Dvorana dominikanskog samostana bila je premala za sve one koji su u utorak navečer stigli na promociju romana Matijino stoljeće rata, autora Ivana Šimića iz Gruda.
Promocija je održana u organizaciji Matice hrvatske Split, Matice hrvatske Grude te Udruge Benedikt, a na njoj su o knjizi govorili novinari Mladen Vuković i Josip Jović, profesor Ivan Bošnjak te sam autor. Cijeli događaj vodila je Snježana Šetka, a sve je uveličala ženska klapa Merla. Ulomke iz knjige čitala je Viktorija Pejić.
Matijino stoljeće rata dirljiva je priča o ženi koja je preživjela tri rata izgubivši u svakome od njih nekoga od svojih najmilijih. Ratovi su joj odnijeli oca, supruga, sina i unuka.
Prvo nas poglavlje – preko Imotskog, Splita i Trsta – vodi na uzbudljivo putovanje od Hercegovine do New Yorka, na kojem pratimo neuspjeli pokušaj Matijina oca Mate da odseli u Ameriku (taj je neuspjeh svojevrsni zaglavni kamen niza kasnijih obiteljskih nesreća), drugo govori o Matinoj tragičnoj sudbini u Prvome svjetskom ratu, od borbi i zarobljavanja u Galiciji do zatočeništva u dubokoj Rusiji, a treće i četvrto o sudbinama njegovih potomaka kroz dvije nove kataklizme, od Hercegovine u Drugome svjetskom ratu do Sarajeva u posljednjem ratu iz devedesetih.
"U Hrvatskoj je puno žena sa sličnim sudbinama. Svi znamo za Katu Šoljić koja je i u Drugom svjetskom ratu izgubila četiri brata, ali možda ne znamo za Evu Šegarić kojoj su tijekom Domovinskog rata ubijeni suprug i tri sina. Bez supruga i tri sina ostala je i Anica Jurić, kao i Serafina Lauš. O njima možda neće biti napisani romani, ali zato možemo biti sretni što je opjevana sudbina žene iz Gruda", kazao je Mladen Vuković.
Josip Jović oduševljen je knjigom.
"Prije koji mjesec Ivan mi je poslao knjigu i nakon što sam je pročitao, nisam odolio da mu se ne javim i ne čestitam jer sam bio impresioniran. Doživljavam je kao sažetu povijest našeg naroda kroz 20. stoljeće, povijest koja poput kuge ulazi u svaku obitelj i ostavlja tragične posljedice. Rijetko koja obitelj je ostala izuzeta od te povijesti", kazao je na početku Jović.
"Ti naši Hrvati zaista su kroz povijest ratovali za svakoga, i hvalili su ih. Ratovali su za Mariju Tereziji, Napoleona, Franju Josipa, za Staljina i protiv Staljina. Postavlja se jedno teško pitanje - koja to vlast i s kojim pravom uzima sina od majke, muža od žene? S druge strane, kakav je to ljudski karakter koji to nijemo prihvaća i ide u borbu daleko od svoje kuće? Ovaj posljednji rat jedan je od onih koji nije bio besmislen jer smo se borili za svoju domovinu, crkvu, grob, povijest...", kaže dalje Jović.
Ističe da Šimić piše o događajima kojima nije prisustvovao toliko detaljno da je to fascinantno.
"Tko ne zna da je rođen '64. godine, pomislio bi da je svjedok događaja", ističe Jović te dodaje da bi ovaj roman mogao poslužiti kao udžbenik mladima.
Sam autor ističe da su inspiracija za ovo djelo bile priče njegovog djeda.
"Bio sam u dilemi kako tu priču ispričati pa sam napisao mješavinu fikcije i stvarnih događaja", kaže Šimić.
Kaže da se u naslovu poigrao s naslovom poznatog djela Williama F. Engdahla "Stoljeće rata".
"U 'Stoljeću rata' se govori o 20. stoljeću i nafti kao pokretaču svjetske povijesti, a u 'Matijinom stoljeću rata', odnosno u Hercegovini, pokretač nije nafta već je to duhan", kazao je autor.
Ivan Šimić rođen je 1964. godine u Dragićini pored Gruda. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Grudama, nakon čega je 1989. diplomirao na FESB-u u Splitu. Po povratku u svoje mjesto radio je neko vrijeme kao srednjoškolski profesor. Pred sami rat sa skupinom je prijatelja pokrenuo lokalnu radijsku postaju, a nekako u isto vrijeme u mjesečniku Hrvatska gruda objavljeni su i njegovi pisani „rani radovi“. Kasnije je u godišnjaku grudskog ogranka Matice hrvatske povremeno objavljivao putopise i kratke priče. Godine 2013. u nakladi Despot infinitusa iz Zagreba objavljena je zbirka njegovih kolumni pod imenom Hercegovac s razlogom. Poslije rata, pa sve do danas, vodi malu informatičku tvrtku u Grudama. Oženjen je i ima četvero djece.
Knjigu možete naručiti preko web shopa nakladnika mojaknjizara.hr.
