Mi danas živimo u najboljem vremenu u povijesti ljudskog roda. Nikad na Zemlji nije bilo manje gladi, siromaštva, rata, nasilja, diskriminacije, nikada ljudi nisu živjeli bolje, dulje, zdravije i sretnije. Tako će se i nastaviti. Svijet će iz dana u dan biti bolji, a najbolji način da sudjelujemo u njegovoj izgradnji i da što bolje iskoristimo sve što ta bolja budućnost pruža je znanje. Što više budemo znali, manje će nas biti strah i od sadašnjosti i od budućnosti. Znanost je jedna od najljepših ljudskih djelatnosti, jer kroz nju spoznajemo prirodu i društvo, a u konačnici i sebe i svoje mjesto u svemiru. Znanost je najmoćnije sredstvo za razvoj pojedinaca, kao i za razvoj cijelog društva. Stoljeće u kojem živimo neće biti samo stoljeće znanja, nego će biti stoljeće znanosti. Kroz ovu redovnu kolumnu, jednom tjednu ćemo izabrati najvažnije svjetske događaje u znanosti proteklog tjedna, te odgovoriti na neka od vaših pitanja koja postavite tijekom tjedna u komentarima na kolumnu.
Svaki ponedjeljak odgovor na jedno pitanje čitatelja!
Pitanja koja vas interesiraju s područja znanosti možete poslati na info@dalmacijadanas.hr, a u svakoj sljedećoj kolumni bit će odgovoreno na jedno odabrano pitanje čitatelja. Naslov e-maila mora glasiti: "Pitanje za znanstvenu kolumnu dr. Ivice Puljka".
Pronađen planet oko bliske zvijezde koji bi mogao podržavati život
Najbliža zvijezda zemlji je Proxima Centauri, udaljena oko 4,25 svjetlosne godine ili oko 40 000 milijardi kilometara. Prošle godine je oko nje pronađen planet, nazvan Proxima b, koji je najbliži planet vas Sunčeva sustava, ali na njemu ne biste baš željeli provesti vaše sljedeće svemirske praznike. Naime, njegova zvijezda, Proxima Centauri, ga svako malo obasja smrtonosnim ultraljubičastim ili X-zrakama. Astronomi iz Europskog južnog opservatorija u Čileu su upravo pronašli planet oko druge najbliže zvijezde Ross 128, udaljene oko 10,9 svjetlosnih godina ili 100 000 milijardi kilometara i nazvali je Ross 128 b.
Obe ove zvijezde su takozvani crveni patuljci, ali Ross 128 nije tako neprijateljski raspoložen te ne emitira smrtonosnu radijaciju obližnjoj planeti. Novi planet Ross 128 b napravi jedan krug oko zvijezde za 9,9 dana, na 20 puta manjoj udaljenost nego Zemlja od sunca, a procjenjuje se da mu je površinska temperatura između –60°C i 20°C. Ovaj planet predstavlja za sada najboljeg kandidata za potragu za životom van sunčeva sustava, ali ćemo za odgovor na pitanje ima li na njemu zaista života sačekati osjetljivije instrumente i nove teleskope. U međuvremenu su znanstvenici već počeli ozbiljno razmišljati da na ove bliske planete pošalju minijaturne svemirske brodove, koji bi do tamo putovali par desetaka godina. Sve u svemu, vječna razmišljanja čovječanstva o životu oko drugih zvijezda sada dobijaju i konkretne obrise. [1]
Znanstvenici su po prvi put promijenili genetski kod direktno u ljudskom tijelu
Američki znanstvenici upravo su započeli potencijalno revolucionarni pokus: po prvi put u povijesti mijenjaju geneski kod direktno u ljudskom tijelu. Ova metoda mogla bi zauvijek izliječiti pacijenta od do sada neizlječive bolesti.
Procedura je izvedena u prošli ponedjeljak u Kaliforniji, na pacijentu Brianu Madeuxu, u čije tijelo su ubačene milijarde kopija korektivnog gena i genetskih alata za rezanje DNA na točno određenim mjestima. ”Osjećam se nekako ponizno, svjestan da sam prvi čovjek koji će probati metodu koja može izliječiti mene, a jednog dana i mnoge druge ljude. Spreman sam preuzeti i sve rizike.” - kaže Brien Madeux, koji boluje od poremećaja metabolizma nazvanog Hunterov sindrom. Prvi rezultati s očekuju za mjesec dana, a tim liječnika će znati je li metoda funkcionira za oko tri mjeseca.
Ako ova metoda uspije imati će veliki utjecaj na genetske terapije. Već su pokušane neke druge metode, poput promjene gena prije nego se unesu u ljudsko tijelo ili neke koje ne mijenjaju DNA, ali su bile korištene samo za neke specijalne slučajeve i često samo privremeno. Rizici ove nove metode su u činjenici da se promjena ne može vratiti unatrag, nego je trajna. Testovi na životinjskim modelima su bili pozitivni i znanstvenici su optimistični, ali i jako oprezni. Radi se o potpuno novoj tehnologiji, koja može imati posljedice za koje nisu bili pripremljeni. Uz sve rizike Brian Madeux je bio dovoljno hrabar da proba ovu terapiju, odobrenu od svih nadležnih tijela.
Nadamo se da će terapije uspjeti, jer bi se time otvorio put za brojne druge terapije i izlječenje velikog broja ljudi koji pate od genetskih bolesti. [2]
Prva molekula život je možda bio protein, a ne RNK
Kako je neživa materija postala živa je jedno od najzanimljivijih pitanja ljudske egzistencije i jedno od najvažnijih neodgovorenih pitanja moderne znanosti. Znanstvenici su uvjereni kako je život nastao slučajno, samoorganiziranjem organskih molekula pod utjecajem elektromagnetskih sila, a intezivno pokušaju odgonetnuti kako se i gdje se to prvi put dogodilo.
Znanstvenici koji studiraju porijelo života imaju tipičan kokoš-ili-jaje problem: Što je bilo prvo - proteini ili nukleinske kiseline poput DNK ili RNK. Prije oko četiri milijarde godina, od osnovnih kemijskih građevnih blokova su sastavljani prvi dugi polimeri koji su se mogli samo-repolicirati i obavljati funkcije neophodne za život: spremanje informacija i kataliziranje kemijskih reakcija. Za veći dio povijesti života, nukleinske kiseline su obavljale prvu, a proteini drugu funkciju. Ali DNK i RNK nose instrukcije kako napraviti proteine, dok proteini preuzimaju i kopiraju te instrukcije. Pitanje je tko je od njih prvi radio oba posla istovremeno?
Najnoviji simuilacijski modeli ukazuju na to da su prve molekule života bile proteini, a ne molekule RNK kako se do sada mislilo. Ako se ova teorija potvrdi u laboratorijskim eksperimentima koji slijede, to će etablirati proteine kao prve samo-obnavljajuće molekule i predstavljat će ogroman korak prema razumijavenju pitanja kako je nastao život na Zemlji. [3]
[1] Science, http://www.sciencemag.org/
[2] Associated Press, https://apnews.com/
[3] Scientific American, https://www.
