Već od ove jeseni na Sveučilištu u Splitu moći će se studirati preddiplomski sveučilišni studij Komunikacija i mediji. Naime, od Ministarstva znanosti i obrazovanja dobivena je dopusnica za ovaj studij u trajanju od tri godine, završetkom kojega se stječe 180 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni prvostupnik „Komunikacije i medija“. Upisna kvota za 1. godinu preddiplomskog sveučilišnog studija za akademsku 2022./23. godinu i to za državljane RH i ostalih EU članica s položenom državnom maturom je 25. Na natječaj za upis preddiplomskog sveučilišnog studija „Komunikacija i mediji“ mogu se prijaviti pristupnici koji imaju završenu četverogodišnju srednju školu i položenu državnu maturu. Za upis na preddiplomski sveučilišni studij Komunikacija i mediji u okviru državne mature za predmet Hrvatski jezik i predmet Strani jezik zahtijeva se A razina, a za predmet Matematika B razina.
Pristupnicima koji su državljani zemalja članica EU, a koji su državnu maturu položili na materinjem (stranom) jeziku, umjesto predmeta Hrvatski jezik, bodovat će se uspjeh ostvaren na položenom materinjem (stranom) jeziku. U slučaju da je pristupniku Engleski jezik bio jezik srednjoškolskog obrazovanja (materinji jezik), umjesto predmeta Engleski jezik vrednovat će se prvi strani jezik kojeg je pristupnik položio na državnoj maturi. Prijava ispita državne mature i prijava za upis na preddiplomski sveučilišni studij Komunikacija i mediji Sveučilišta u Splitu obavit će se putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISpVU) kojemu se pristupa na internetskoj stranici www.postani-student.hr.
Upis pristupnika koji su ostvarili pravo na upis unutar upisne kvote obavit će se na temelju rang liste Središnjeg prijavnog ureda (pristupnici s položenom državnom maturom) 21. rujna 2022. godine u vremenu od 10 do 13 sati u zgradi Rektorata, Ruđera Boškovića 31, V. kat.
Detalje o ovom novom i čini se vrlo atraktivnom studiju na Sveučilištu u Splitu, za Dalmaciju Danas otkrio je izv. prof. dr. sc. Željko Radić, prorektor za pravne poslove i razvoj ljudskih potencijala.
U velikom razgovoru nas je upoznao sa svim pojedinostima, a što nam je sve kazao, pročitajte u nastavku.
Za početak ćemo malo upoznati studente s osnovnim informacijama o studiju. Recite nam koliko traje studij te što je sve potrebno za upis na isti?
- Riječ je o preddiplomskom studijskom sveučilišnom programu koji traje tri godine (šest semestara) s opterećenjem od 180 ECTS bodova. Završetkom ovog studija studenti će steći akademsko zvanje prvostupnika „Komunikacije i medija“. Natječaj je otvoren za upis, a prijave se obavljaju preko sustava „Postani student“ i iste su otvorene do 19. rujna. Svi oni koji steknu pravo na upis studija, isti će moći upisati u središtu rektorata Sveučilišta u Splitu.
Na kojoj lokaciji će se provoditi nastava i kolika je upisna studentska kvota? Osim toga, otkrijte nam koliko ste dugo pripremali program ovog studija i kada se rodila za pokretanjem?
- Dopustite mi da krenem od kraja. Na realizaciji ovog studijskog programa radimo godinu dana, no prethodno smo i dulje od toga radili na oblikovanju diplomskog studijskog programa „Novinarstvo u suvremenim medijima“. Ovo je podloga za taj studij, i time smo napravili jednu vertikalu u visokom obrazovanju. To znači da sada imamo preddiplomski i diplomski studij, a upisna kvota je 25 kandidata za preddiplomski studij. Vrednuje se isključivo uspjeh u ranijem školovanju. Ti rezultati se vrednuju s 30 posto, dok se rezultati državne mature vrednuju sa 70 posto za konačni upis studija. Hrvatski i engleski jezik se mora položiti po modelu A razine ispita, dok se matematika mora položiti po modelu B razine ispita državne mature.
Otkrijte nam u kratkim crticama program preddiplomskog studija. Što će se sve pred studentima naći i koje će vještine morati savladati? Osim toga, obzirom da je prvi put ovakav studiji oformljen u Splitu, koji stručnjaci i profesori će studentima prenositi znanje? Hoće li biti nekih profesora koji će dolaziti s drugih sveučilišta u Split?
- Na studijskom programu predavat će pretežito nastavnici sa Sveučilišta u Splitu od kojih su neki od njih eksperti u komunikacijskom području i poznavanju medija. Neki drugi od njih su stručnjaci za neka druga kolateralna, ali ne i manje važna područja. Naravno da ćemo imati i neke vanjske suradnike s drugih sveučilišta, računamo na njihovu podršku. Računamo na potporu mentora u institucijama koje će biti naše nastavne baze. U tim institucijama će naši studenti obavljati stručne prakse.
Zašto smatrate da je Splitu ovo potrebno i mislite li da će studenti kroz naredne godine pokazivati dovoljno dobar interes? Kakva je situacija ove godine, jesu li sva mjesta popunjena?
- Interes je izuzetno velik. Siguran sam da ćemo i sada popuniti upisnu kvotu. Naime, mi smo pri osnivanju ovog studijskog programa uzeli u obzir učestale upite kandidata iz prethodnih godina. Već dulje vrijeme osjeća se potreba za ovim studijskom programom u Splitu. Naše sveučilište ima sve resurse koji mogu udovoljiti studentima, ali i tržištu rada. Uvjereni smo da možemo napraviti i izvoditi dobar i kvalitetan studijski program. S interesom kandidata ovaj studijski program će rasti i razvijati se…
Koja potrebna znanja i vještine će steći student prilikom pohađanja ovog studija i jeste li vodili računa o praktičnoj nastavi? Primjerice, postoje li određene nastavne baze koje će pomoći Sveučilištu u Splitu, ali i studentima kojima će praktično terensko znanje biti od izuzetne važnosti?
- Odlika ovog studija je da ima ono što je životno i praktično, i što je studentu važno u budućoj karijeri. Naime, praktični sadržaji zauzimaju dobar dio nastavnog kurikuluma. U tom smislu ozbiljno računamo na suradnju i doprinos naših nastavnih baza. Vrijedi spomenuti da ćemo među nastavnim bazama imati sve značajnije medijske kuće i redakcije. One će biti u svim medijskim/redakcijskim oblicima; kako nacionalnim, tako i lokalnim i regionalnim…
Ranije ste nam otkrili uvjete, a rekli ste nam i koja je upisna kvota. Smatrate li da će ovaj studiji biti dovoljno popularan i da ćete shodno tome u narednim godinama morati povećati upisnu kvotu? Je li u planu da se na ovaj studij jednog dana upisuju (uz redovite) i izvanredni studenti?
- Za sada nismo predvidjeli mogućnost upisa izvanrednih studenata. No, ne bih za naredno razdoblje ništa najavljivao i prejudicirao. Sve će ovisiti o potrebama tržišta rada. Što se tiče diplomskog studija, mi smo već izradili elaborat za diplomski studij „Novinarstvu u suvremenim medijima“. Taj studijski program bio je pripremljen prije preddiplomskog studijskog programa, no u dogovoru s Ministarstvom znanost i obrazovanja RH čekali smo da se konačno implementira diplomski studij „Komunikacije i medija“. Taj program je spreman, završen je, samo ga u ovom trenutku treba Ministarstvo odobriti. Vjerujemo da ćemo u vrlo skoro vrijeme dobiti zeleno svjetlo i za taj studij. Osim toga, računamo i na druge kandidate koji su ranije završili neki preddiplomski studij, oni će isto moći upisati diplomski studij „Novinarstvo u suvremenim medijima“. Naravno, kada spominjem takve kandidate, pri tome mislim na sve one koji su ranije završili studije iz područja društvenih i humanističkih znanosti.
Nalazimo se u vremenu u kojem svaka informacija jako brzo dođe do šire publike. Na kvalitetu novinarstvo uvelike utječu i brojne društvene mreže. Smatrate li da u današnjem vremenu imamo jako puno „fake vijesti“ i može li se (i kako) kroz ovaj studiji postići bolja kvaliteta (umjesto kvantitete) vijesti, ali i općenito novinarstva i komunikacijske pismenosti?
- Naša želja i zamisao je da kroz ovaj studij razvijamo kompetencije kritičkog razmišljanja i vrednovanja medijskih objava i informacije koje 'kruže' u medijima. Akademska zajednica je pozvana ponuditi svojim studentima ona znanja koja su nužna da bi čovjek mogao s uspjehom moga razlikovati relevantnu i irelevantnu informaciju, točnu i netočnu informaciju, istinu i laž... Vjerujemo da će naši studenti na ovom studiju steći tu kompetenciju te da sa slatkoćom umjeti kritički vrednovati sve objave i informacije koje 'kolaju' u svim medijskim prostorima i komunikacijskim 'okolišima'.
Vi ste izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, a danas ste jedan od prorektora na Sveučilištu u Splitu. Nekad ste bili i mjestu dekana Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Upoznali ste brojne studente i znadete kako oni razmišljaju. Međutim, upoznao sam brojne studente i primijetio sam da mnogi pravnici ili budući pravnici se nekad, u budućnosti bave i novinarstvom. Je li to točno i zašto je to tako? Postoji li neka tajna veza između svih društvenim i humanističkih znanosti, ali i novinarstva, odnosno komunikacije i medija?
- Mnogi novinari su po obrazovanju i pravnici. Ipak, nisu svi (naravno) pravnici. No, ipak bi rekao da Pravni studij na poseban način osposobljuje ljude za bavljenje novinarstvom jer taj vam studij pruža široko društveno i humanističko znanje. Studenti se na Pravnom fakultetu upoznaju i s kategorijama iz sociologije i sličnih znanosti, savladaju širok spektar ekonomskih i političkih znanosti. To su ona znanja koja su dragocjena novinarima. Pri tome, opet ponavljam, ne mislim da je pravna znanost u superiornom položaju na neke druge struke. Gotovo isto bi se moglo reći i za ekonomiste, politologe, sociologe... U svakom slučaju, stručnjaci iz društvenih i humanističkih znanosti su u blagoj prednosti u odnosu na sve druge.
Akademska godina uskoro počinje, što biste na kraju poručili svim studentima? Vjerujete li da je pred nama nova studentska godina koja (napokon) neće biti obilježena pandemijom koronavirusa?
- Nadam se da se više nećemo suočavati s pandemijskim izazovima kakve smo imali u prethodnim godinama. Efekti kontaktnog rada na nastavi su puno izraženiji nego oni koji se postižu nastavom na daljinu. Vjerujem da će zdravstveni uvjeti biti povoljni, i nadam se da nećemo morati posezati za pandemijskim mjerama. Svim studenticama i studentima želim uspjeh na studiju i želim im sve najbolje na njihovom životnom putu!
