Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu organizirao je otvorenje Centra za epigrafička, paleografska i povijesno-teološka istraživanja “Don Frane Bulić” u srijedu, 12. prosinca u dvorani KBF-a u Splitu.
Pozdravne govore održali su: mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup, prof. dr. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu, gospodin Mate Omazić, pročelnik Službe za društvene djelatnosti Grada Splita, prof. dr. Darko Tomašević, dekan KBF-a u Sarajevu, prof. dr. Alojzije Čondić, dekan KBF-a u Splitu i prof. dr. Josip Dukić, inicijator osnivanja Centra. Prof. dr. Mladen Parlov, prodekan za znanost KBF-a u Splitu pročitao je pisma potpore koja su Centru uputili Papinski odbor za povijesne znonosti (Vatikan) i Fakultet crkvene povijesti i kulturnih dobara Crkve. Programu otvorenja, koji je svojim pjevanjem uljepšao Komorni zbor bogoslova CBS-a u Splitu, nazočili su brojni dekani i prodekani, ravnatelji splitskih muzeja i drugih kulturnih ustanova.
Don Frane Bulić (1846.-1934.) spada među najpriznatije Hrvate u domovini i svijetu. Bio je profesor i odgojitelj, prosvijetitelj, političar, konzervator, povjesničar, arheolog i epigrafičar. Bulić je, između ostalog, uspio istražiti najveći dio Salone i napisati brojne popularne i znanstvene radove. „Ovo je važan događaj za naš grad, Sveučilište pa i šire. Podsjetio bih na jednu don Franinu rečenicu: ‘Iz kamena povijest, iz povijesti svijest.’ Mi želimo oživjeti ta iskustva iz povijesti, njihove žalosti i radosti ne da bismo se vraćali u povijest nego da je oslobodimo od ne znanja kako bismo gradili sa tom svješću našu sadašnjost”, kazao je nadbiskup Barišić zaželjevši uspješan rad Centru.
Rektor Ljutić kazao je da osnivanje ovog instituta itekako ima smisla.
- Naše Sveučilište ne potiče i ulaže samo u grane poput tehnologije ili medicine, nego važnost dajemo i humanistici, a nema sumnje, novi Centar može očekivati svesrdnu podršku Sveučilišta.
Pročelnik Omazić pohvalio je da je osnivače Centra i istaknuo da je današnji dan važan i za Splita i za Hrvatsku. Dekan Tomašević naglasio je osobnu povezanost s don Dukićem s kojim je 5 godina studirao u Rimu, a danas dijeli želju da "splitski" model preslika u Sarajevu. Dekan Čondić ponosan je što Centar nosi ime don Frane Bulića jer je on, kako je kazao, svojim ustrajnim radom i vjerom postao jedan od najpriznatijih i najpoznatijih Hrvata u svijetu.
Iznimno zanimljivo predavanje potom je održao predsjednik Međunarodnog udruženja osmanista Michael Ursinus. Naziv predavanja bio je "Terra nullius između otomanskog Klisa i venecijanskog Splita".
Zaključio je da je “postojao pojas (djelomice utvrđen) ničije zemlje između dviju crta razgraničenja, tzv. 'terra nullius’ u svrhu smanjenja vjerojatnosti prijestupa, a samim time i otvorenog sukoba. Do sada, bilo je poznato da je postojalo samo jedno područje takve vrste, i to oko ušća rijeke Jadro, to jest luka Salona, gdje je takav prostor utvrđene ničije zemlje spomenut u mletačkom izvoru iz godine 1576.” Glavne teme istraživanja prof. Ursinusa su povijest provincija Osmanskoga carstva, posebno zemlje Balkana, od 15. do 19. stoljeća; Osmanska diplomatika i paleografiija; neislamska populacija u islamskom društvu; povijest novinarstva u Osmanskom carstvu, Iran i (islamska) Rusija. Prof. Ursinus čestitao je Fakultetu na ovom jedinstvenom događaju. Istaknuo je da nigdje na svijetu nema Centar s ovakvim naglaskom na epigrafička i paleografska istraživanja pokrivajući vrijeme od grčkog do otomanskog razdoblja te da vjeruje kako će Centar imati svjetsku važnost. Osjećajući zahvalnost Centru je darovao knjigu svoga profesora Heriberta Busse “Untersuchungen zum Islamischen Kanzleiwesen”. Nakon dugoga pljeska nazočni su obišli spomenutu prostoriju Centra, koju je blagoslovio nadbiskup Barišić.
Prof. Dukić: Specifičnost Centra istraživanje rukopisne baštine turskog razdoblja
Povodom otvaranja, porazgovarali smo s prof. dr. Josipom Dukućem, inicijatorom osnivanja Centra
Današnji događaj važan je za KBF i splitsko Sveučilište, a kako smo čuli, ovo je iskorak za grad Split i Hrvatsku?
- Nadam se da će to biti određeni iskorak. U Splitu postoji već nekoliko istraživačkih centara, a prvi takav na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Imajući u vidu specifičnost ovog fakulteta, studij smo prilagodili fakultetu.
Centar bi u središtu trebao imati razne natpise, koje imamo u Dalmaciji. Tu prvenstveno mislim na starokršćanske i srednjovjekovne natpise, ali imamo i bogatu arhivsku baštinu u Kaptolskom arhivu i cijeloj Dalmaciji.
Znači, posjedujemo jedno pravo malo bogatstvo. Zanimljivo je da je franjevac fra Bone Razmilović u 17. stoljeću pisao rukopisom kakvim je pisano u srednjem vijeku, a uz to je bogato ilustrirao te svoje rukopise.
Ono što će biti specifičnost ovog Centra jest istraživanje rukopisne baštine turskog razdoblja. Svi oni koji se bave poviješću ovog prostora znaju koliko je teško pronaći one koji mogu čitati rukopise iz otomanskog razdoblja. Zahvaljujući našoj povezanosti i prijateljstvu sa svjetskim turkologom Michaelom Ursinusom, mi ćemo u ovom Centru imati mogućnost te rukopisne baštine, koja je zaista obilna: od franjevačkih samostana i brojnih dokumenata vezanih za Poljičku Republiku.
Gospodin Ursinus je oduševljen onim što smo smu do sada pokazali i nadam se da ćemo uskoro objaviti i jednu knjigu.
Također, još jedna od specifičnosti će biti istraživanje baštine don Frane Bulića, po kome smo dali i ime ovom Centru, a ono što je još bitno, je popisivanje žrtava ratova u Dalmaciji, posebice Prvog i Drugog svjetskog rata te Domovinskog rata.
- Uključuje li ovo i rukopise Turaka?
Naravno. To je cjelina rukopisne baštine koja se nalazi u franjevačkim samostanima i različitim privatnim arhivima ljudi iz Poljičke Republike. Svi oni dokumenti koje je turska vlast izdavala i donosila određene odluke prema kršćanima. Treba napomenuti da je ta baština djelomično istražena. Za vrijeme komunizma istraživači iz Sarajeva su u suradnji s franjevačkim samostanima i nadbiskupijskim arhivom obrađivali tu građu.
Ovo je sada naš pokušaj da se krene u sustavnije obrađivanje i ono što je bitno: preslik dokumenta, transkripcija dokumenta, prijevod na jedan strani jezik i prijevod na hrvatski jezik.
Svi govornici su jako srdačno pozdravili profesora Michaela. Možete li nam ukratko reći njegove reference?
- Michael Ursinus je trenutno predsjednik Međunarodnog udruženja osmanista, a na čelu te možda najprestižnije institucije koja se bavi Osmanskim Carstvom je od 2006. godine.
Split može biti zaista sretan i zadovoljan što je u naš grad došao jedan tako veliki čovjek, koji se zaljubio u ove prostore. Prije nekoliko tjedana je objavio jednu knjigu dokumenata za Bosnu i Hercegovinu, a sad će se krenuti na obradu dokumenata vezanih uz Dalmaciju.
Dakle, imamo jedno veliko ime, velikog znalca koji voli ovaj kraj i ovu povijest. Ono što me posebno oduševljava jest to što je ljubitelj obilaženja terena. Mislim da nema mjesta Kliškog sandžaka koje nije obišao.
Očekujete li neka nova otkrića, godine ili događaje?
- Zahvaljujući Michaelu koji je već dio dokumenata istraživao, prva reakcija je bila da je oduševljen nekim dokumentima, koje nije očekivao da će naći ovdje. Tako da sigurno možemo očekivati brojna saznanja, pogotovo vezana uz Poljičku Republiku.
