Ceste u Hrvatskoj nastavljaju odnositi ljudske živote. Samo proteklog vikenda u prometnim nesrećama život je izgubilo šestero ljudi. Nova tragedija u kojoj su stradali mladi vozač i suvozač potresla je jučer ujutro Kulu u požeškom kraju.
U svijetu u prosjeku svake 23 sekunde jedna osoba izgubi život u prometnim nesrećama, u kojima godišnje smrtno strada više ljudi nego u ratovima.
Statistika u našoj zemlji u prvoj polovici godine nije dobra. Broj poginulih povećao se gotovo za četvrtinu, a najviše ih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Kako preokrenuti negativan trend, što dovodi do nesreća i najtežih posljedica, jesu li naše ceste sigurne i koliko smo daleko od visoko postavljene letvice da svakih 10 godina prepolovimo broj poginulih u prometu - u emisiji Studio 4 HRT-a govorili su mr. sc. Krunoslav Ormuž, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i Siniša Mihanović, načelnik Postaje prometne policije Split.
Brzina najčešći uzrok prometnih nesreća
Splitsko-dalmatinska županija na neslavnom je prvom mjestu što se tiče broja poginulih - 16 naspram 13 prošle godine u prvoj polovici 2024. Što nam govore ti podaci?
- Uvijek tražimo krivicu u nekome drugome, ajmo se vratiti na početne postavke i postaviti pitanje osobne odgovornosti - što ja kao vozač radim u cestovnom prometu? Do današnjeg dana na području ove PU 18 je smrtno stradalih, ali interesantno je kazati da je 2021. godine, kada je ova PU bilježila najmanji broj smrtno stradalih uopće, kada je na kraju godine bilo 22 smrtno stradalih, kada gledam ovu godinu i tu, čak isti broj smrtno stradalih, kazao je Siniša Mihanović, načelnik Postaje prometne policije Split.
Dodao je da je prošle godine posebno negativno bilo ljeto kada je u 6., 7. i 8. mjesecu zabilježeno 16 smrtno stradalih. Dakle, u tri ljetna mjeseca prošle godine stradalih osoba je bilo kao u prvih šest mjeseci ove godine.
- Ono što je najčešći uzrok teških prometnih nesreća to je definitivno brzina. Dakle, tu je jednostavno stvar fizike i tu je svima sve jasno. U sedamnaest prometnih nesreća do današnjeg dana na području ove uprave smrtno je stradalo 18 osoba. U tih sedamnaest prometnih nesreća njih 11 možemo povezati s brzinom, otkrio je.
"Mladi ljudi ponašaju se kao da igraju videoigricu"
Brzina je kumovala i teškoj prometnoj nesreći jučer ujutro u Kuli na požeškom području.
- Mi smo imali u zadnjih desetak dana dvije nesreće vezane za neiskustvo i brzinu, gdje su vozači izgubili kontrolu upravljanja nad automobilom. U oba slučaja, evo u Zaprešiću je bio nalet na stup, ovdje je bilo nalet na drvo, rekao je mr. sc. Krunoslav Ormuž, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.
Dodao je da se prema izgledu automobila, radilo o brzinama koje su nadmašivale 100 km na sat u trenutku udara.
- Koliko sam vidio, dečko koji je vozio, nije imao vozačku dozvolu, shodno tome je bio neiskusan. Imam osjećaj da se ti mladi ljudi ponašaju kao da se igraju u videoigricama i da percepciju brzine koju vide na ekranu pokušavaju doživjeti uživo, a to nije primjer, naglasio je.
Ormuž smatra da je važna uloga obitelji te da djeci od najranije dobi treba ukazivati na opasnosti u prometu.
- Zakon o sigurnosti prometa se odnosi na sve građane RH, i na sve turiste koji ovdje dođu u Hrvatsku. I po logici sva ta djeca su sudionici u prometu vrlo često nesvjesni situacije u kojoj se kreću(...)Dva dečka od 17 ili 17 i pol godina sjednu u automobil, provezu se i jure kroz grad ili nekakve prometnice ekstremno velikom brzinom. Mislim da obitelj prije svega treba učiniti svoje, istaknuo je Ormuž.
Stalno podsjećanje starijih i mlađih na opasnosti u prometu
Policija svake godine obilazi prvašiće, uči ih se kako se sigurno kretati i prelaziti cestu. Treba li to proširiti i na starije razrede, na početak srednje škole, ali usmjereno na vožnju?
- Ljudima bi trebalo ukazivati da fizikalne veličine koje mi spominjemo - tone, kilometri, kilogrami, što to ustvari realno znači. Kada se vozite 100 km na sat, prelazite ogromnu količinu metara u sekundi, a vrijeme reakcije vozača je obično vezano i za njegovo iskustvo i zdravstvene karakteristike. Po toj logici, mislim da djeci treba, kao i starijima, stalno ukazivati na opasnosti u prometu. Treba napomenuti da nitko od nas danas koji vozimo, ne sjedamo u taj automobil da bismo izazvali prometnu nesreću, da bismo stradali, to treba biti naša svjesnost, od same sigurnosti pa i brizi za sve ostale sudionike o prometu, napomenuo je Ormuž.
U prometu sve veći broj stradalih motociklista
Zabrinjava i sve veći broj smrtno stradalih motociklista.
- Na području ove županije već dugi niz godina motociklisti su najugroženija skupina u cestovnom prometu. Ove godine, bilježimo do današnjeg dana 11 smrtno stradalih na motociklu, od čega 10 vozača i jedan putnik na motociklu. U tih 11 prometnih nesreća, deset je njih uzrokovano brzinom, ovo ostalo je nepropisno pretjecanje, oduzimanje prednosti prolaska i prolazak kroz crveno svjetlo, pojasnio je Mihanović.
Kada su motociklisti u pitanju, brzina je njihov najveći problem.
- Smatram da su motociklisti čak vještiji vozači od vozača osobnih automobila i drugih vozila, jer voziti nešto na dva kotača je sasvim drugačije nego sjesti u fotelju na četiri kotača i vi se vozite. Ali ta sposobnost u kombinaciji s pretjeranom samouvjerenošću i situacijom - meni se neće ništa dogoditi, to je formula za teške stradavanja i nažalost smrt, naglasio je.
- Kada se krećemo brzinom od 50 km na sat, vi u jednoj sekundi prođete skoro 14 metara, to je kad vozite motor kao da stojite. A sad zamislite kad te brzine dignete na N potenciju, na 100 ili nešto više, nebitno. Kod tih brzina tijelo vozača više nije tijelo, to je projektil koji udara u zapreku na cesti i nakon toga nažalost nema spasa, objasnio je Mihanović.
Naglasio je da cesta nije nikakva pista niti motodrom.
- Kad padnete na javnoj cestovnoj površini, velika je vjerojatnost da ćete tijelom udariti u prometni znak, u rub nogostupa. To je sve ono što lomi tijelo vozača motocikla, kazao je.
"Cestu i vozilo ne mijenjate preko noći, ali možete promijeniti svoje ponašanje"
Ipak, raznim akcijama i kampanjama policija upozorava na smanjenje brzine i sigurniju vožnju, ali za rezultate će trebati vremena.
- Na nama je da radimo svaki dan i u redovnom nadzoru cestovnog prometa i u pojačanom nadzoru cestovnog prometa prema ciljanoj skupini sudionika u prometu, osim kada su motociklisti u pitanju. Ali kad govorimo o smrtnom stradavanju motociklista na području ove županije, moramo znati da najveći broj registriranih motocikala i mopeda u RH upravo se odnosi na područje ove županije, rekao je.
Otkrio je da su u srpnju oko 1600-1700 prekršaja napravili vozači E skupine u cestovnom prometu.
- Moramo se vratiti na početne postavke. Tri su bitne komponente u cestovnom prometu u smislu sigurnosti - to je vozač, vozilo, cesta. Ne mijenjate vozilo svaki dan. Cestu ne možete promijeniti svaki dan, ali ono što možete promijeniti preko noći, to je vlastito ponašanje, zaključio je Mihanović.
