Nije nam jasno zašto ne postoji povezanost sa Žrnovnicom, a trebalo bi biti, jer mi nismo izdvojeni otok na moru nego dio cjeline – objašnjava Zoran Jurišić, tajnik Ogranka Matice hrvatske - Podstrana i ističe kako je podstranski ogranak Matice svijetli primjer. Naime, u suradnji sa udrugom Žrvanj iz Žrnovnice je uspješno realizirano nekoliko projekata koji su tematikom bili vezani za Perun i praslavensku mitologiju – kaže Jurišić. S kojim smo, te s njegovim sumještanima nastavili priču o Pdstrani, koju je još koju još rimski pisac Plinije Stariji spominjao kao naseobinu Pituntium, ali i o susjednoj Žrnovnici.
– Međutim, suradnju bi trebalo "produbiti“ i "proširiti", a posebno po pitanju mogućnosti korištenja tzv. tehnološke vode iz Žrnovnice za potrebe poljoprivredne proizvodnje na način da se Podstrana spoji na vodovod kojeg imaju u Žrnovnici.
Boljitak poljoprivrednih proizvođača
Općina Podstrana ima mogućnost taj projekt financijski izgurati na način da svoja sredstva uloži u proširenje i poboljšanje postojeće vodovodne mrežu u Žrnovnici uz uvjet da se i Podstrana može priključiti na taj vodovodni sustav. Po tom pitanju bi se moglo oformiti i posebno komunalno poduzeće koje bi gospodarilo "tehnološkom vodom", a sve u cilju boljitka naših poljoprivrednih proizvođača – obrazlaže Zoran Jurišić.
Kako riješiti probleme koje ima Podstrana? Mlada, sve napučenija Općina koja nedaleko Splita, na putu rema Omišu, trenutno broji 15 tisuća stanovnika, a za koju godinu bit će ih i daleko više. I to pretežito mladih obitelji, s djecom!
Denis Jonjić, član građanske inicijative "Jadranska straža“, ujedno i član Matice hrvatske, čiji ogranak ima prostorije u Strožancu u zgradi TZ Podstrana naglašava važnost strateškog razvoja Podstrane.
- Bilo je tu dosta mišljenja i ideje u cilju kvalitetnijeg planiranja i izrade ozbiljnijih programa, nije puno toga prihvaćeno. Kao i u većini krajeva Dalmacije, ljudi su se žalili na svakodnevne životne probleme, na prvom mjestu vezano za komunalnu infrastrukturu i komunalnu opremljenost ulica u kojima žive. Rješavanjem tih komunalnih problema našeg malog „mista“, znači ugodniji život za građane Podstrane.
Građani možda i nisu svjesni koliko imaju moć promijeniti stvar na bolje. U Podstrani su se komunalnim poskupljenjem od 100% i prireza na 25% stekli svi uvjeti da građani s pravom traže podizanje kvalitete života u Podstrani i veći standard komunalne opremljenosti mjesta.
Neuređeni dio obale
Što je sa šetnicom uz more?
– Veliki komunalni problem predstavlja neuređeni dio obale od "Lučice - Strožanac" do "Lava“. Naime, na tom dijelu priobalja nema izgrađenog kanalizacijskog sustava niti uređene šetnice zaštićene od "pljuskanja" mora i plimnih valova. Taj problem je naročito vidljiv ljeti u popodnevnim satima kada maestral zapuše.
Nažalost, na ovom dijelu Podstrane za smještaj fekalija koriste se "crne jame“ kao dokaz da smo mentalno još uvijek u prošlom tisućljeću, a našim dragim gostima, one ("crne jame") pružaju dodatnu "aroma-terapiju" kao neupitni dokaz da su na Balkanu. Zanimljivo je naglasiti da je upravo za ovaj dio obale vezano najviše smještajnih turističkih kapaciteta u Podstrani.
Zbog ovoga, začudila nas je odluka da krene u realizaciju druge faze uređenja obale unatoč argumentima struke koja je sugerirala da se prva faza prva stavi u realizaciju. Naime, struka je dala svoje mišljenje prilikom projektiranja uređenja obalnog dijela od Ušća Žrnovnice do hotela "Lav“ u kojem je izrijekom navela da se prvo treba raditi 1. faza uređenja obale od "Lava" do Lučice-Strožanac a tek onda druga faza uređenja obale od Lučice - Strožanac do ušća Žrnovnice – objašnjava Dražen Vlašić, član Građanske inicijative "Jadranska straža" i Matice hrvatske.
Kakav je utjecaj "Lava" na razvoj Podstrane?
– Hotel "Lav" je dao dosta turizmu Podstrane, on je dostao pomogao ovdašnjem turizmu. U hotelu "Lav" je mladost izlazila, družila se, bila je i kuglana. Razni sportovi. Bio je to uvijek elitni turizam, tamo je uvijek bio šou. Recimo, ljudi su pričali po bivšoj Jugi: 'hotel Lav, to je Dalmacija' – kaže Jonjić, te dodaje:
– Hotel nije bio poznat samo ovdje, nego i u inozemstvu. Ovdje su ljudi su hodali pješice po deset kilometara, da bi u 'Lava' došli plesati, tamo osamdeset i pete, osamdeset i šeste. Koliko je on dao Podstrani, a koliko je Podstrana uložila u njego, to je drugo – ponovno se uključuje Vlašić.
Sada je korona kriza. Što učiniti da Postrana ne ovisi samo o turizmu?
– Općina može puno napraviti, jer Podstrana je prije bila poznato poljoprivredno selo – uključuje se u razgovor i Zoran Jurišić, tajnik podstranskog ogranka Matice hrvatske. Te ističe:
– Poljoprivreda je u stvari digla Podstranu, još od početka 20. stoljeća. Sve ove kuće koje su napravljene na plaži, napravljene su na poljoprivrednim, težačkim leđima.
Što je danas s poljoprivredom u Podstrani?
– Kao što sto sam već rekao, danas od poljoprivrede živi pedesetak obitelji. Dogodilo se to da je najveći dio Podstrane koji spada u poljoprivredno zemljište – zapušten. Jedno vrijeme je Općina davala novac za krčenje tog poljoprivrednog zemljišta. Međutim, iz kojeg razloga, odustalo se je od tog projekta. Navodno da su neki to zloupotrijebili ali ne može to biti razlog da se odustane od tog kvalitetnog projekta koji je bio u službi revitalizacije poljoprivrede u Podstrani.
Poticati poljoprivrednu proizvodnju
Znači, smatrate da bi se u Podstranu ponovno trebala vratiti poljoprivredna proizvodnja?
– Obavezno! I poticati je. I ne samo to, jer velike poljoprivrede nema bez vode. Jer, ovdje je voda po zlato. Skuplja je voda za poljoprivredu, nego za kućanstvo – kazuje Jurišić. S njime se slaže i privatni poduzetnik Denis Jonjić.
Kakva je u tome suradnja sa susjednom Žrnovnicom?
– Nikakva. Žrnovnica ima svoj vodovod i on je besplatan, ali postoji mogućnost proširenja žrnovačkog vodovoda i na Podstranu. Podstrana bi tu mogla sa svoje strane financijski taj projekt kvalitetno ispratiti. Tehnički je jednostavno izvodivo da se na obroncima Peruna naprave bazeni koji bi bili napunjeni vodom iz Žrnovnice i koji bi služili kao preventiva zaštite od požara sa jedne strane te kao dio sustava irigacije koji bi bio u službi revitalizacije poljoprivredne proizvodnje.
Dakle, imamo taj vatrogasni put, uz njega se mogu postaviti cijevi, i napraviti rezervoari svakih 50 - 100 metara, iz kojih će voda padati prema dolje, i ljudi će je moći koristiti – objašnjava Denis Jonjić, a na ponovni upit kakva je u tome suradnja Općine Postrana i Mjesnog odbora Žrnovnica, koji je dio Splita, Zoran Jurišić dodaje:
– Ne znam je li bila ikakve konkretne suradnje sa Splitom, osim po pitanju reciklažnog dvorišta, koji je nedavno pušten u pogon. Surađivali smo jedno vrijeme i kad se radilo proširenje dijela magistralne ceste. Ali, to je bio odvojak Jadranske magistrale, jer je čitava trasa na području Općine Podstrana.
Ali, da bi čovjek živio u nekom mjestu, on bi trebao imati od čega živjeti. Znači, mora imati prihode da bi od svoga rada mogao živjeti – kategorično će Zoran Jurišić, s kojim se slaže i Denis Jonjić.
- Ovaj projekt ne mogu raditi volonteri, nego stručne službe u Općini, koje će aplicirati za europske fondove, koje će povući sredstva iz državnog proračuna, sve kako treba da se projekt u potpunosti uspješno realizira. Volonteri poput nas stvari mogu predlagati, a samo izvršna vlast ih može riješiti – objašnjava Zoran Jurišić. Te ističe:
– Ovdje treba napraviti sinergiju poljoprivrede i turizma. Ali, najbitnije je za kvalitetnu i konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju jeftina voda. Nažalost, ovdje je cijena preko 13 kuna po kubiku. Dok se ne uspostavi suradnja sa Žrnovnicom, Općina Podstrana bi OPG-ovim trebala subvencionirati 50 posto cijene vode, kao što je to u nekim drugim županijama, primjerice u Istri. I na taj način, s ovdašnjim poljoprivrednim proizvodima, turizmu dajete dodatnu vrijednost.
S druge strane, neka sredstva koja su bila namijenjena za OPG-ove nisu iskorištena, već su bila vraćena u proračun – kazuje član građanske inicijative "Jadranska straža“ i Matice hrvatske, Dražen Vlašić, inače agronom po struci.
O praslavenskom i antičkom utjecaju na Podstranu, opširnije ćemo u idućem nastavku.
