Da je nešto trulo u 'plućima grada', poznato je svakom Splićaninu, ali sve više na površinu isplivavaju dokazi da se ne radi samo o korama stabala. Marjanom se već duže vrijeme gospodarilo loše, ali i nezakonito, a dok se javnost bavila onim mediteranskim koji izjeda šumu, oni "uhljebnički potkornjaci", koji sustav godinama grickaju iznutra, uglavnom su ostajali u sjeni.
Primjer toga je slučaj koji je prošao potpuno ispod radara javnosti i medija, a savršen je pokazatelj kako je Javna ustanova zaista upravljala splitskom šumom.
Van svih regula povećao plaću i građane oštetio za desetke tisuća kuna
Današnji pomoćnik ravnatelja Javne ustanove za upravljanje park šumom Marjan (JUPŠM), Robert Koharević je 2014. godine dok je vršio funkciju ravnatelja, mladoj pravnici Ani Perčić zaposlenoj na poziciji stručni suradnik pravnik protivno Pravilniku o sistematizaciji povećao osnovicu plaće. I to ne za malo, već za 1.600 bodova (s 4.900 na 6.500 bodova).
Grad šuti
Cijeli slučaj prijavljen je inspekciji rada, a izvještaj u kojem inspektorica Marija Birčić Čoko potvrđuje nezakonitost ove radnje, 12. svibnja 2017. godine upućen je i Gradskom vijeću Grada Splita. No, tu je priča stala.
Jesu li o ovom slučaju uopće izvijestili današnjeg gradonačelnika upitali smo službe Ureda gradonačelnika, ali odgovor do objave nismo dobili.
Kako doznajemo, mlada pravnica je 18 mjeseci dobijala veću plaću mimo zakona, a novim Pravilnikom o sistematizaciji koji je stupio na snagu 28. rujna 2015. godine, njezino radno mjesto izmijenilo je naziv u Voditeljica službe općih, pravnih i kadrovskih poslova s iznosom plaće od 6.500 bodova, čime je njezina osnovica napokon 'legalizirana'. Podsjećamo, povećanjem plaće protivno aktima donešenim od strane Upravnog vijeća i osnivača (Grada Splita) oštećen je ne samo ugled Javne ustanove, već i proračun, odnosno džepovi građana i to za više desetaka tisuća kuna. Unatoč tome, kako doznajemo, iz Gradske uprave slučaj nije proslijeđen nadležnim institucijama na postupanje.
Kazneni zakon kaže da tko iskoristi položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti i time drugom pribavi korist kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Isti zakon kaže i da će se kaznom zatvora do tri godine kazniti službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi počinjenje kaznenog djela.
Kohareviću zabranjeno komunicirati s medijima?
Nazvali smo Koharevića, ali već na prvo pitanje vezano uz Javnu ustanovu nam je rekao da mu je novi ravnatelj Damir Grubšić zabranio komunicirati s medijima. Dali smo mu do znanja da se radi o događaju iz 2014. godine, kad je on sam bio ravnatelj, odnosno pravno odgovorna osoba, pa da nam može odgovoriti u svoje ime, a odgovore Javne ustanove ćemo zatražiti, ali ipak nas je uputio na Grubšića.
Grubšić nas je, kad je čuo da imamo više pitanja vezanih uz rad Javne ustanove, uputio da mu se javimo emailom što smo i napravili, a odgovor ćemo objaviti po primitku.
Marinić: "Jasno sam dao do znanja da takvo nešto ne dolazi u obzir"
U vrijeme kad se Koharević bavio unapređenjem životnih prilika mlade pravnice, Upravnim vijećem Javne ustanove predsjedao je Srđan Marinić koji je u svibnju 2014. godine podnio neopozivu ostavku zbog sumnji u druge nezakonite radnje u Ustanovi. O povećanju plaće mladoj pravnici saznao je tek nekoliko godina kasnije.
- Za povećanje plaće pravnici u Javnoj ustanovi Marjan saznao sam tijekom 2017. godine kad mi se obratio zaposlenik Ustanove tražeći od mene, kao tadašnjeg predsjednika Upravnog vijeća objašnjenje zbog čega je povećana plaća osobi zaduženoj za pravne poslove unatoč brojnim neriješenim pravnim situacijama vezanim za PŠ Marjan i nepravilnostima u radu Ustanove i koja je više bila na bolovanju ili na porodiljnom nego što je radila. Tada sam saznao da je nedugo prije mog podnošenja ostavke, ali ipak za vrijeme mog mandata, podignuta plaća pravnici protivno sistematizaciji i bez znanja i suglasnosti Upravnog vijeća, premda sam tadašnjem v.d. ravnatelja Robertu Kohareviću i mom tadašnjem zamjeniku i budućem predsjedniku Upravnog vijeća Goranu Koturu, jasno dao do znanja da takvo nešto ne dolazi u obzir, bez obzira na to tko je u pitanju i o kojim razlozima se radi - kazao nam je Marinić.
Goran Kotur, koji je nakon Marinića zasjeo na mjesto predsjednika Upravnog vijeća i upravo je njegov saziv donio novi Pravilnik o sistematizaciji, kaže da nije bio upućen u navedene radnje u to vrijeme.
Za izvješće inspektorice je saznao 2017. godine, kaže, putem društvenih mreža nakon što je već postao vijećnik u Gradskom vijeću. Na pitanje je li kao vijećnik razmišljao prijaviti nezakonite radnje, naveo je da to ne može napraviti dok nema uvid u relevantnu dokumentaciju, te da bi, prema onome što je navedeno u dopisu inspektorice, postupak trebao biti u tijeku, s obzirom na zakonske obveze inspektorice koja je izvršila nadzor i uvid u dokumentaciju.
Brojne nepravilnosti zbunile i Državni inspektorat?
Na naš upit Državnom inspektoratu o slučaju povećanja plaće pravnici dobili smo odgovor koji nas je, moramo priznati, u početku malo zbunio. Pitali smo samo za ovaj konkretan slučaj, a Državni inspektorat je naveo informacije koje na njega i nisu baš primjenjive.
- Inspekcija rada je povodom zaprimljene predstavke 2017. godine obavila inspekcijski nadzor kod navedenog poslodavca, te je slijedom utvrđenih činjenica nakon obavljenoga nadzora protiv poslodavca i odgovorne osobe zbog osnovane sumnje u povredu odredbe čl. 23. st. 1. Zakona o radu, što je kažnjivo po čl. 228. st. 1. t. 2. i st. 2. toga Zakona nadležnom prekršajnom sudu podnijela optužni prijedlog. Nadalje, nepravilnosti koje nemaju obilježje prekršajnog djela u odnosu na koje inspekcija rada nema ovlasti poduzimati mjere, obaviješten je osnivač ustanove - odgovorili su iz Državnog inspektorata.
Članak 23. Zakona o radu odnosi se na zapošljavanje osobe koja ne udovoljava uvjetima radnog mjesta, a ne na povećanje plaće suprotno pravilniku. Onda nam je sinulo. Kad je izvršen nadzor 2017. godine, ustanovljeno je da je Koharević u dva odvojena slučaja kršio Pravilnik o sistematizaciji. Naime, tada je otkriveno i zapošljavanje teologinje na mjestu edukatorice, iako za to radno mjesto nije ispunjavala sve uvjete propisane Pravilnikom i za taj slučaj je inspekcija podigla prekršajnu prijavu.
Što se tiče slučaja povećanja plaće, iako iz Državnog inspektorata kažu da nemaju ovlasti poduzimati mjere i taj 'vrući krumpir' prebacuju Gradu Splitu, Zakon o inspektoratu se s njima baš i ne slaže.
Članak 68. kaže da je inspektor ukoliko posumnja da je povrijeđen zakon dužan isto prijaviti nadležnom tijelu. Ne čini se razlika između prekršajnog i kaznenog djela, pa nije baš jasno zašto kažu da za podizanje kaznene prijave nemaju ovlasti? Postavili smo im i taj upit.
Koga uopće briga za nekog tamo pravnika?
Možda ćete se zapitati koga je uopće briga kolika je plaća neke tamo pravnice u nekoj tamo javnoj ustanovi, no ovdje nije riječ samo o bodovima ili novcu. Povećanje plaće mimo zakona navodi misliti da se radi o osobi koja iz nekog razloga ima povlašten tretman. A to bi objasnilo zašto je jedna javna ustanova zadužena za upravljanje ogromnim prirodnim bogatstvom poput Park šume Marjan zaposlila neiskusnu pravnicu. Naime, Perčić je po završetku fakulteta 2011. godine u Javnoj ustanovi dobila pripravnički posao i dan danas je jedina pravnica koja tamo radi.
Podsjećamo, Javna ustanova je u više navrata dolazila pod povećalo javnosti zbog radnji koje su bile suprotne zakonu, a ni danas rad Ustanove nije usklađen s temeljnim zakonima poput Zakona o zaštiti prirode, na što su upućivala i razna državna tijela i inspekcije. Nameće se pitanje bi li se stvari odvijale drugačije da je još tada, 2011. godine, zaposlen iskusniji pravnik?
Marjanom se upravlja bez plana upravljanja
Javna ustanova nema niti osnovni dokument koji propisuje Zakon o zaštiti prirode i koji se više puta spominje i u Statutu Ustanove. Radi se o Planu upravljanja na kojem se temelje svi ostali planovi i programi rada svake javne ustanove. Zakon o zaštiti prirode u čl.138. jasno kaže da se upravljanje zaštićenim područjem provodi na temelju tog plana. Trebalo ga je samo pročitati.
O potrebi donošenja plana upravljanja upozorila je i Hrvatska agencija za okoliš i prirodu u svojim godišnjim ocjenama i to u više navrata.
Za struku nikad nema novca?
U čl. 137. istog zakona navodi se i da stručni rad javne ustanove vodi stručni voditelj. Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan stručnog voditelja – nema. Stručni je voditelj zadužen za stručno vođenje ustanove, dok je ravnatelj zastupnik ustanove u pravnim stvarima. Tek u kratkom razdoblju, prije nego je postao vršitelj dužnosti ravnatelja, Robert Koharević je vršio funkciju stručnog voditelja, a nakon prelaska na mjesto ravnatelja, to ne čini nitko. Da je Javna ustanova imala stručnog voditelja, pitanje je bi li došlo do ovako katastrofalnih posljedica uslijed širenja potkornjaka.
Spomenimo i da se u trenutku kad je potkornjak značajno zahvatio šumu, stručna služba sastojala od osobe sa srednjom stručnom spremom kemijskog smjera i mladog inženjera šumarstva kojem je to bilo prvo zaposlenje nakon fakulteta. Agencija za okoliš je Javnu ustanovu o potrebi zapošljavanja stručnog voditelja upozoravala iz godine u godinu još od 2014.
Neznanjem do novih troškova za Javnu ustanovu
Da je bilo iskusnog pravnika, možda ne bi došlo ni do javnosti poznatog slučaja 'teologinje na Marjanu'. Koharević se na sudu branio da nije znao da teologija nije društvena znanost. Sud nije prihvatio njegov izgovor, što je mogao predvidjeti bilo koji pravnik. Javnoj ustanovi presuđena je novčana kazna od 8 tisuća kuna, a Kohareviću 800 kuna. Na presudu je uložena žalba, a postupak je u tijeku.
Podsjećamo, spomenuta teologinja je zaposlena na mjestu edukatorice 2016. godine, a za stručnog voditelja očito ponovno nije bilo ni novca ni mjesta.
Koharević privatne tužbe plaćao javnim novcem?
Nedavno smo mogli saznati i da će Javna ustanova po naredbi novog ravnatelja Damira Grubšića povući sve tužbe i prijave protiv Srđana Marinića, predsjednika Društva Marjan. Kako doznajemo od Marinića, prijave protiv njega uslijedile su nakon što je Društvo Marjan prijavilo Roberta Koharevića za nepravilnosti u radu Ustanove.
Umjesto da kontratužbama, kad se već na njih odlučio, ide o privatnom trošku, Koharević je, kaže Marinić, u ime Javne ustanove odnosno novcem građana, tužio ne Društvo koje je prijavljivalo njega, nego privatnu osobu. Tužbe je sastavljao privatni odvjetnički ured, pa se i tu postavlja pitanje što radi pravna služba Javne ustanove ako je u ovakvim situacijama potrebno angažirati vanjskog suradnika?
Postavlja se i pitanje zašto Javna ustanova i osnivač Grad Split pristaju da im ovakvi slučajevi priskrbljuju nepotrebne troškove i loš imidž i kako jedan naoko jednostavan slučaj za koji sve relevantne institucije znaju već dvije i pol godine još uvijek nije procesuiran?
