U razdoblju od veljače do travnja, a nekad i duže, po hrvatskim šumama – a ovdje je riječ o šumama u Dalmatinskoj zagori, vladaju gusjenice borovog prelca. Na licu mjesta, u blizini Vrgorca, na više smo se mjesta osobno uvjerili u raširenost borovog prelca.
Kad se na proljeće gusjenice izlegu zajednički ispredu među granama drveća veliki zapredak (kokon) što je zaštita kukuljice koju isprede ličinka od svilenih niti. Danju se u njemu zaklanjaju a noću odlaze brstiti lišće u dugačkoj koloni. U zoru se vraćaju u svoje sklonište.
Dlakave gusjenice koje se kreću u kolonama dugim i po nekoliko desetaka metara su samo razvojni oblik ovog inače dosta neuglednog leptira. Leptir radi gnijezda na borovima, iz kojih se legu gusjenice koje se onda spuštaju na tlo i formiraju kolone prije nego što će se zakukuljiti.
Prirodni neprijatelj ovog leptira su kukavice. Gusjenice mogu ostati u gnijezdu i po nekoliko godina jer čekaju povoljne klimatske prilike, pa tada krenu silaziti s borova. Uglavnom, radi se o masovnoj pojavi.
Razvijena obrana od predatora
Gusjenice potraže rahlu zemlju u koju se zakopaju i pretvore u leptira koji će ponovno naseliti borove… Gusjenice borovog prelca, spomenimo, hrane se borovim iglicama zbog čega dolazi do uništenja samog stabla kojemu je, da bi se obnovilo, potrebno i po nekoliko mjeseci pri čemu gubi snagu, rast i debljinu.
Gusjenice imaju razvijenu obranu od predatora. To su njihove dlačice koje sadrže otrovnu supstancu. U šumi u kojoj ima gusjenica zrak je pun dlačica od kojih se upali koža i sluznica usta, nosa i očiju ljudima i životinjama.
I zbog toga je borov prelac štetan i za ljude, ali i za kućne ljubimce. Tijekom ljeta ponekad su učestale alergijske reakcije na koži na koje se ne pomišlja tijekom cijele godine, ali su učestalije tijekom ljeta kao što su alergije na gusjenice. Posebna vrsta gusjenica uzrokuje alergije na koži ako se boravi u borovim šumama.