrade Gradske uprave, poznate kao Banovina. Prijedlog postavljanja ploče uputio je Splićanin Marko Gaj, a spomen-ploča će veličinom od 80x60 cm, izrađena od mramora, trajno podsjećati na tragično preminulog Gešovskog, koji je stradao 6. svibnja 1991. godine.
Ploča će biti izrađena s ugraviranim slovima crne boje u fontu Calibri, a tekst će biti ispisan dvojezično, na latinici i ćirilici. Kako je navedeno, postavljanje ploče dobilo je i suglasnost Konzervatorskog odjela još 11. ožujka 2024. godine. Komisija Gradskog vijeća odlučila je podržati ovaj prijedlog nakon rasprave koja se održala na svojoj petoj sjednici, 22. listopada 2024. godine. Unatoč polemikama koje je ova inicijativa izazvala u splitskoj javnosti, Komisija je donijela odluku većinom glasova. Odluku su podržali Damir Barbir, Maja Čović, Ante Krstulović, Duje Jakovčević, Snježana Šago, Ante Alujević, Anita Birimiša i Srđan Marinić, a svi su nezavisni vijećnici ili članovi stranke Centar, koji podržavaju aktualnog gradonačelnika Ivicu Puljka i stranku Centar.
Premda je Komisija dala zeleno svjetlo, konačna odluka leži u rukama Gradskog vijeća Splita. S obzirom na to da stranka Centar i gradonačelnik Puljak imaju premoćnu većinu u Vijeću, očekuje se da će prijedlog dobiti i konačno odobrenje. Ipak, nije jasno zašto se ova točka nije našla na dnevnom redu za nadolazeću 34. sjednicu Gradskog vijeća Grada Splita, s obzirom na to da je tema u posljednjim tjednima izazvala brojne polemike među splitskim političkim akterima. Atmosfera u redovima Komisije dodatno se rasplamsala kada su iz nje odlučili izaći Andro Krstulović Opara i Damir Šarac. Bivši gradonačelnik Grada Splita i trenutni saborski zastupnik iz HDZ-a, te poznati novinar i dugogodišnji član Komisije za ulice, trgove i spomenike Grada Splita, pojasnili su razloge svog izlaska iz Komisije.
Šarac, koji je u Komisiji proveo četiri mandata, izrazio je duboko nezadovoljstvo trenutnim stanjem u radu Komisije. "Nažalost, razina nedemokratskih, nekolegijalnih i, rekao bih, neciviliziranih odnosa u Komisiji potpuno je protivna mojem poimanju komunikacije i suradnje u dobroj europskoj praksi dijaloga", napisao je Šarac u svom obrazloženju.
Iako je tijekom svojih prethodnih mandata uživao u kolegijalnom radu, Šarac navodi da je u današnjem sazivu situacija postala "neizdrživa". Problem, kako piše, nije samo u rijetkim sjednicama i proceduralnim propustima, već i u nedostatku suradnje i dijaloga među članovima Komisije, osobito s predstavnicima stranke Centar.
"Sjednice se sazivaju veoma rijetko, površno su organizirane, s nizom proceduralnih propusta i prekrcanim dnevnim redom... Ono što je postalo nesnosno i ponižavajuće jest izostanak bilo kakve suradnje i dijaloga s članovima Komisije iz kvote stranke Centar", ističe Šarac, naglašavajući kako ti članovi "na sjednice dolaze s unaprijed pripremljenim odlukama" i "ne raspravljaju ni o čemu".
Dodaje kako su prijedlozi koji su predlagali članovi iz drugih stranaka redovito odbijani, dok su oni koji su dolazili s uputama iz stranke Centar prolazili gotovo automatski. "Ne možemo dobiti ni cijeli zapisnik sa sjednica, nego samo izvještaj o točkama dnevnog reda čiji smo predlagači i koje su redovito odbijene! Nevjerojatno", navodi Šarac u svom pismu. Osvrćući se na svoju dugogodišnju karijeru u Komisiji, Šarac navodi kako je njegova odluka rezultat nezadovoljstva autokratskim pristupom u vođenju grada i u radu Komisije. "Smatram kako mi u takvom društvu doista nije mjesto, a nije da nemam dugogodišnjeg iskustva – član sam s najdužim 'stažem' u Komisiji", zaključuje Šarac.
Osim Šarca, Komisiju napustio i bivši poteštat
Nadalje, Krstulović Opara ističe da je, prije tri godine, Vlada Republike Hrvatske dala koncesiju za Žnjan Gradu Splitu, a jedan od ključnih ljudi u realizaciji projekta bio je pokojni Vjeko Ivanišević. Prema njegovim riječima, Ivanišević je svoj posljednji radni zadatak posvetio upravo realizaciji Žnjana, a na njegov poziv prihvatio je vođenje Ocjenjivačkog suda za natječaj koji je uslijedio nakon "metle" i rušenja bespravnih objekata.
Krstulović Opara također navodi da je Vjeko Ivanišević pred samu smrt predao prijedlog Detaljnog plana uređenja (DPU) Žnjana, u kojem je bilo ucrtano i mjesto za Papin križ, simbolički važan za Split i sve Hrvate. Prema njegovim riječima, Ivanišević je preminuo spokojan jer je njegov prijedlog prihvaćen. Ipak, problemi su nastali kada je Krstulović Opara taj prijedlog ponovo uputio Gradskoj komisiji za imena ulica, trgova i spomenike, gdje je suočen s odbijanjem. Kako tvrdi, prijedlog je odbijen preglasavanjem Puljkove političke većine.
Bivši poteštat izražava svoje nezadovoljstvo radom Komisije, koju predvodi Srđan Marinić, ističući kako je Komisija bila podložna političkim i ideološkim odlukama, umjesto da se vodi stručnostima i iskustvom. Kao primjer navodi odbijanje njegovih prijedloga, ali i prijedloga drugih članova, dok su, kako naglašava, neki drugi prijedlozi, poput ploče Gešovskom, prošli bez problema.
Na kraju, Krstulović Opara zaključuje da više nije imao volje biti član Komisije, koja, prema njegovom mišljenju, ne cijeni njegove prijedloge i rad. Naglašava da je želio svojom stručnošću i ljubavi prema Splitu doprinositi radu Komisije, ali je uvjeren da "ova ekipa" nije zainteresirana za takav pristup. Kako piše u objavi, Krstulović Opara je dao neopozivu ostavku na tu dužnost, a pismo o ostavci uručio je predsjedniku Gradskog vijeća, Željku Domazetu. Ostavku je podnio nakon niza odbijenih prijedloga i razočaranja u rad Komisije, koja, kako tvrdi, ne pokazuje interes za konstruktivan rad.
U svakom slučaju, na nadolazećoj sjednici Gradskog vijeća Grada Splita moglo bi biti polemike i o temama koje (za sada) nisu na dnevnom redu. I ovaj put je izvjesno da će sjednica trajati dugo te da će rasprava biti višesatna.
