Godine nedovoljne brige za marjanskom šumom došle su na naplatu. Procjenjuje se da je čak trećina marjanske šume ovoga trenutka pogođena mediteranskim potkornjakom i najavljen je ambiciozan plan hitne sječe zaraženih stabala.
Društvo Naš Marjan najavilo je ove nedjelje prosvjednu šetnju Marjanom, a u svojoj podužoj objavi pojasnili su zašto su se odlučili na taj čin.
Inače, tijekom petka na njihove kritike odgovorio je ravnatelj Park šume Marjan, Damir Grubšić.
Posljednju objavu Našeg Majana prenosimo u cijelosti i autentično:
ZAŠTO IDEMO U ŠETNJU?
Nakon što smo u manje od tjedan dana razgovarali s većinom renomiranih hrvatskih stručnjaka, pažljivo pratili sve objave u medijima i senzibilizirali građane Splita na problem potkornjaka na Marjanu, moramo napraviti malu analizu ključnih pitanja oko kojih se lome koplja, a koja su ujedno i razlog prosvjednoj šetnji koju smo organizirali za nedjelju. Analiza niže navedenih ključnih prijepora i zaključci do kojih smo došli razlozi su zbog kojih iznosimo zahtjeve koji su razumni, neopterećeni dnevnom politikom i utemeljeni na našoj zabrinutosti i ljubavi prema Marjanu.
VELIČINA PROBLEMA
Kada se analiziraju izjave gradonačelnika i ravnatelja Javne ustanove Marjan, čini se da je riječ o problemu koji nije nužno žurno rješavati. Potkornjak koji je napao našu šumu izuzetno je invazivan. Nakon tri sezone zarazio je trećinu šume, a mi ćemo ako se ovako nastavi, izgubiti i treću zimu u borbi protiv njega. Unatoč tome gradonačelnik ne smatra da je potrebno osnovati krizni stožer, proglasiti izvanredno stanje, zatražiti proglašenje elementarne nepogode i podignuti sve gradske i državne resurse kako bi se spasio simbol Splita. Prepuštanje Marjana u ruke JU koja ima samo jednog mladog stručnjaka i koja nije tri zime poduzela adekvatne mjere, pa niti one koje je preporučio stručnjak kojeg su oni angažirali nije dovoljno ambiciozan plan.
ZAKLJUČAK: Potrebno je promijeniti pristup, trenutačno podignuti na noge sve gradske i nacionalne resurse, prihvatiti pomoć građana i napraviti sve da se spasi marjanska šuma.
ZAHTJEV: Tražimo od gradonačelnika Splita da osnuje krizni stožer i ponaša se prema problemu potkornjaka na način kao da je na Marjanu izbio požar.
PRIORITETI
Nakon analize izjava stručnjaka, osobito dr. Perneka u današnjem intervjuu u časopisu Maslinar potpuno je jasno da su u planu koji ima JU Marjan pobrkani prioriteti. Sa sanacijom zaraznih stabala trebalo je početi odmah nakon završetka sezone požara. Iako ravnatelj JU tvrdi da su oni tijekom zime kontinuirano provodili i provode sanaciju, njezin je obujam zanemariv u odnosu na veličinu problema. Daljnje odgađanje sanacije je pogubno s obzirom da će se prema planu koji ima JU ona provoditi nakon probijanja vlaka, a u tom trenutku kukac će već pobjeći iz stabala i napasti druga stabla. Potkornjak sada miruje i sada je vrijeme za sanaciju! A hladno je vrijeme nastupilo odavno i nikome nije jasno zašto se do sada nije pristupilo ambicioznoj sanaciji. Umjesto da pronalazi način da poveća broj ljudi koji mogu sanirati zaražena stala, a ne radi se o poslu za koji se ne može pronaći adekvatne šumare, JU odgađa taj posao zbog probijanja vlaka kojima će šumari lakše dolaziti do zaraženih stabala.
ZAKLJUČAK:
Potrebno je trenutačno angažirati dodatne šumare i natjerati zaposlene u JU da se uhvate posla, zatim putem javnih radova, privremenog zaposlenja, direktnih pogodbi, jer za natječaje nema vremena i na sve druge raspoložive načine, u šumu uvesti dovoljan broj šumara koji će pristupiti sanaciji samo onih stabala koja će ove sezone biti zarazna. Ta brojka prema riječima dr. Perneka nije onako visoka kako nam je kazao ravnatelj JU jer je dio stabala koja su sasušena već napustio kukac i ona sada nikako nisu prioritet.
ZAHTJEV: Tražimo da se promijeni prioritet rada JU i da se ne čeka probijanje vlaka kako bi se pristupilo ozbiljnoj sanaciji.
KAKO PROVODITI SANACIJU
Iz intervjua dr. Perneka potpuno je jasno da on nije naložio probijanje vlaka niti su one presudne za sanaciju šume. Vrlo je vjerojatno i logično da bi šumarima koji trebaju doći do pojedinih stabala s motornom pilom bilo jednostavnije to uraditi ako mogu doći na traktoru, ali ako je tih šumara dovoljno, te ako su dovoljno dobro plaćeni i motivirani, nema razloga da oni ne bi mogli sanirati baš svako stablo. Jer, prema riječima dr. Perneka koji je najveći stručnjak za ovu problemaiku u Hrvatskoj zaraženo stablo treba srušiti i cijelo stablo ili koru od stabla iznijeti iz šume na dovoljnu udaljenost ili spaliti. Postoji također mogućnost prekrivanja insekticidnom mrežom.
Ne postoji dakle nijedan razlog da već sutra u šumi ne bude 50 šumara koji motornim pilama sijeku borove i skidaju koru s onih stabala koja su udaljena od putova, a debla ostavljaju u šumi kako bi se naknadno izmjestila. Kora bi se mogla paliti na za to predviđenoj lokaciji. Skupo? Vjerojatno, ali zar postoji cijena koju Splićani nisu spremni platiti da spase šumu. Zar šuma nije simbol grada koji živi od turizma i u kojem je odjednom brdo koje je na svim razglednicama zeleno postalo mjesečev pejsaž. Ako se paralelno s uklanjanjem samo zaraženih stabala i kore sa stabala koja se nalaze na nepristupačnim djelovima šume, želi iz šume iznositi i debla (za koja dr. Pernek kaže da nisu prioritet, ali ravnatelj kaže da su opasnost za požar), u tom poslu sasvim sigurno bi mogli pomoći građani koji su se stavili i putem ove stranice na raspolaganje svojim radom i tehnikom.
ZAKLJUČAK
Potrebno je odrediti lokaciju za spaljivanje kore zaraznih stabala i angažirati tvrtke koje će pomoći šumarima JU kojih privremeno mora biti zaposleno dovoljno da mogu obaviti posao do početka viših temperatura.
ZAHTJEV:
Tražimo da se JU Marjan odobre dovoljna sredstva za interventan angažman velikog broja šumara koji će odmah, od sutra, započeti sanaciju na način kako je predvidio dr. Pernek.
JESU LI POTREBNE VLAKE
Vlake su očito uobičajeni način premrežavanja šuma kako bi se njima lakše gospodarilo. One, kažu stručnjaci, nisu uobičajen način u zaštićenim park šumama, a ako su i potrebne, bilo bi dobro da se projektiraju pažljivo, u minimalnoj mogućoj mjeri kako se ne bi uništavala park šuma.
ZAKLJUČAK
Potrebno je angažirati najznačajnije stručnjake na ovom području da kažu da li je za daljnje gospodarenje šumom potrebno projektirati vlake u minimalnoj mogućoj mjeri.
ZAHTJEV:
Tražimo da se preispita odluka od probijanju vlaka s obzirom da će se s njima samo olakšati pristup pojedinim dijelovima šuma, što znači da će se šuma uništiti samo zato da bi se sanacija obavila jeftinije. Mi smatramo da nema te cijene koju građani nisu spremni platiti da Marjan ostane lijep kakav je danas.
FEROMONSKE KLOPKE
Tračak nade u spas šume dao je opet dr. Pernek koji je prošle godine zapazio neuobičajeno veliki ulov u feromonskim klopkama koje su postavljene na Marjanu kako bi se pratila populacija potkornjaka. On ove godine predlaže postavljanje većeg broja klopki i nada se da bi one mogle uloviti dobar dio kukaca koji krenu iz zaraženih stabala prema nezaraženim.
ZAKLJUČAK: Ipak postoji nada da šuma nije nepovratno uništena.
ZAHTJEV: Tražimo da se dr. Perneku na raspolaganje stave dovoljna sredstva za postavljanje klopki čija je cijena zanemariva, kao i dovoljan broj djelatnika koji će prazniti klopke i dopunjavati ih feromonom kako bi one bile učinkovite. Također zahtijevamo nadzor nad JU koja će provoditi ove mjere.
JE LI MOGUĆA POMOĆ GRAĐANA
Ravnatelj JU Marjan otklanja mogućnost da građani pomognu u sanaciji ovog problema iako je evidentno da je osnovni problem nedostatak ljudstva koje će bez mehanizacije odraditi ovaj obiman posao. Ako bi građani/volonteri potpisivali izjave da u radovima sudjeluju na svoju odgovornost, ne vidimo problem da sudjeluju u ovakvim akcijama. Uostalom, to ne bi bilo prvi put da građani čiste Marjan, Tursku kulu i brojne druge gradske lokacije.
ZAKLJUČAK. Nema opravdanja za odbijanje pomoći građana
ZAHTJEV: Tražimo da se građanima omogući da pomognu u odvozu nezaraženih debla.
