Podstrana krije brojne povijesne pikanterije koje su se u novije vrijeme počele otkrivati i objelodanjivati! Ovako bogata povijesna baština se treba znati koristiti u cilju promocije turizma u Podstrani, Splitsko-dalmatinskoj županiji te u promociji Hrvatske! Mi volonteri smo "zakotrljali grudu niz padinu“ i očekujemo da će ona postati „lavina“ u onom pozitivnom i afirmativnom smislu ali za to sada trebamo suport profesionalaca kako u Općini i tako i u Splitsko-dalmatinskoj župaiji – objašnjava Denis Jonjić, član Građanske inicijative Jadranska straža i podstranskog ogranka Matice hrvatske.
POVEZANI SADRŽAJ:
- OBIŠLI SMO PITUNTIUM (1) “Razvoj Podstrane se ne smije bazirati samo na turizmu. Nekoć poznata poljoprivreda gotovo ne postoji”
- OBIŠLI SMO PITUNTIUM (2) Treba li postojati suradnja između Podstrane i Žrnovnice?: “Polja su zapuštena, a voda je po ‘zlato'”
– Zadovoljstvo nam je našim dragim čitateljima portala Dalmacija Danas ispričati štoriju o Kralju Arturu i Podstrani. Ali krenimo redom i polako.
U ogradnom zidu crkve u Svetom Martinu pronađena je nadgrobna ploča na kojoj je ispisan ratni put jednog visoko rangiranog rimskog vojskovođe, Luciusa Artoriusa Castusa. Taj vojskovođa, služeći Rimskom carstvu, službovao je u današnjoj Velikoj Britaniji gdje se je istakao u organizaciji zaštite i obrane Hadrijanovog zida od najezde sjevernih plemena koji su neprestano pokušavali prodrijeti preko sjevernih granica Rimskog carstva i ugroziti južni dio Britanskog otoka.
Ova činjenica je iskorištena kao osnova radnje prilikom snimanja film o kralju Arturu 2004. godine i koji je polučio veliki uspjeh – kaže Denis Jonjić, te dodaje:
– Naime, braneći granice Carstva, Lucius Artorius i kralj Artur štitili su i domicilno stanovništvo koje je također bilo ugroženo od strane divljih plemena sa sjevera. Stoga je sasvim logično i ne čudi da su domoroci svog zaštitnika pretvorili u legendu. Lucius Artorius Castus je bio i organizator realizacije prebacivanja tisuću konjanika preko La Manchea, za potrebe obrane Hadrijanovog zida, što je bio vrlo zahtjevan tehnički poduhvat u ono vrijeme.
Mit o kralju Arturu
Analizirajući sve te povijesne činjenice, nekoliko je svjetskih i domaćih znanstvenika, povjesničara, zaključilo da je Lucije Artorije svojim životom inspirirao stvaranje jednog od najvećih svjetskih mitova – mit o Kralju Arturu. Zbog zanimljivosti cijele ove priče Ogranak Matice hrvatske u Podstrani organizirao je dva znanstvena skupa na kojima se donio zaključak da se mit o kralju Arturu stvorio sintezom nekoliko stvarnih povijesnih osoba, a da je Lucius Artorius Castusa prvi u nizu osoba koji je tom mitu dao ime. Kemp Malon, prvi je od znanstvenika stvarnu povijesnu osobu Luciusa Artoriusa Castusa povezao s mitom o kralju Arturu te je 1924. godine svoja saznanja objavio u knjizi.
Na njegovom tragu je bio i naš znanstvenik Julijan Medini, ali iznenadna smrt ga je spriječila da svoja saznanja ukoriči. No, John Matthews iz Engleske je nastavio istraživati, te je u nekoliko navrata posjetio Podstranu, te, uz akademika Nenada Cambija bio znanstveni suradnik prvog skupa u Podstrani na temu povezivanja stvarne povijesne osobe, Lucius Artorius, sa stvaranjem mita o kralju Arturu – kazuje nam Denis Jonjić.
Sporazum kneza Mislava s mletačkim duždom
– Kralj Artur je ovdje i živio. Nakon što je završio svoju vojnu i političku karijeru (završio je kao namjesnik Liburnije) u Podstrani je provodio umirovljeničke dane i izgradio mauzolej. Vjerojatno je negdje imao i kuću, no do sada nemamo nikakvih saznanja gdje bi bila (jedna od mogućih lokacija bi bila u Krilu Jesenice, ali to je za sada samo hipoteza). No ono što sa sigurnošću možemo zaključiti jest da je njegov mauzolej bio sačuvan u vrijeme hrvatskih vladara, te po tvrdnjama akademika Cambija, upravo je hrvatski knez Mislav, u njegovu mauzoleju potpisao sporazum s mletačkim duždom Petrom Tradenikom. U toj povelji, potpisanom nakon neuspjele mletačke vojne invazije, Mlečani pristaju hrvatskim knezovima plaćati danak, a Hrvati im dopuštaju plovidbu hrvatskim morem.
– Sva ova saznanja s prvog znanstvenog skupa smo htjeli dignuti da jednu višu razinu te je iskoristiti u turističke svrhe. Stoga smo prije dvije godine u suradnji s prof. Nevenom Šerićem i Ekonomskim faklutetom u Splitu organizirali drugi znanstveni skup, na temu plasiranja ove priče i obogaćenje turističke ponude Podstrane. – istaknuo je Denis Jonjić.
Dražen Vlašić, također, član Građanske inicijative Jadranska straža i podstranskog ogranka Matice hrvatske, nastavlja:
– Ljudi iz Podstrane nisu svjesni činjenice da žive na jednom području gdje su ljudi oduvijek živjeli. Još od vremena Ilira, sačuvane su ilirske Gradine, poslije su dolazili Grci i Rimljani. Ovdje je na arheološkim nalazištima pronađeno dosta rimskih kamenih nalaza i nešto grčkog nakita. Tu je dakle i vrijeme hrvatskih vladara, pa preko Poljičke republike, sve do danas – iznosi podatke Dražen Vlašić.
Izuzetno bogata povijest
– Podstrana ima jako bogatu povijest koja se može iskoristiti tako da ne bude ovisna samo o turizmu tri mjeseca, već da se turisti ovdje dovode tijekom cijele godine. Sve su to elementi koji mogu dovesti turiste, ali treba napraviti logistiku. Po meni bi bilo idealno rješenje napraviti zgradu s muzejom, sa svim tim povijesnim artefaktima koji su pronađeni na tlu Podstrane pomoću kojih će se domaćini a i gosti moći upoznati s poviješću Podstrane – kaže Denis Vlašić.
– Uz priču o kralju Arturu, koja je stranim turistima najatraktivnija, imamo i zajedničku priču sa Žrnovnicom o staroslavenskoj mitologiji. O bogu Perunu, Velesu, Mokošici – kazuje nam Zoran Jurišić, tajnik podstranskog ogranka Matice hrvatske. Te nastavlja:
– Taj praslavenski mit je i hrvatski mit, jer su Hrvati, kad su došli na ova područja donijeli s sobom i svoja vjerovanja i poganske običaje. Ti starohrvatski mitovi nisu, prelaskom Hrvata na kršćanstvo, zaboravljeni i ugušeni. Sačuvani su u narodnim predajama i pjesmama. Te ostatke tragova danas znanstvenici proučavaju. Najjasniji pokazatelji starih vjerovanja su kršćanske crkve. Jer, kršćanstvo nije uništavalo stare bogove nego im je davalo nova kršćanska imena.
Jaka veza sa Žrnovnicom
Tako imamo dvije crkvice – na brdu Perun crkvicu Sv. Jure, a u Strožancu crkvu Gospe od Siti, na mjestu gdje je nekad prebivao Veles, kapelu za duše u čistilištu. Na području Žrnovnice također se nalaze bitni nalazi, prije svega reljef na crkvi Gospe od zdravlja, te nalazište Trebišće – kaže Zoran Jurišić te podsjeća da je ta priča zajednička za Podstranu i Žrnovnicu, jer u staro doba sigurno nije bio sadašnjih administrativnih granica. Za crkvu u Žrnovnici napominje:
– To je jedina katolička crkva na svijetu koja na sebi ima reljef boga Peruna. Tu je tvrdnju znanstveno utemeljio dr.sc. Ante Milošević. A na znanstvenom skupu bila su četiri akademika, Radoslav Katičić, Mislav Ježić, Andrej Peterski i Igor Fisković, te još desetak doktora znanosti.
Koliko god je priča o kralju Arturu turistički vezana uz Zapad i anglosaksonske zemlje, Englesku, Ameriku i Australiju, tako je i praslavenska mitologija vezana uz Istok. U Rusiji i dan-danas živi nekoliko milijuna ljudi koji štuju boga Peruna. Za ovu povijesno turističku priču nisu potrebna velika ulaganja – kaže Zoran Jurišić.
– Dovoljno je vidjeti što su napravili drugi. Bio sam pretprošle godine u Moščenićkoj Dragi, u Istri. Tamo također postoji brdo Perun, također i mitska mjesta kao i kod nas. Oni su uredili tematske planinarske staze, na određene točke stavili popratne panoe na četiri svjetska jezika. Turisti dolaze, šetaju stazama i upoznaju ovu priču – uključuje se u priču Denis Jonjić.
– Usput i potroše, ako ništa drugo za smještaj, jelo i vodiča. Na žalost, Već više od pet godina pokušavamo da Podstrana izradi ove ploče, no Turistička zajednica za to nema sluha. A to je novac od 10.000 eura za izradu panoa, jer su planinari već uredili dio staza, a one koje ne postoje, lako bi uredili. Taj novac je ništa za ono što bi donio Podstrani. Jer, turizam se stalno mijenja. Turisti, kad žele negdje otići, traže zanimljive sadržaje sa intrigantnim pričama i mitovima. A ove povijesne priče su pravi mamac za turiste. Danas su rijetki koji dolaze samo radi sunca i mora, puno više je onih koji žele vidjeti i doživjeti nešto što nemaju kod sebe. Žele doživjeti neku egzotiku i neku mistiku a koje kod nas ima u izobilju, na dohvat ruke i trebamo to znati iskoristiti.
Kralj Artur je nekoliko godina ovdje i živio i sad Općina Podstrana, gdje je nađen mač kralja Artura s jednog od njegovih pohoda u Svetu Zemlju, to nastoji dodatno promovirati – objašnjava Denis Jonjić.
– Mnogi se vjerojatno pitaju zašto je kralj Artur odlučio svoje umirovljeničke dane provesti u Dalmaciji, točnije u Podstrani.. Definiranje same lokacije poželjne za ladanje određuje najveća zvijezda među elitom.
U našem slučaju je to bio Dioklecijan. Naime, kad više nije bio car, odlučio se povući u provinciju, ali ne bilo koju. Izabrao je neposrednu blizinu najvećeg grada sa ovu stranu Jadrana – Salonu. Ona mu je bila zgodna u smislu korištenja svih dostignuća civilizacije onog vremena ali ipak mu je trebala i diskrecija pa je svoju palaču izgradio baš usred Splita.
Dioklecijan u Saloni
Polazeći za primjerom samog cara Dioklecijana i ostala elita onog vremena je odlučila svoje zaslužene umirovljeničke dane provesti u blizini Salone. U ono vrijeme nije bilo mirovina već su od cara dobivali posjede i određeni broj robova koji su radili na tim posjedima za aristokraciju. Dakle, obronci Kozjaka i Peruna (od Trogira do Omiša) su bili idealni za smještaj te antičke elite koja je završila svoju službu za Rim i cara. Tako se i Kralj Artur odlučio skrasiti u ovom bazenu u blizini Salone. A onda je „prst sudbine“ htio da mu jedina slobodna parcela bude u Podstrani – u šaljivom će tonu Jonjić i veselo dodaje:
– Dioklecijan je nakon abdikacije morao osmisliti dodatni izvor financiranja. Vodovod kojeg je izradio od Jadra do svoje palače je prekapacitiran za potrebe konzumiranja vode pa je za zaključiti da je vodu koristio i za pokretanje tkalačkih stanova. Dakle, Dioklecijan nam je postao poduzetnik, počeo je proizvoditi odjeću koju je plasirao u Saloni i time 'krpao svoju 'crkavicu' od mirovine – kaže Jonjić, te ozbiljno nastavlja:
– Sam gost ne provjerava istinitost priče. Gostu je važan štimung. Gostu je važno da se može poistovjetiti sa pričom i uživati. To smo naučili na drugom znanstvenom skupu – kazuje nam Denis Jonjić, s kojim smo obišli i crkvicu sv. Martina, te obližnje groblje koje datira od 1711. godine.
Dodaje kako je Podstrana u zadnje tri, četiri godine "dobila pet odličnih arheologa, koji su bili asistenti u pripremu međunarodnog znanstvenog skupa, pa je nama Arheološki muzej u Splitu ponudio suradnju, jer zadnjih godina su otkrili da je ovaj zid uz crkvicu u Sv. Martinu bedemski knez zid, a to znači da je ovdje bio dvorac kralja Artura koji je iskoristio Mislav".
– Kad smo mi na ovo područje, tadašnji Pituntium, došli kao barbari, mi nismo znali graditi, nego smo koristili hacijende tih patricija za svoje vile – veli Dražen Vlašić. Te dodaje:
– Priča kaže da je upravo u toj kući Artoriusa Castusa, naš knez Mislav, potpisao mirovni sporazum iz 839. godine. To, uostalom i piše na spomen ploči na crkvici sv. Martina: "O 1150. obljetnici prvog spomena mjesta i crkve sv. Martina, kad je 839. godine mletački dužd Petar Tradenik poslije neuspjele navale ratnim lađama na Hrvatsku ovdje sklopio mir s hrvatskim knezom Mislavom. Ovu spomen ploču postaviše žitelji Podstrane 1989. godine".
I u Pitomcium je bio značajan grad
– Svakih par mjeseci netko dojavi da je našao neku antičku stelu. Mi smo u zadnjih 12 godina pronašli ovdje 11 antičkih stela – dodaje Denis Jonjić. Na to će Dražen Vlašić:
– Ovdje u Svetom Martinu je bio antički grad Pitomcium. Dijelom je potonuo i nalazi se u plićinama ispred obale u Svetom Martinu a dijelom je zasut zemljom na obroncima Peruna. Epetium je bio na području današnjeg Stobreča. Oba gradića su bila povezana sa Salonom.
I za kraj možemo samo zaključiti da smo sretnici što živimo na ovako lijepom dijelu “Lijepe naše“ koja je iznimno bogata povijesnim artefaktima te da smo samo "zagrebali po površini ledene sante", ali smo motivirani, poput ljudi iz Podstrane i Žrnovnice, nastaviti istraživati!
KRAJ
