Svečanim otvorenjem izložbe „Šime Dujmović: (Ne)zaboravljeni kipar“ u ponedjeljak u hvarskoj Lođi konačno je realizirana dugo čekana prilika da se prikupi i vrednuje opus hvarskog umjetnika, javnosti najpoznatijeg po djelu Spomenik oslobođenja u Hvaru i činjenici da je bio pomoćnik i učenik velikog Ivana Meštrovića.
Uz Izvor novog života, središnje skulpture kontroverznog Spomenika oslobođenja iz 1927., predstavljena su do sada neizlagana djela iz Muzeja hvarske baštine i privatnog vlasništva te sačuvane nedatirane fotografije iz muzejskih fondova. Izložba je postavljena u organizaciji Muzeja hvarske baštine i Grada Hvara, u suradnji s Javnom ustanovom u kulturi HVAR 1612 i uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.
Autorica izložbe Dejanira Burmas Domančić, viša kustosica Muzeja hvarske baštine, naglasila je da je izložba u Lođi, na mjestu gdje je akademski kipar Šime Dujmović imao svoju jedinu samostalnu izložbu 1933., višestruko znakovita. O nama govori koliko smo još uvijek skloni generacijama prenositi mitove i legende, dok smo puno sporiji u traganju za istinskim vrijednostima, a o kiparu opet koliko splet nesretnih okolnosti, može utjecati na nečiji uspjeh čak i ako su darovitost i umijeće neupitni. „Šime Dujmović tako je zapravo literarni primjer siromašnog i neshvaćenog umjetnika kojemu okolnosti za života, a ni dugo poslije smrti nikako nisu bile sklone“, istaknula je autorica.
Kipar Šime Dujmović (1887. - 1968.) rođen u Hvaru, kao stipendist školovao se u Beču gdje upoznaje tad već međunarodno priznatog Ivana Meštrovića, a nedugo potom počinje raditi na novoosnovanoj likovnoj akademiji u Zagrebu. Akademizam i bečka secesija postaju njegov formativni stil koji je logično nadograđen artdekoovskim komponentama preuzetim od Meštrovićeva načina rada koji je dobro upoznao kao njegov pomoćnik. U trenutku kada je svojim radovima, sudjelovanjima na skupnim izložbama i prvim priznanjima već bio u središtu zbivanja u hrvatskom kiparstvu dobiva poziv za gradnju fontane - Spomenika oslobođenja u Hvaru, zbog čega se 1923. vraća na rodni otok. Rad na spomeniku, njegovom najambicioznijem djelu, za njega je bio prepun frustracija zbog mnogih problema i stalnih prigovora o nedoličnosti. Na kraju ga je morao prilagoditi zahtjevima crkvenih krugova, a i nakon postavljanja svjedočiti stalnim prijetnjama da ga se premjesti ili ukloni, što se konačno i dogodilo 1941. godine. Obilježilo je to i nastavak njegovog života, život u maloj sredini prisilio ga je da sve manje bavi kiparstvom te da živi od zidarskih i klesarskih radova, a s otoka je izbivao još jedino kada je za Ivana Meštrovića u više navrata klesao radove za njegove velike projekte.
Kipar velikog dara i neospornog umijeća nije uspio do kraja ostvariti svoj potencijal, niti se kasnije njegov opus uspio očuvati i vrednovati u cjelini. Iza Šime Dujmovića ostalo je malo djela, uglavnom su poznata ona sačuvana u Muzeju hvarske baštine i izložena u Lapidariju bivše crkve sv. Marka i u Ljetnikovcu Hanibala Lucića. Zahtjevnu višemjesečnu pripremu za izlaganje oštećenih djela radio je akademski kipar i restaurator Ozren Radovanović, a njegov obrt "RestArs" obavio je delikatan posao transporta skulptura iz Lapidarija u Lođu.
Izložba će biti otvorena do 29. srpnja ove godine, a tijekom njenog trajanja bit će promoviran i opsežan katalog koji će sadržavati sve tekstove i fotografije s izložbe uz fotografije izložaka. Time bi se trebao proširiti dosadašnji uvid u opus Šime Dujmovića i pokazati da je dominantni Meštrovićev utjecaj ograničen uglavnom na raniju fazu umjetnikovih radova, dok se u zrelijoj fazi okreće realizmu u kojem pokušava dotaknuti klasične uzore te naći vlastiti izraz kroz intimizam ili naturalizam.
Muzej hvarske baštine i Grad Hvar ovom izložbom vraćaju svoj dug umjetniku, odajući mu zasluženo priznanje i izdižući ga iz magle urbanog mita u red onih koji su pridonijeli cjelini našeg kulturnog identiteta.
Monumentalni Izvor novog života, skulptura koja prikazuje žensku figuru „Faria“ (rimski naziv otoka Hvara) na leđima hvarske „Zviri“ (pramčanog ukrasa s hvarske galije iz bitke kod Lepanta 1571.) u poljupcu s krilatim mladićem „Anđelom slobode“, nakon izložbe bit će privremeno premješten u Ljetnikovac Hanibala Lucića, a planirano je da bude izložen u atriju budućeg kompleksa nove zgrade Muzeja hvarske baštine pored crkve sv. Marka u Hvaru, najavljuju iz Muzeja hvarske baštine.