Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je sastanak s predstavnicima trgovačkih lanaca i proizvođača na temu revidiranja popisa proizvoda ograničenih cijena i daljnjih koraka za zaštitu potrošača. Sastanak je počeo u 11 sati, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Na sastanku su sudjelovali i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore.
- Predlažem da cijeli sastanak bude otvoren za javnost - rekao je na početku premijer i nastavio pričati o okolnostima koje su utjecale na visoke cijene i inflaciju, poput pandemije i ruske agresije na Ukrajinu zbog koje su donosili mjere ograničavanja cijena plina za sve obrazovne, javne, nevladine i religijske institucije, piše 24 sata.
- Bilo je sedam ciljanih paketa pomoći koji su sačuvali 800 tisuća radnih mjesta u vrijeme COVID-a, koje su sačuvale kupovnu moć naših građana, potpore umirovljenicima, studentima, zaposlenima, nezaposlenima, invalidima, naknade za ublažavanje porasta troškova energije, poljoprivrednicima i ribarima. Sve su to aktivnosti koje su se odvile u proteklih pet godina. Ukupno kad gledamo rast plaća, minus inflacija, realno gledano, više su rasle plaće nego što je inflacija. Međutim, onda dolazimo do toga da su oni proizvodi koje naši građani svakodnevno kupuju, poskupjeli. Zadnji put smo poslali poruku turističkom sektoru, proizvođačima, trgovcima, da jedino čime moraju formirati cijene je umjerenost. Rekli smo turističkom sektoru da je konkurencija velika, upitna je kvaliteta usluge u nekim segmentima, ne mogu cijene biti prevelike - rekao je Plenković.
- Nije Vlada jedina koja se bori protiv inflacije. Tu je i HNB, čije će mjere predstaviti gospođa Švaljek i gospodin Ćorić pa ćemo čuti što radi monetarna vlast. Tu je inspektorat, pa AZTN, tu su i udruge potrošača koje imaju svoju autonomiju. Vidjeli smo ovih dana inicijative koje su poslale poruku. Kao što sam rekao zadnji put, svako danas može usporediti cijene u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Nisam vidio da se manje grijalo ili hladilo, dakle cijene energenata jesu priuštive i na tome želim zahvaliti Hrvatskoj elektroprivredi koja je podnijela najgori udarac. Država je stala iza njih. Vlada je napravila sve što je mogla i trebala. Imali smo jako puno izazova, nepovezanih, ali isprepletenih i napravili sm sve što smo mogli. Smisao ovog susreta je da je ovo zajednička zadaća. Mi ćemo preuzeti svoj dio odgovornosti kao što smo sve ove godine, ali očekujemo od svih vas da preuzmete svoj dio jer će to doprinijeti gospodarski rast, više zaposlenih i ekonomski rast - rekao je i zamolio ministra financija Marka Primorca da iznese koje mjere su poduzete u domeni njegovog resora.
- Očekujemo smanjenje inflatornog pritiska na 2,7 posto. Ono s čime se sad suočavamo je povećanje cijena proizvoda za koje građanima nije jasno kako su toliko skuplji u Hrvatskoj u odnosu na druge države. I to je ključ sastanka i tu bismo voljeli da kroz otvoreni dijalog sve teze koje se pojavljuju u medijima raščlanimo, sve ono što je potencijalni problem pokušamo rastumačiti građanima - rekao je Primorac i upozorio da oni koji imaju 'pristup medijima i društvenim mrežama kreiraju narativ'.
- Činjenica je da postoji deficit. Nismo ništa akumulirali nego smo sva sredstva rasporedili kako smo smatrali. Druga teza je da je za poskupljenja kriva porezna politika. Činjenica je da Hrvatska ima jednu od najnižih stopa poreza na dobit i poreza na dohodak. Podsjetit ću da dio kompanija plaća porez na dobit po stopi od 10 posto. Kad gledate opću stopu, da je jedna od najviših u EU, i u tom smislu smo objašnjavali da zbog te stope neke druge su niže. To ne znači da ta stopa može u potpunosti niti djelomično može biti uzrok poskupljenja. Smanjili smo stopu PDV-a na pet posto kad su u pitanju prehrambeni proizvodi, od osnovnih stvari za poljoprivrednu proizvodnju pa do proizvoda, tako da to ne može biti razlog. Volio bih vidjeti zašto su cijene proizvoda za koje smo smanjili PDV, veće u Hrvatskoj nego u drugim zemljama - rekao je i dodao: - PDV od pet posto tako imaju sve vrste kruha, ulja, dječje hrane na bazi žitarice i voća, na isporuku živih životinja, mesnih prerađevina, svježih ili rashlađenih kobasica i proizvoda od mesa, isporuku ribe, mekušaca, beskralježnjaka, rakova, jastoga, hlapova, škampi, kozica, povrća, korijena i gomolja, mrkvu, korjenasto povrće, krastavce. Isto tako PDV je smanjen za isporuku svježeg i suhog voća, orašastih plodova, jaja. Onda u proizvodnji: lukovice, gomolji, izdanci, sjemenje, žive biljke, gnojiva, pesticide i druge agrokemijske proizvode, hranu za životinje. Ima dio proizvoda čije stope su na 13 posto: smještaj s doručkom, polupansionima ili punim pansionima, novine, časopisi nakladnika koji ima statut medija, menstrualne potrepštine, dječje autosjedalice, isporuka plina, isporuka vode, urne i lijesovi, usluge i povezana autorska prava autora i umjetnika, slastice u ugostiteljskim objektima. Dominantna tema danas su cijene hrane i imao sam potrebu ovo razjasniti. Prvo, Vlada ne profitira od inflacije, to je nešto što je štetno i za proračun jer nam sužava manevarski prostor. Drugo, za ve proizvode koje sam ovdje pročita one postoji apsolutno nikakav argument koji ide u smjeru toga da je porezna politika kriva za povećanje cijene artikala u odnosu na ostale države EU - zaključio je.
Popis proizvoda s ograničenim cijenama
Ministar Šušnjar predstavio je proširenu listu proizvoda s ograničenim cijenama, kojih je sad 70 u odnosu na prijašnjih 30. Trgovci su obavezni označiti i isticati kojim proizvodima je cijena ograničena.
- Bit će obaveza ponude jednog artikla s reguliranom cijenom, od svih vrsta špageta u asortimanu, trgovac će odabrati barem jedne kojima će ograničiti cijenu iako preporučujemo više. Uz vidljivu oznaku smanjene cijene koja je obvezna, u trgovinama veće kvadrature bit će obvezno stavljanje tih proizvoda na vidljivo mjesto kako bi bili lakše dostupni svim kupcima, a i u svrhu lakše kontrole. Tu izuzimamo proizvode koji moraju u rashladne vitrine - rekao je Šušnjar i najavio učestalije kontrole Državnog inspektorata.
- Agencija za tržišno natjecanje će pratiti učinke, a mi ćemo nastojati promptno revidirati odluke ako vidimo da netko zaobilazi mjere. Inspektorat će redovno javno izvještavati javnost o mjerama kontrole koje su izvršili, i to na dvotjednoj bazi - dodao je, piše 24 sata.
Kad ovo u petak Vlada izglasa, cijene će, uz već postojećih 30 artikala, biti ograničene i za pšenični polubijeli kruh, palentu, zobene pahuljice, kajzerice, griz, ječmenu kašu, suhe kekse bez punjenja, dvopek, kukuruzne pahuljice, tjesteninu penne ili fusille, pancetu, šunku u ovitku, čajnu paštetu, tirolsku i kranjsku kobasicu, smrznuti file oslića bez glave, riblje konzerve u biljnom ulju, kiselo vrhnje, svježi kravlji sir, maslac, mast, naranče, suhe šljive, crveni i žuti luk, kelj, poriluk, grašak, smrznute mahune, kupus, rezanu ciklu, orahe, voćni džem, negazirani sok od naranče, mljevenu kavu, jabučni ocat, uvin čaj, deterdžent za strojno pranje rublja u prahu, tekući deterdžent za ručno pranje suđa i kruti sapun.
Šušnjar je najavio i da je u savjetovanju Zakon po kojem bi kazne za trgovce koji se bacaju u nepoštene prakse bile veće.