U Omišu će se od 26. lipnja do 2. srpnja održati jedanaesti po redu ''Cedevita međunarodni kamp rukometnih vratara'', najveći i najbolji specijalizirani kamp rukometnih vratara u svijetu, koji će okupiti rekordan broj sudionika, trenera i gostiju, sveukupno njih oko 400. Deseto jubilarno izdanje odrađeno je prošle godine pod posebnim epidemiološkim mjerama i polučilo je izvrsne rezultate, stoga se očekuje da će se i s ovogodišnjeg kampa svi polaznici vratiti kućama zadovoljni i bogatiji za nova znanja, iskustva i prijateljstva.
Veliku pažnju posvećujemo stručnom radu i vrhunskim demonstratorima, tako da praktično niti nema ozbiljnijeg imena u svijetu rukometnih vratara koje se nije pojavilo na našem kampu. Od Omeyera, preko Kaspera Hvidta, Rolanda Miklera, Karry Grimsbo, Tomasza Blazskiewitza, Borka Ristovskog, Vladimira Cupare, Benjamina Burića, Mirka Bašića, Vladimira Vujovića, Nikole Blažička, Dragana Jerkovića, Ivane Kapitanović, Jelene Grubišić... - otkriva nam organizator kampa Mario Čaljkušić i dodaje:
Posebnu zahvalu ipak zaslužuju Mirko Alilović i Marin Šego, obojica su od prvoga dana dio ove lijepe priče, ne samo kao redoviti sudionici i treneri koji rade s mladima, nego i više od toga, oni su i prijatelji i ambasadori ovoga kampa koji ga promoviraju po svijetu.
Čaljkušić je i ove godine polaznicima pripremio iznenađenje, tradiciju atraktivnih demonastratora nastavlja jedna od ponajboljih vratarki svijeta danas - Brazilka Mayssa Pessoa - osvajačica četiri zlatne medalje sa svjetskih i Pan Američkih igara.
Hvala organizatorima kampa koji su me se sjetili, bit će mi čast sudjelovati u radu kampa i prenositi svoje znanje i iskustva mlađima. Trebala sam doći i prošle godine, na deseto jubilarno izdanje kampa, ali na žalost pandemija je ograničila putovanja pa nisam bila u mogućnosti doputovati. Ove godine neće me baš ništa zaustaviti, stižem u Omiš i veselim se radu s mladima kao i upoznavanju ljepota vaše prekrasne zemlje – poručila je Pessoa.
A koliko je važno za mlade vratare učiti od njihovih idola, možda i najbolje svjedeoče riječi našeg proslavljenog reprezentativca Mirka Alilovića:
Kad sam vidio mog uzora Andreja Lavrova u Ljubuškom bio sam presretan. Možete zamislite koliko su sretna djeca koja u Omišu imaju priliku trenirati s rukometnim velikanima, te će im se uspomene urezati u sjećanje za cijeli život. Kad vam na trening dođu jedan Kasper Hvidt, jedan Thierry Omeyer... i uče vas kako se postaviti, kako odraditi neku vježbu..., to je neprocjenjivo iskustvo. Oni su garancija da se na kampu dobro radi i puno nauči te da će svi polaznici zadovoljni otići svojim kućama. Uz kamp sam od prvoga dana, kada je bilo 30-ak djece iz sedam zemalja, a sada smo narasli do impresivnih brojki sudionika, ali ovaj kamp raste iz godine u godinu i zbog toga je najbolji na svijetu – poručuje Mirko Alilović.
Na popisu velikih imena koje će raditi s najmlađima kao trener/demonstrator je i golman reprezentacije Hrvatske Marin Šego.
Mnogi se trude širom Europe napraviti nešto slično, ali nitko to ne radi tako dobro kao ekipa okupljena oko Marija Čaljkušića. Nigdje kao u Omišu nema toliko vrhunskih trenera i demonstratora koji još uvijek aktivno brane, a to je neprocjenjivo iskustvo za mlade na početku karijera. Vidjeti i treninrati s najboljima je neprocjenjivo, i zbog toga ovaj kamp i jeste najbolji na svijetu. To vam je kao da organizirate nogometni kamp, i da vam dođu Messi i Ronaldo. Svi mi koji dolazimo, dolazimo podijeliti svoja znanja i iskustva s mlađima. Na kampu svake godine bude i raznih tehnoloških noviteta koja pomažu u treninzima – kaže Šego.
Stalna sudionica kampa je i Šegina kolegica iz ženske reprezentacije Ivana Kapitanović, kao i njena prethodnica Jelena Grubišić, koje je branila boje Hrvatske na Olimpijskim Igrama u Londonu 2012. godine. Nakon tri operacije koljena povukla se iz reprezentacije no i dalje brani na vrhunskom novou, a u upravo završenoj sezoni je s Bukureštom osvojila naslov prvaka Rumunjske.
Kad mladi rukometni vratar dobije priliku raditi s vrhunskim trenerima i demonstratorima, kad uči u direktnom kontaktu s njima, kao što je to slučaj na kampu, onda je to sjajna stvar i neprocjenjivo iskustvo. A kad nešto tako dobro zamišljeno i organizirano potraje toliko dugo kao što traje ovaj kamp, onda je to valjda najbolja potvrda njegove vrijednosti. Znam i sama koliko je to za mlade vratare važno jer sam i sama tražila priliku gdje gledati ili upoznati svoje idole. Drago mi je da sam dobila priliku svoja znanja prenijeti mlađima, djeci koja odrastaju uz rukomet, družiti se s njima i otvarati im nove vidike – zaključila je Grubišić.