Hrvati su u Brandenburg stigli s dva daljinski navođena vozila za uništavanje protupješačkih mina i ostalog streljiva, koje Nijemci u šali nazivaju “hrvatski BMW-i”.
Brandenburška državna škola za zaštitu od požara i katastrofa u Eisenhüttenstadtu (Landesschule und Technische Einrichtung für Brand- und Katastrophenschutz) pozvala je Hrvate, odnosno hrvatsku tvrtku da im pomognu detektirati streljivo, prenose njemački mediji, piše Fenix magazin.
.png)
Hrvati i Nijemci u Brandenburgu testiraju dva vozila osposobljena za detektiranje streljiva. Ako se ispostavi da su strojevi od pomoći, Nijemci će angažirati Hrvate da im pronalaze zakopano streljivo.
Naime, šumski požari u njemačkoj Saveznoj zemlji Brandenburg i dalje bjesne tijekom godine, a vatrogascima situaciju često otežava staro streljivo iz Drugog svjetskog rata koje je zakopano na raznim mjestima u šumama, a zbog vatrene stihije bi moglo eksplodirati.
Njemački vatrogasci koriste tehnologiju koja bi trebala otkriti streljivo. U tome im pomaže hrvatska tvrtka “Dok-ing”. Konstantin Darmaniyan je glavni tehničar u tvrtki Dok-Ing i u Njemačkoj, kako u šali kaže, “hrvatskim BMW-ima”, pomaže u otkrivanju streljiva.
Riječ je o specijalnim vozilima koja podsjećaju na buldožer, detektiraju streljivo u šumovitom području koje pripada tvrtki državnih šuma u Hammeru, nedaleko od Berlina. U blizini su autoceste 10 i 113 nisu daleko, a golemi Amazonov centar još je bliže tom području.
Kako pišu njemački mediji, stručnjaci iz raznih vatrogasnih službi promatraju Darmaniyana i jednog od njegovih zaposlenika u akciji. Nazočni su i stručnjaci policijske službe za razotkrivanje ubojitih sredstava.
Dva vozila koja su dovezli Hrvati, na neki način gnječe tlo do dubine od 30 centimetara i rotirajućim alatima razbijaju sve što im se nađe na putu. Tako nastaje metar i pol široka traka u čijim gornjim slojevima barem ništa ne bi trebalo detonirati.
Zajednički cilj im je pronaći streljivo i sve što bi moglo eksplodirati. Tu su projektili carskih trupa, Wehrmachta (naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma) i Waffen-SS-a, sovjetske vojske i Narodne armije DDR-a, plus pogrešno navođene bombe iz zrakoplova zapadnih saveznika iz Drugog svjetskog rata. Oko 360.000 hektara zemlje još uvijek se smatra kontaminiranim streljivom, od čega oko 250.000 hektara su šumske površine.
– Polako moramo pronaći odgovore na pitanja koja nas muče od 2018. godine, kaže Norman Barth iz državne škole za zaštitu od požara i katastrofa.
-Ovi uređaji, kaže Barth, misleći na tehnologiju kojom se koriste Hrvati, neće spriječiti Damoklov mač da i dalje lebdi nad nama.
To se odnosi na bezbrojne ostatke streljiva koji i dalje leže skriveni posvuda.
Testiranje hrvatskih strojeva je organizirao Europski šumarski institut (EFI) iz Bonna, međunarodna organizacija europskih zemalja koja provodi istraživanja o raznim problemima šuma.
– Žele razviti kutiju s alatima za otkrivanje streljiva, kaže Alexander Held, stručnjak za EFI i priznati stručnjak za šumske požare.
Bespilotni roboti na daljinsko upravljanje mogli bi biti taj alat, na primjer za povlačenje kontrolnih linija za suzbijanje požara. Held ističe da se ova i slična hrvatska tehnologija koristi u ratnim zonama diljem svijeta.
