Voće, povrće, cjelovite žitarice, zdrava biljna ulja, sjemenke, orašasti plodovi….sve su to namirnice koje uvijek spominjemo u kontekstu zdrave prehane i za njih, vjerujem, već svi dobro znamo da bi bilo poželjno uključiti ih u svoju prehranu.
No, što je s nekim namirnicama koje već dugi niz godina tradicionalno koristimo u našoj prehrani, namirnice na kojima su odrasli naši roditelji, bake i djedovi poput svinjske masti, špeka i luka?
.png)
Mogu li i one naći svoje mjesto u našoj prehrani i u kojoj količini?
Svinjska mast
Svinjska mast jedna je od onih kontroverznih namirnica oko koje se i dan danas diže prašina u smislu jesti ili zaobići. Iako se dugi iz godina smatrala lošom namirnicom, svinjska mast ima brojne benefite ako se koristi pravilno i umjereno. Iako se u kontekstu svinjske masti uvijek spominju zasićene masti i kolesterol, svinjska mast ima oko 40 posto zasićenih masti, oko 50 posto mononezasićene masti (najviše oleinske i palmitoleinske) i oko 10 posto polinezasićenih masti (linolna, linolenska, arahidonska i DHA), piše nutricionistica Andrea Bilandžija za Večernji list.
Svinjska mast bogata je vitaminima A, D i E, no osim toga, kao i sva ostala ulja i manoće, sadrži i dosta kalorija, zbog čega treba biti oprezan s korištenom količinom. Zapravo dnevni kalorijski unos iz masti ne bi trebao prelazati maksimalnih 30 posto.
Osim što masnoće iz masti općenito pomažu i u apsorpciji vitamina, svinjska mast sadrži kolesterol koji se u tijelu pod utjecajem UV zraka pretvara u vitamin D značajan za apsorpciju kalcija.
Svinjska mast idealna je za prženje i termičku obradu hrane jer pokazuje najveću otpornost pri visokim temperaturama. Odnosno ima visoku točku dimljenja, zbog čega je jedno od najstabilnijih ulja za termičku obradu pri povišenim temperaturama, prenosi N1.
Špek
Masti u slanini su oko 50 posto mononezasićene, a veliki dio njih je oleinska kiselina, ona ista koja se nalazi i u, hvalevrijednom, maslinovom ulju. Preostala masnoća u slanini je 40 posto zasićena i 10 posto višestruko nezasićena, uz pristojnu količinu kolesterola. Kolesterol u prehrani bio je problem u prošlosti, ali danas znamo da unos kolesterola ima manje učinke na razinu kolesterola u krvi.
Iako se i dalje vjeruje da visok unos zasićenih masnoća može povećati određene čimbenike rizika za bolesti srca, studije još uvijek nisu nisu uspjele dokazati nikakve konkretne veze između unosa zasićenih masti i bolesti srca.
Meso je općenito izvor brojnih nutrijenata, pa tako i špek. Osim proteina, u špeku možemo naći vitamine B skupine, selen, fosfor, željezo, cink itd. Još jedna stvar koju moramo imati na umu kod konzumacije špeka je činjenica da sarži dosta soli zbog čega oprezni s unosom moraju biti ljudi koji pate od visokog krvnog tlaka.
Kupujete li špek, pripazite na mogući dodatak nitrata i nitrita koji ako se podvrgnu visokoj temperaturi prelaze u kancerogeni nitrozamin. Zbog toga bi špek bi najbolje bilo jesti u prirodnom obliku, a izbjegavati prženje na visokim temperaturama.
Na kraju, špek je namirnica koja se ne jede u velikim količinama. Iako sadrži oko 400-tinjak kalorija na 100 grama i oko 40 posto od toga je masnoća, špek je vrlo kvalitetna namirnica koja može itekakao naći mjesto na svome tanjuru – ključ je, naravno, u umjerenosti i pravilnom baratanju ovom namirnicom u kuhinji.
Luk
Luk je bogat hranjivim tvarima, ima malo kalorija, ali ima puno vitamina i minerala. Jedna srednja glavica luka ima samo 44 kalorije, ali donosi znatnu dozu vitamina, minerala i vlakana. Ovo povrće ima posebno visok sadržaj vitamina C, hranjive tvari koja je uključena u regulaciju imunološkog zdravlja, proizvodnju kolagena, obnovu tkiva i apsorpciju željeza. Vitamin C također djeluje kao snažan antioksidans u vašem tijelu, štiteći vaše stanice od oštećenja uzrokovanih nestabilnim molekulama koje se nazivaju slobodni radikali.
Luk je također bogat vitaminima B skupine, uključujući folnu kiselinu i vitamin B6 — koji igraju ključnu ulogu u metabolizmu, proizvodnji crvenih krvnih stanica i funkciji živaca.
Na kraju, oni su dobar izvor kalija, minerala koji je zaslužan za normalnu staničnu funkciju, ravnotežu tekućine, pravilna rad živčanog sustava , rad bubrega i kontrakciji mišića. Luk sadrži antioksidanse i spojeve koji se bore protiv upala, smanjuju trigliceride i razinu kolesterola – a sve to može smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Njihova snažna protuupalna svojstva također mogu pomoći u smanjenju visokog krvnog tlaka i zaštiti od krvnih ugrušaka. Također je dokazano da luk smanjuje razinu kolesterola. Zbog mnogih korisnih spojeva koji se nalaze u luku, njegova konzumacija može pomoći u smanjenju visokog šećera u krvi. Luk ima antibakterijska svojstva i potiče zdravlje probavnog sustava, što može poboljšati imunološku funkciju.
Dodavanje više luka vašoj prehrani jednostavan je način da poboljšate svoje cjelokupno zdravlje.
