Veliki interes otočana vladao je za sjednicu Vlade jer je mahom bila posvećena rješavanju problema s kojima se otočani susreću. Pokret otoka također je bio zadnjih dana na Hvaru i pomno pratio sve odluke koje su se donijele.
Na Hvaru smo razgovarali s dopredsjednicom Pokreta otoka, Paulom Bolfan.
- Bilo smo prisutni da bi pratili cijeli proces donošenja zakona i odluka važnih za otoke. Zapravo smo sretni, došli smo proslaviti donošenje novog Zakona o otocima.
Što novi zakon donosi?
- Zakon o otocima nam donosi dosta noviteta, važnih noviteta, otočnih koordinatora ali zapravo stvar je u tome da nam tek slijedi provedba pa smo tu da proslavimo a onda ćemo vidjeti kako će se dalje odvijati situacija.
U najkraćim crtama – zašto se otočani moraju radovati ili moraju biti zabrinuti zbog novoga zakona?
- Trebaju se radovati jer je to drugi put da je donesen Zakon o otocima, prvi put je donesen prije 20 godina, onaj koji je bio na snazi do sada. Ovdje je sada novi zakon, u kojem su uvedene nove mjere kako bi otoci pratili razvoj i razvoj europskih otoka. Otvaraju se mogućnosti a mi moramo biti spremni prihvatiti te mogućnosti i iskoristiti sve najbolje što možemo.
Jedna od novosti novoga zakona su koordinatori za otoke. Tko su oni?
- Koordinatori za otoke će biti oni koji će slušati stanovništvo i prenositi onima koji trebaju djelovati. Svaki otok će imati mogućnost reći ono što ne valja i ono što bi trebalo napraviti. Otočni koordinatori trebaju biti na terenu, komunicirati sa stanovništvom i prenositi njihove potrebe nekome gore tko će onda omogućavati da se razvijaju i napreduju.
Hoće li koordinatori biti otočani?
- Teško je reći, naravno da bi to bilo najbolje. Međutim, to će se sve rješavati klasičnim administrativnim putem preko natječaja i zapravo će onaj tko je najkvalificiraniji biti.
Tko ga bira u konačnici?
- Koordinatori će biti zaposleni za regionalne razvojne agencije na županijskoj razini. Indeks razvijenosti otoka imat će novi način, oni otoci koji su do sada imali problema zato jer su njihova administrativna sjedišta u gradu koji je na kopnu ili na nekom drugom otoku, njihova razvijenost nije pratila ono koju razvijenost otok zapravo ima. Sad se omogućava da se tim otocima ponovno odredi stupanj razvijenosti prema nekim kriterijima i da im se omogući razvoj u onom smjeru u kojem bi oni trebali krenuti. Ja dolazim sa Silbe. To je otok koji administrativno pripada gradu Zadru. 27 milja je udaljen od Zadra. Spada pod razvijena područja kao i Zadar a zapravo situacija na otoku nije takva.
A posljedice su, recimo, da se teže dolazi do sredstava iz fondova EU?
- Definitivno.
Lani se oformila Uprava za otoke?
- Uprava za otoke funkcionira godinu dana a osnovala je trenutna Vlada. Podržavamo tu odluku jer otoci trebaju posebnu brigu. Sad je tek na Upravi otoka kako će provoditi Zakon o otocima i slijediti sve norme koje su odredili, napisati sve pravilnike i pododredbe koje spadaju pod Zakon. Naravno, Pokret otoka će pratiti razvoj, reagirati ako to bude trebalo i naravno pohvaliti ako bude trebalo.
Dio otočana ima primjedbe oko odredbi koje se tiču lovišta?
- Ja sad ne bi ulazila u tematiku lovišta, bila je tu neka problematika međutim ja se nadam da će oni naći načina da to riješe. To se veže posebice uz Cres, koji ima problema s divljim svinjama i zapravo sad tu treba naći način da se ta problematika riješi. Divlje svinje ulaze u dvorišta a ne smije ih se loviti. Ne bi sada ulazila u problematiku koju ne poznajem dovoljno dobro jer mi na Silbi na sreću nemamo problema s tim. To je bila jedna od stvari oko kojih su se posebno skupili.
Što je s gospodarstvenicima, mogu li oni ovim novim Zakonom očekivati neke novosti?
- Jedna mjera koja je uvedena da gospodarstvenici imaju subvencije za pitku vodu. Pitka voda je naravno problem na otocima i samim time gospodarstvenici nemaju jednake mogućnosti kao što imaju oni na kopnu. Pitka voda je dosta veliki problem, oni imaju velike namete koje plaćaju izuzev vode, transport. U startu im je otežano poslovanje. Samim time novi Zakon o otocima uveo je neke mjere kako bi im se olakšalo poslovanje.
Kakve subvencije?
- Subvencije za pitku vodu. Primarno su bile namijenjene onima koji se ne bave turizmom. Međutim, realno kad sagledamo situaciju, turizmom se bave svi na otocima, posredno ili neposredno. Neću reći svi, ali jako velika većina. Svi sektori su uključeni u to. Htjelo se izuzeti turističko poslovanje međutim uspjeli smo iskoordinirati to da ne budu iz toga isključeni oni koji se bave turizmom jer na kraju krajeva svi se bave turizmom.Važno je reći da bi lokalno stanovništvo prvenstveno trebalo biti namireno jer da bi se razvijao turizam, da bi se širila gradnja, da bi mi živjeli od turizma, lokalno stanovništvo mora imati sve mogućnosti. Lokalno stanovništvo je ono koje provodi turizam i koje živi turizam i kojem se turizam događa ispred kuće. Dakle oni prvo moraju imati mogućnost da bi onda razvijali turizam. Ne možemo razvijati turizam mimo otočana.
Prije samog današnjeg donošenja Zakona prethodilo je E-savjetovanje, navodno je bilo jako puno prijedloga građana.
- Da, građani su se aktivirali što mi je posebno drago čuti. Bilo je puno komentara. Nadam se da su prepoznali da je odgovornost na svima nama. Odgovornost nije na Vladi, odgovornost nije na Pokretu otoka, na Upravi za otoke nego je odgovornost na svima nama. Pošto se omogućilo da svi budu odgovorni, sad je red na nama da kao i pojedinci i kao profitna i neprofitna organizacija svi smo odgovorni i trebamo naći načina da surađujemo. Napredak će doći sa suradnjom.
Ušli smo u hladniji dio godine, veze s otocima su slabije nego ljeti...
- Mi smo doputovali Jadrolinijom koja nije dala mogućnost otočne iskaznice i kupili smo komercijalnu kartu 110 kuna u jednom smjeru. Moram priznati da to baš ne pogoduje otočanima. Možda bi to značilo i da imamo komercijalne linije koje nisu namijenjene otočanima.
Pokret otoka je očito aktivan i po pitanju donošenja novog zakona. Ovaj Zakon je jako bitan za otočane, a vi se kao udruga primarno bavite budućnošću otoka. Kakvi su vam sljedeći potezi u bliskoj budućnosti?
- Definitivno dižemo portal. Da bismo surađivali s nekime, da bi se prijavljivali na EU fondove, bilo koje fondove kojima bi mogli razviti situaciju, važno je da se digitaliziramo. Mi imamo problem s plovidbenim redom, s linijama nemamo mogućnosti, ok. Sustav nas malo ograničava, hajdemo mi nadjačati sustav, interneta imamo i nemamo, dosta je sada pokriveno, vjerojatno u nekim područjima i nije, ali poanta je da se moramo digitalizirati, moramo naučiti komunicirati on-line. Ne možemo čekati da napravimo jedan sastanak i onda mjesec, dva tri nakon toga se ne čujemo, sve stoji a tek kad se vidimo, otočane spojiti negdje kad hoćeš 10 ljudi s 10 otoka – to je posebna studija koju treba napisati. On-line komunikacija nam je dosta bitna. Pokret otoka pokušava izgraditi on-line platformu putem portala www-otoci.eu to je jedini portal neprofitni medij koji prenosi vijesti sa svih otoka. Dakako, pišemo i autorske članke međutim to je jedan smjer u kojem gradimo tu mrežu ljudi i poanta je da se mi povezujemo preko te mreže. Ako je Silba slična Zlarinu, ili nekom otoku koji otprilike ima slične probleme, teško je doći na Zlarin, biti tamo tjedan dana i vidjeti kako su oni riješili možda neki problem a mi nismo. Međutim, ako smo mi on-line, mail, ok digitalizacija je tu, na nama je da idemo naprijed. Moramo pokušavati, moramo probavati i to je u neku ruku osobno poduzetništvo, moraš učiti i dati od sebe da bi mogao napredovati.
Koliko je na Jadranu naseljenih otoka?
- Pedesetak naseljenih otoka. Trideset ima administrativno sjedište u gradu na kopnu ili na nekom drugom otoku.
Po tvom mišljenju, je li lakše biti otočanin na Kvarneru ili u Dalmaciji?
- Bili smo sada na Cresu i Krku i moram priznati da su oni u smislu razvoja dosta ispred svih nas. Mi smo imali dosta lijepe razgovore o energetici. Dosta stanovnika tih otoka, što privatno što poslovno, imaju panele, skupljaju energiju od sunca. To je neki smjer u kojem idemo. Otok treba postati neovisan o kopnu. Ne možemo očekivati da će nama gradovi ili država dati nešto što oni imaju na otoku. Ja mislim da smo mi dovoljno sposobni i da imamo dovoljno snage i vještina da bi sad napravili, ok, nećemo očekivati njihovu pomoć i sjediti i čekati nego ćemo se početi educirati i učiti, sami sebi stvoriti mjesto na kojem želimo živjeti.
Je li Pokret otoka upoznat sa situacijom na Lastovu gdje se dogodilo isključivanje struje, došlo je u opasnost da ne idu djeca u vrtić. Reagirala je Dubrovačko-neretvanska županija?
- Upoznati smo sa situacijom, međutim, biti onaj koji će govoriti i suditi, teško je. Nakon Zakona o koncesijama dosta ljudi kad god bi imalo problem na otoku bi zvalo i slalo poruke na Pokret otoka zašto mi ne reagiramo. Mi nemamo kapaciteta. Kao prvo nemam financija da plaćamo ljude koji će sjediti i biti zapravo služba koja će odgovarati na zahtjeve. Mi možemo pomoći. Međutim, onaj koji traži pomoć mora biti predvodnik cijele te akcije. Znači, ti ćeš nama reći koja ti je problematika a mi ćemo ti ponuditi kako mi tebi možemo pomoći. Da li je to medijski, stručno ili što se tiče Zakona, mi pokrivamo područja i dosta smo umreženi s ljudima koji imaju znanja da bi se nešto promijenilo, međutim, ako netko ima problem ne može ga samo prebaciti na Pokret otoka i reći aha sad će Pokret riješiti problem a ja ću sjesti na kavu ili pivo i to će se riješiti. Pružamo pomoć međutim treba biti svjestan da bi se napravile promjene i da bi se problem riješio mora biti uključen prvo onaj koji želi tu inicijativu i koji ima želju za napretkom a mora biti sam sposoban i mobilizirati svoje otočane, prijatelje i sugrađane da zapravo svi zajedno radimo tom problematikom. Mi ćemo pružiti pomoć ali ne možemo biti predvodnici u rješavanju problema.
Ako se netko želi uključiti u Pokret otoka, što mu je činiti?
- Pokret otoka je dostupan i na društvenim mrežama, na Instagramu i Facebook-u i imamo svoj portal.