Danima nas prate stabilne vremenske prilike, a ni srijeda nije iznimka. Na vrijeme u Hrvatskoj dominantno utječe greben istočnoeuropske anticiklone, a tlak zraka na razini mora ponegdje je dosezao visokih 1035 hektopaskala.
Uz sve, mnoga područja na sjevernom Jadranu i Dalmaciji zabilježila su jučer najviše temperature zraka ikada izmjerene u veljači, točnije, od početka službenih meteoroloških mjerenja.
.png)
U Kninu je izmjereni 26,4 °C što je ne samo najviše temperatura zraka ikada izmjerena u veljači u Kninu nego apsolutno najviša temperatura zraka izmjerena u nekom hrvatskom mjestu tijekom veljače. Do ove srijede rekord je bio 24,7 °C izmjerenih u Gradištu pokraj Županje 25. veljače 2008. godine.
Vrlo izražena temperaturna inverzija rezultirala je ogromnim temperaturnim razlikama na područjima koja nisu bitno udaljena jedno od drugoga. Primjerice, noćas je u polju kod Zadvarja bilo 2°C, a u obližnjem Šestanovcu 14°C. Žrnovnica je mjerila 5°C, a Zvjezdano selo Mosor na 700 metara visine čak 15 stupnjeva.
Na velikom dijelu Jadrana javila se magla koja je lokalno potrajala i veći dio dana. U područjima s maglom temperature su bile 10 do 15°C niže nego u susjednim, osunčanim područjima. Pojava je najizraženija bila na zapadnoj obali Istre.
Magla je bilo u Dalmaciji, a prizori koji su snimljeni u uvali Vruja na Dupcima oduševili su društvene mreže. "Izgleda kao morska pjena", "Nikada nisam vidio ovakve prizore", "Ovo je zaista savršeno i fascinantno" - samo su neki od komentara. Uvjerite se u ljepotu prizora koje je snimila Jelena Kapitanović.
Radijacijska i advekcijska magla
Advekcijska magla najčešća je u kasnu zimu i proljeće. Nastaje kada topliji i vlažniji zrak dolazi na ohlađenu morsku površinu. Tada se zrak brzo hladi i u njemu se vodena para kondenzira u sitne kapljice i stvara maglu. Na još jedan način može nastati advekcijska magla.
Ona nastaje u kasno ljeto i jesen kada se u ohlađenom zraku nad toplim zagrijanim morem isparena voda po danu naglo kondenzira i tako također stvara maglu.
Radijacijska magla je radijacijsko ohlađivanje tla te prizemnog sloja zraka. Takva magla je česta u kontinentalnom djelu Hrvatske. Osim temperature i vlage za maglu bitan je i vjetar. Zapravo najbolji uvjeti za maglu su bezvjetrica i tiho anticiklonalno vrijeme. Već kod brzine vjetra većoj od 3 m/s magla se razbija. Ipak, to nije uvijek slučaj, osobito na gorama i planinama.
Uzmimo primjer kada puše jako i olujno jugo. Motritelj 1 iz Splita gleda Vidovu goru na Braču u oblacima. Za drugog motritelja koji se nalazi na Vidovoj gori to je magla. Bez obzira što puše jak i olujan vjetar zbog niskih južnih oblaka Vidova gora će biti u magli. U takvim situacijama magle neće biti na moru, ali je moguća sumaglica odnosno smanjena vidljivost.
Inače magla kao pojava može se nazvati kada je vidljivost smanjena na manje od 1 km. Ako je pak vidljivost veća od 1 km, ali je atmosfera zamućena, govorimo o sumaglici.
Pomorcima i ribarima magla zna biti veliki neprijatelj. Mnoge su pomorske nesreće upravo zbog magle. Na moru debljina magle gotovo nikada nije veća od 200-300 m. Često zna biti i samo nekoliko desetaka metara, pa je nebo vidljivo, a horizontalna vidljivost je smanjena na svega par metara.
Tako ribari vide jarbole susjednog broda a vlastitu svoju provu ne vide. Kako bilo kod nas je to izrazito rijetka pojava, gotovo kao snijeg na Jadranu.
U Dalmaciji najviše magle ima na zadarskom području i na otvorenom moru. Tako Zadar ima gotovo 6 dana prosječno godišnje s maglom, Palagruža oko 5 dana, Split manje od dva dana, Dubrovnik oko jedan dan.
