Za sve one koji svoju egzistenciju planiraju rješavati samozapošljavanjem jer alternative nemaju ili možda smatraju da je najbolje biti sam sebi šef, idealno je vrijeme da takvu odluku i realiziraju. Doznajemo, naime, kako su poticaji, odnosno bespovratna sredstva koje institucije dijele "friškim" poduzetnicima, triput narasli! Riječ je o bespovratnim sredstvima s kojima se sasvim sigurno lakše upustiti u poslovnu avanturu.
Zanimljivo je da su izdašniji poticaji rezervirani za obrtnike koji se bave deficitarnim djelatnostima. S koliko novca u startu raspolaže obrtnik koji se danas odluči na samozapošljavanje, na konkretnom nam primjeru objašnjava Maja Zelić, vijećnica u Županijskoj skupštini Splitsko-dalmatinske županije, članica županijskog Odbora za gospodarstvo te voditeljica Poduzetničkog inkubatora Klis.
Uzmimo primjer krojačice, šivanje i popravci odjeće. Jedna krojačica iz Solina koja je povremeno radila i razmišlja o pokretanju vlastitog obrta, isti može otvoriti i startati sa čak 150.000 kuna bespovratnih sredstava. Naime, od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje može dobiti do 70.000 kuna, a riječ je o dvostruko većoj naknadi za samozapošljavanje od one koju su donedavno od HZZ-a dobivali novi poduzetnici. Preciznije, krojačica može dobiti do 55.00,00 kuna, a ukoliko uzme još i radnika pripravnika kojemu plaću i doprinose plaća država, za mentorstvo joj pripada dodatnih 15.000,00 kuna. Uz to, od Županije splitsko-dalmatinske može računati na poticaje u vrijednosti od 50.000 kuna ukoliko se radi o osobi starijoj od 50 godina i radu na području Županije, odnosno 30.000 kuna ako je riječ o mlađoj (20.000,00 na području Grada Splita).
- U konkretnom slučaju, krojačica koju smo naveli za primjer, budući da radi u Solinu, može dobiti još do 30.000 kuna od Grada budući da ova jedinica lokalne samouprave novčano pomaže nove poduzetnike. Ne daju svi gradovi i općine novčanu potporu, neki pomažu ustupanjem prostora i na razne druge načine, primjerice edukacijom, izradom manjih projekta i/ili smještajem u poduzetničkim inkubatorima, kao što mi radimo u Poduzetničkom inkubatoru općine Klis - objašnjava Maja Zelić.
Dok je, dakle, obrtnik dosad započinjao s 55.000 kuna poticaja (Županija splitsko-dalmatinska je dijelila 20.000 kuna novčane pomoći, a HZZ 35.000 op.a.) sad na raspolaganju ima barem dvostruko više, a s potporom jedinice lokalne uprave i samouprave, i trostruko.
- Ovo je rješenje i za sve one koji planiraju pokrenuti kakav sezonski obrt i zarađivati kroz turističke popratne usluge, primjerice, da otvore praonicu, obrt za usluge prijevoza i slično. Prijave na natječaj za poticaje u malom gospodarstvu primamo, inače, do 15. svibnja, a zbog svega navedenog očekujemo ogroman interes - ističe naša sugovornica.
Na ruku "friškim" poduzetnicima idu i mjere Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG). To su zajmovi s kamatom od prosječnih 1% posto.
- Prije desetak godina poduzetnicima su na raspolaganju bili isključivo zajmovi uz osiguranje kvalitetnog kolaterala i, naravno, tržišne kamatne stope u iznosu od skoro 8 posto. Danas HBOR mladim poduzetnicima, ženama i startup-ovima nudi kredite na otplatu od 12 ili 14 godina, s počekom do dvije ili pet godina te uz kamatu od 2 posto. Priznat ćete, nikad poticajnija poduzetnička klima, još samo treba radit - smatra Maja Zelić.
"Injekcija" pomoći iz Županije stiže i za postojeće tvrtke koje dižu kredit ili za refinanciranje starog zajma. Županija će im, naime, participirati u plaćanju kamata sve dok se taj iznos za dužnika ne spusti na jedan posto kamatne stope. Nije zanimariva ni činjenica da su poduzetnici dosad plaćali porez na dobit u iznosu od 20 posto, dok je sada spušten na 12 posto.
Ipak, obrtnici paušali definitivno su najčešći oblik startanja u poduzetništvo, koji uz povećanu stopu osobnog odbitka te paušalne doprinose i porez (godišnje nepunih 20.000 kuna ukupnih troškova) može uprihoditi do 300.000 kuna. Do navedenog iznosa od 300.000 kuna obrtnik ne ulazi u sustav i Obrtnik-paušalist ne vodi poslovne knjige (osim evidencije o prometu-Obrazac KPR, u kojem je obvezan evidentirati sve iznose naplaćene u gotovini i bezgotovinskim putem).
Prije je HZZ sufinancirao po stručnoj spremi, danas toga više nema, ali su ova zanimanja i obrti koji se potiču vezani za struku (visokoobrazovani ne mogu otvoriti zanatski ili tradicijski obrt), odnosno za godine starosti i spol (više je beneficija za poduzetnice). SDŽ županija za poduzetnice s malom djecom ima mjeru čuvanja djece (troškove cjelodnevne nastave ili vrtića), Grad Solin isto posebne mjere za poduzetnice, a inkubator i komora im daju prostor (besplatno) prvu godinu, a druge dvije uz minimalnu naknadu te logističkim i uslugama (savjetovanje, administrativni i režijski troškovi).