Stanislav Stanko Piplović dobitnik je ovogodišnje Nagrade za životno djelo grada Splita.
Nagrada će mu biti uručena na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana grada koji se obilježava na sv.Dujma, na dan kada će on proslaviti svoj 90. rođendan.
Dr. sc. STANISLAV PIPLOVIĆ dipl. ing. arh. rodio se 7. svibnja 1932. godine u Splitu gdje se 1944. upisao u Prvu mušku gimnaziju i 1948 položio Niži tečajni ispit. Zatim se iste godine upisao u Srednju tehničku građevinsku školu Odjel za putove i željeznice i 1951. položio diplomski ispit. Godine 1952. upisao se na Arhitektonski odsjek Tehničkog fakulteta u Sarajevu. Diplomirao je 1960. godine.
U praksi je radio kao rukovoditelj i nadzorni organ gradilišta, zatim na poslovima investiranja, projektiranja i urbanizma te prostornog planiranja. Radio je u početku u građevinskom poduzeću Tehnogradnja kao rukovoditelj gradilišta, pa u Projektnom birou Tehnika kao projektant i u Građevinskoj direkciji kao voditelj Odjela za prostorno planiranje. Niz godina je djelovao kao honorarni profesor na srednjim i višim stručnim školama. Umirovljen je 1992. godine.
Više desetljeća bavi se intenzivno poviješću i arhitekture Dalmacije, posebno Splita, kao dijelom opće povijesti umjetnosti te teorijom i praksom zaštite graditeljskog nasljeđa. Među njegovim ostvarenjima na očuvanja spomenika kulture ističe se konzervatorski zahvat premještanja i rekonstrukcije klasicističkog ljetnikovca Garagnin u Divuljama kod Trogira, te izrada urbanističko - arhitektonskog rješenja i projektne dokumentacije uređenja barokne venecijanske utvrde Gripe u Splitu za potrebe Pomorskog muzeja i mornaričke knjižnice. Sudjelovao je kod istraživanja antičke nekropole koja je 1965. godine pronađena u predjelu Lora u Splitu.
Kao suradnik Urbanističkog zavoda i Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu sačinio je niz studija povijesno - prostornog razvitka naselja u Dalmaciji kao prilog elaboratima za njihovo urbanističko uređenje. Među njima su naselje Ubli na Lastovu, područje donjeg tijeka rijeke Neretve, Glavina Donja u Imotskome, jugoistočni kvadrant Dioklecijanove palače i predio Pistura u povijesnoj jezgri Splita.
Obradio je srednjovjekovnu tvrđavu Klis, klasicistički park Garagnin - Fanfogna u Trogiru, te staro groblje Sustipan u Splitu predloživši mjere njihove zaštite, smjernice za rekonstrukciju i revitalizaciju. U okviru izrade Konzervatorskog elaborata kao podloga za Generalni plan Splita obradio je studiju postojećeg stanja arhitekture
Splita 19. i 20. stoljeća.
Skoro 45 godina S. Piplović se bavi znanstvenim istraživanjima, posebno arhivskim, iz područja povijesti i teorije urbanizma, arhitekture, zaštite graditeljskog nasljeđa i likovnih umjetnosti. Obrađuje i povijesne teme pretežno s područja Dalmacije. Za to vrijeme objavio je 12 knjiga i brošura, 187 znanstvenih i 118 stručnih radova tiskanih u Hrvatskoj i inozemstvu. Tome treba dodati oko 250 prigodnih i popularnih članka, prikaza i rasprava. Zasluga mu je što je u stručnu literaturu uveo imena značajnih arhitekata i umjetnika koji su u Dalmaciji ostavili svoja djela, a bili su gotovo zaboravljeni. To je u prvom redu Giannantonio Selva iz Venecije koji je doprinio afirmaciji evropskog klasicizma u trogirskom kraju. Slijedio je Basilio Mazzoli iz Rima profesor na studiju arhitekture u Zadru u vrijeme francuske uprave gdje je u duhu klasicizma odgojio više domaćih stručnjaka. Njegov učenik je bio i Petar Pekota kasniji okružni inženjer u Zadru čiji je život i djelovanje Piplović po prvi put prikazao.
Posebnu je pozornost posvetio arhitektu Ćirilu Ivekoviću referentu za bogoštovne gradnje Dalmatinskog namjesništva.
S. Piplović je 1990. položio Skupni ispit iz povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Potom je 1993. godine doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu u oblasti društveno - humanističkih znanosti iz područja povijesnih znanosti i to na temu Graditeljstvo Trogira u 19. stoljeću.
Ministarstvo znanosti i tehnologije upisalo ga je iste godine u registar kao znanstvenog suradnika na području povijesnih znanosti disciplina Povijest umjetnosti.
Među objavljenim radovima su monografije o arhitektima Kamilu Tončiću, Haroldu Biliniću i Aloisu Hauseru, sinteza Graditeljstvo Trogira u 19. stoljeću, te knjige: Izgradnja Splita između svjetskih ratova i Izgradnja Splita u XIX stoljeću. U njima je obradio probleme graditeljske umjetnosti Dalmacije, posebno razvoj u XIX. stoljeću, hortikulture i pomorskih gradnja. Istražujući stare fortifikacije (arsenal u Puli, tvrđava Klis, utvrde u viškoj luci i Korčuli) tumačio je njihove dispozicije sa stajališta taktike. Proučava izgradnju sustava župskih crkava i kuća u Dalmaciji kao dio politike austrijske uprave. Osvjetljava organizaciju konzervatorske službe u pokrajini u prošlosti, naročito djelovanje Središnjeg povjerenstva za istraživanje i očuvanje povijesnih i umjetničkih spomenika u Beču, te Povjerenstva Dioklecijanove palače koje je na poticaj don Frane Bulića osnovano 1904. godine u Splitu. Suradnik je u enciklopedijskim izdanjima Hrvatskog leksikografskog zavoda Hrvatskog bibliografskog leksikona i Likovnoj enciklopediji i Enciklopediji hrvatske umjetnosti. S referatima je sudjelovao na 104 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova te kongresima. Napisao je recenzije za rukopise više knjiga i izlagao na njihovim javnim predstavljanjima.
Godine 1992. je imenovan članom Savjeta povijesnog arhiva u Splitu. Bio je član Savjeta projekta uređenja klasicističkog parka Garagnin-Fanfogna u Trogiru te suradnik manifestacije “Knjiga Mediterana” u Splitu. Djelatan je član Savjeta povijesne jezgre Splita. U 2005. izabran je za člana Savjeta Europskog pokreta u Splitu.
Uredio je tematske blokove o kiparu Ivanu Meštroviću i Narodnom preporodu u Splitu u časopisu “Mogućnosti”. Stalni je suradnik u godišnjaku “Kulturna baština” u kojemu je uz ostalo priredio blok radova o samostanu sv. Frane u Splitu, te 1989. godine čitav broj posvećen povijesnoj jezgri Splita. Radio je kao član uređivačkog odbora, a sada je glavni urednik tog znanstvenog časopisa. Bio je član uredništva spomenice povodom 80. godišnjice djelovanja Zajednice društava inženjera i tehničara u Splitu. Glavni je urednik zbornika radova posvećenih 290. Obljetnici Klasične gimnazije u Splitu, te 1992. zbornika “100 godina Obrtničke škole u Splitu.”
Od 1994. Član je izdavačkog savjeta Društva arhitekata Splita. Član je uredništva godišnjaka Jahrbuch kojeg izdaje Njemačka zajednca u Osijeku te talijanskog časopisa Cimbas organa Instituta za istraživanje pomorske povijesti Picena koji izlazi u San Benedettu del Tronto.
Kroz čitavo vrijeme S.Piplović se bavi promidžbom kulturnih dobara šireći u puku zanimanje za hrvatsku prošlost, potičući na poštivanje i čuvanje svega onoga što su nam pređi ostavili u nasljeđe. U tu svrhu održao je niz popularnih predavanja.
S. Piplović je pisao članke u gotovo svim našim novinama: Brodosplitu Split,Danu Split, Glasu koncila Zagreb, Hrvatskom slovu Zagreb, Kroatische Adria Split, Malim novinama Zagreb, Makarskoj kronici Makarska, Nedjeljnoj Dalmaciji Split, Ogledalu, Slobodoj Dalmaciji Split, Solinskoj kronici Solin, Trogirskom glasniku Trogir, Trpimiru Klis, Večernjem listu Zagreb, Vijesniku Zagreb, Vjesniku općine Korčula Korčula, i drugim.
Suradnik je mnogim časopisima, periodičkim publikacijama kao Acta historiae medicinae Beograd, Adrias Split, Anali Galerije Antuna Augustinčića Klanjec, Arhitektura Zagreb, Arte Veneta Venecija, Baština Split, Cetinska vrila Sinj, Croatica Christiana Periodica Zagreb, Čovjek i prostor Zagreb, Deutsches Wor Zagreb, Dubrovnik Dubrovnik, Glasnik- Kurier Rijeka, Glasnik Društva bibliotekara Split Split, Geodetski list Zagreb, Godišnjak grada Koorčule Korčula, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske Zagreb, Grad na gori, Građa i prilozi za povijest Dalmacije Split, Historijski zbornik Zagreb, Hortikultura Split, Hrvatska obzorja Split, Informatica muzeologica Zagreb, Istra Pula, Izdanje Historijskog arhiva u Splitu Split, Jadranska meteororologija Split, Kačić Split, Klesarstvo i graditeljstvo Pučišća, Kroatische Adria, Kulturna baština Split, Liječnički vjesnik Zagreb, Luško libro Zagreb, Makarsko primorje Makarska, Mogućnosti Split, Mornarički glasnik, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva Zagreb, Peristil Zagreb, Pogledi Split, Poljica Gata, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji Split,
Prostor Zagreb, Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru Zadar, Radovan Trogir, Runovički zbornik Runović, Smotra-Rundschau Zagreb,Starohrvatska prosvjeta Split, Sustipan Split, Tusculum Solin,Vartal Trogir, Vila Velebita Split, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske Zagreb, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku Split, Zadarska revija Zadar.......
S. Piplović je sudjelovao je na okruglim stolovima i raspravama u emisijama na televiziji i radiju. Postavio je ili otvorio preko 20 izložba i napisao kataloge za njih u Hrvatskoj i inozemstvu. Posebno se ističe velika smorta obnovljenih umjetnina održana u Splitu 1983. godine povodom Dana zaštite spomenika kulture.
Među ostalim izložbama čiji je autor i suradnik, treba spomenuti:
Blago Hrvatske u Arhivu mapa za Istru i Dalmaciju 1992, Knjižnica c. k. Obrtničke škole u Splitu 1993, Hrvatske obalne utvrde u 19. i 20. stoljeću 1993, Djelo Harolda Bilinića 1994, Alois Hauser arhitekt i konzervator 1996, Tragovima Hrvata u Austriji 1997, Vrijeme stvara slike 1997, Arhitektura kao angažman 1997, Austrijsko slikarstvo XIX. početka XX. stoljeća 1999, Bečka arhitektura na fotografijama W. Zedniceka 2000. godine. Organizirao je izložbu i priredio katalog trojice slikara članova Hrvatsko - austrijskog društva u Splitu 1999. i u Gradišću 2000. godine.
Godine 2003. postavio je izložbu o graditelju Anti Beziću u Splitu, sudjelovao kao autor u izložbi Secesija u Hrvatskoj u Muzeju za obrt i umjetnost u Zagrebu i Pragu.
Autor je izložbe 2006. Splitske vode u organizaciji Društva prijatelja kulturne baštine i Muzeja grada Splita u Splitu i Zagrebu.
Otvorio je izložbu umjetničke fotografije Svjetionici na hrvatskom Jadranu koju je 2006. organizirala javna ustanova «Plovput» iz Splita u Beču. U 2007. sudjelovao je kao jedan od autora u velikoj izložbi o Dalmatinskoj zagori koju je priredilo Ministarstvo kulture u Klovićevim Dvorima u Zagrebu.
S. Piplović je djelatan u javnom i društvenom životu. Član je mnogih stručnih i kulturnih udruga: Udruženja hrvatskih arhitekata, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Arhivskog društva Hrvatske, Saveza povijesnih društava Zagreb, Matice Hrvatske i Europskog pokreta Split. Dopredsjednik je i od 1913. Doživotni počasni dopredsjednik Hrvatsko-austrijskog društva Split i član upravnog odbora i Hrvatsko- njemačkog društva Split, udruge “Dante Aligheri” Split, te kroz ove organizacije doprinosi prijateljskim vezama Hrvatske sa zemljama zapadne Europe. Godine 1998. izabran je za počasnog člana društva “Vela Luka” u Zagrebu. Posebno je vezan za djelovanje Društva prijatelja kulturne baštine Splita čiji je član predsjedništva gotovo od samog osnutka. U tom je Društvu obnašao dužnosti dopredsjednika i povjerenika za graditeljsko nasljeđe. U dva mandata je bio njegovim predsjednikom.
Držao je kolegij Povijest pomorskog graditeljstva Hrvatske na Poslijediplomskim znanstvenim studijima “Povijest hrvatskog pomorstva” Filozofskog fakulteta u Zadru. Mentor je za nekoliko magistarskih i doktorskih radova na tom fakultetu. Bio je gost profesor na Poslijediplomskim studijama povijesti umjetnosti smjer Zaštita spomenika kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Umjetničke akademije u Splitu.
Godine 2003. organizaciji Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu sudjelovao je u izradi Konzervatorske podloge Prostornog i Generalnog urbanističkog plana Splita. Tijekom 2005. sudjelovao je u projektu Obnova povijesne jezgre Splita na osnovu natječaja kojeg je objavio grad Split. 2007. napravio je Studiju povijesnog i prostornog razvitka područja Starog „Hajdukovog“ igrališta u Splitu u sklopu izrade programa urbanističko arhitektonskog plana te Smjernice zaštite baštine u uvali Racetinovac na otoku Čiovu kao dio urbanističkog plana turističke zone.
Predsjednik je Provedbenog odbora za organizaciju znanstvenog skupa Viški boj 1866. i predsjednik odbora znanstvenog skupa 200 godina klasične gimnazije u Splitu koji je održan 2017. godine, predsjednik odbora znanstvenog skupa „I bi svjetlo!“ kojim se obilježila 101. obljetnica uvođenja električne rasvjete u Splitu. Simpozij su organizirali 2021. godine: Društvo prijatelja kulturne baštine Split, Muzej grada Splita i Fakultet Elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.
Dobitnik je Osobne nagrade Splitsko-dalmatiske županije u 2017. godini za sveukupan doprinos istraživanju povijesti i kulturne baštine.