Svakodnevno smo okruženi različitim ekranima. I dok smo nekada imali samo televizor, danas su nam na dohvat ruke mobiteli, tableti, računala. Djeca u osnovnoj školi već imaju mobitele, a nije rijetkost da male bebe bulje u neki od ekrana.
U svemu valja imati mjeru, pa tako i u korištenju suvremenih tehnologija. S jedne strane nam napredak tehnologije omogućava brže dolaženje do informacija, no s druge strane nam - šteti. Upravo zbog toga važno je ograničiti djeci vrijeme koje provode pred nekim od ekrana.
Zanimalo nas je koliko prekomjerno gledanje u ekrane utječe na naše oči pa smo porazgovarali sa dr. Silvijom Radočaj Perko, specijalisticom oftalmologije u splitskoj Poliklinici Ercegović. Pojasnila nam je kakav je učinak prekomjernog korištenja ekrana kod djece, ali i još mnogo toga.
Djeca se danas doslovno rode s mobitelom u ruci. Koliko je gledanje u različite ekrane od malih nogu opasno za njihov vid? Kakve to posljedice može imati?
"Danas djeca, kao i odrasli, provode puno, a često i previše vremena pred različitim ekranima. Tu se misli na televiziju, računalo, tablet i mobitel. Gledanje ekrana samo po sebi nije nužno loše. Ali treba uzeti u obzir dob djeteta, koliko ih vremena djeca gledaju i koje sadržaje gledaju.
Dokazano je da gledanje ekrana od rane dobi negativno utječe na razvoj djeteta. Loše utječe na finu i grubu motoriku, koncentraciju i pažnju, komunikacijske i socijalne vještine, vještine rješavanja problema, povećava impulzivnost, remeti san te potiče debljanje.
Isto tako ekrani mogu imati negativne učinke i na oči.
Najčešći problemi su nadražene i umorne oči, zamagljen i nestabilan vid, suhoća očiju, osjetljivost na svjetlost i glavobolja."
Koliko bi djeca dnevno smjela biti izložena ekranima?
"Izuzetno je važno je ograničiti vrijeme koje djeca provode pred ekranima. Preporuka je da djeca do dvije godine uopće ne koriste ekrane, djeca u dobi od 2-5 godina ne bi trebala biti više od pola do sat vremena pred ekranom dnevno, au dobi od 5-12 godina do dva sata dnevno. Kako djeca rastu predlaže se da se lagano povećava vrijeme provedeno ispred ekrana, ali opet pod nadzorom i u dogovoru s roditeljima. Važno je i da su sadržaji koje dijete na ekranima gleda edukativni i primjereni dobi djeteta.
Djecu treba potaknuti da sadržaje gledaju na većim ekranima, bolje na televizoru nego na mobitelu. Televizor ne bi trebao biti smješten u sobi u kojoj dijete spava i svi bi ekrani trebali biti isključeni sat vremena prije odlaska u krevet da ne remete djetetov san. Prije spavanja je bolje čitati slikovnicu ili knjigu.
Nije poželjno da dijete koristi ekran tijekom objeda, niti za smirivanje."
Gledanje u ekran dovodi do toga da se manje trepće. Što to znači za oči?
"Treptanje je važno za naše oči, ono raspršuje suze preko oka i osigurava da je oko uvijek vlažno te ga štiti od iritacije i suhoće. Ljudi obično trepću oko 15 do 20 puta u minuti , ali taj se broj treptaja može prepoloviti kada gledamo u ekrane. Osobe koje nose kontaktne leće još su osjetljivije na suhoću očiju uslijed gledanja u ekran."
Postoji li direktna veza između dugotrajnog gledanja u ekran i rasta dioptrije ?
"Ljudi koji provode previše vremena gledajući u ekran računala mogu imati simptome kratkovidnosti. Zamućen vid na daljinu uzrokovan je pretjeranom upotrebom sustava akomodacije očiju tzv. akomodacijskim grčem, pa nakon dugotrajnog gledanja na blizu oči ne mogu opustiti fokus kako bi jasno vidjeli u daljinu. Ova pojava nije trajna, sve dok se rade pauze i svako malo ustane i pusti da se oči oporave, ali može biti štetna ako gledanje u ekran satima postane navika. Vid na daljinu se obično vraća nakon odmora očiju, ali redoviti vizualni stres mogao bi biti uzrok rasta dioptrije.
Danas se smatra da vrijeme ispred ekrana dovodi do porasta kratkovidnosti među djecom zato što djeca nedovoljno vremena provode u igri i aktivnostima na otvorenom. Zato svima, a osobito djeci savjetujem redoviti boravak na otvorenom, osobito u prirodi i što češće gledanje u daljinu.
Često se govori o sindromu računalnog vida. Što je to i kako se od toga možemo zaštititi?
"Sindrom računalnog vida ili CVS (Computer Vision Syndrome ) je stanje koje je uzrokovano upotrebom digitalnih zaslona poput računala, tableta ili mobitela. Manifestira se naprezanjem očiju, suhoćom i crvenilom, mutnijim vidom, umorom, glavoboljom te bolovima u vratu, ramenima.
Vrlo čest uzrok su neispravljeni problemi s vidom kao astigmatizam, dalekovidnost, kratkovidnost i dobna dalekovidnost, pa je detaljan pregled očiju od strane liječnika oftalmologa najbitnija stavka u prevenciji i tretiranju problema.
Preporuka je zato obaviti pregled prije početka rada s računalom te ga ponoviti barem jednom u dvije godine, a u slučaju tegoba i ranije.
Koristiti odgovarajuće dioptrijske naočale ili kontaktne leće po preporuci liječnika oftalmologa.
Kod prvih znakova dobne dalekovidnosti, preporučuje se nositi uredske naočalne leće koje omogućuju jasniju sliku u rasponu cijelog radnog stola, jer obične jednojakosne naočale za blizinu nisu dovoljne."
Na smanjenje tegoba mogu još utjecati: pravilno osvjetljenje, položaj i kvaliteta monitora, položaj tijela i česte pauze tijekom rada.
Pri upotrebi računala prostorija neka bude manje osvijetljena od standarda, a dnevno svjetlo neka dolazi sa strane, a ne direktno na zaslon ekrana.
Monitor treba biti postavljen ravno ispred, tako da mu gornji rub bude u visini očiju te udaljen ovisno o veličini ekrana između 50 i 70 cm od oka, pri čemu pogled treba biti malo spušten. Korisno je poboljšati postavke zaslona ekrana: odabrati toplije tonove na zaslonu, prilagoditi svjetlinu, veličinu fonta i kontrast.
Pravilan položaj tijela podrazumijeva uspravan vrat, ravna leđa, opuštena ramena, podlaktice, bedra i stopala paralelna sa podom te opuštena zapešća.
Oči treba odmarati tako da pogledate u daljinu ili zažmirite svako 20 minuta u trajanju od barem 20 sekundi. A nakon svakih sat vremena rada na računalu treba ustati, prošetati, protegnuti se i gledati kroz prozor."
Što je sindrom suhog oka? Koliko je opasno? Na koji si način možemo olakšati?
"Sindrom suhog oka ili suho oko je kronično, najčešće progresivno stanje koje se očituje kao nedostatak suza (hiposekrecijsko suho oko) ili promjena kvalitete suze uslijed čega suze pojačano isparavaju (hiperevaporativno suho oko). Može nastati u bilo kojoj dobi, no češće se pojavljuje kod starijih od 50 godina, osobito žena povezano s hormonalnim promjenama. Način života uveliko doprinosi razvoju suhog oka. Najčešći uzroci u mlađih osoba su prekomjeran rad za računalom, klimatizirani prostori i nošenje kontaktnih leća.
Najčešći simptomi koje pacijenti navode su: suhoća, umor, peckanje, prekomjerno suzenje, promjenjiv vid , osjećaj pijeska, pa čak i bol.
Suho oko može biti opasno za zdravlje oka jer je oslabljena prva barijera koja sprječava ulazak mikroba u oko. Očne infekcije su puno češće kod ljudi koji boluju od ove bolesti i potrebno je pridržavati se liječničkih uputa kako bi se mogućnost infekcije svela na minimum.
Kod suhog oka se preporuča:
- Što češće treptati jer svakim treptajem masiramo vjeđe što pridonosi boljem i obilnijem izlučivanju loja koji je nužan za stabilnost i trajanje zaštitnog učinka koji suzni film ima za oko
- Češće odmoriti oči dok gledate televiziju ili radite na računalu
- Provoditi higijenu vjeđa
- Osigurati ugodnu mikroklimu u prostoriji provjetravanjem i ovlaživanjem zraka, osobito u sezoni grijanja i hlađenja
- Piti dovoljno vode
- Jesti hranu bogatu omega- 3 masnim kiselinama poput masne ribe (skuše, sardine, losos, tuna), grahorica, oraha, lanenih sjemenki ili lanenog ulja
- Koristiti umjetne suze bez konzervansa.
Koje umjetne suze od velikog broja dostupnih na tržištu su najbolje za Vas te da li je potrebna još neka dodatna terapija najbolje će preporučiti liječnik specijalist nakon obavljenog oftalmološkog pregleda."
Izloženost plavom svjetlu ostavlja dugoročne posljedice na vid. No, ima li neke prednosti?
"Sunčeva svjetlost glavni je izvor plave svjetlosti. Smatra se da upravo plavo svjetlo koje sadrži sunčeva svjetlost utječe na naš pravilan cirkardijalni ritam, podiže nam budnost i raspoloženje.
Štetni utjecaj plavog svjetla iz izvora koje je konstruirao čovjek poput fluorescentne i led rasvjete te ekrana digitalnih uređaja poput računala i mobitela nastaje zbog količine vremena koju ljudi provode koristeći ove uređaje držeći ih pri tom vrlo blizu očima.
Plavo svjetlo dokazano uzrokuje naprezanje očiju i umor.
Redovito dugotrajno izlaganje plavom svjetlu na duge staze može povećati rizik od makularne degeneracije.
Zna se da može poremetiti i ciklus spavanja te zbog izlaganja plavom svjetlu prije spavanja možemo teže zaspati. A dugotrajna izloženost nedostatku kvalitetnog sna može pak dovesti do problema ponašanja i debljanja zbog prejedanja. Zato je preporuka ne koristiti digitalne uređaje jedan do dva sata prije spavanja te koristiti noćnu postavku na svom pametnom telefonu.
Za zaštitu od plavog svjetla dostupne su i naočale sa žutim lećama koje blokiraju plavo svjetlo te filteri za plavo svjetlo za mobitele i računala.
No, ipak savjetujem razumno korištenje digitalnih uređaja kao najbolju zaštitu od štetnog učinka plavog svjetla."
Koji znakovi nam ukazuju da s našim očima nije sve u redu i da trebamo posjetiti liječnika?
"To su prije svega: mutan vid na daljinu, otežano čitanje, slabiji vid noću, umorne, crvene ili bolne oči, učestale glavobolje, dvostruka slika, pojava bljeskova i/ ili plutajućih mutnina.
Ako nemate ni jedan od simptoma preporuka je pregledati svoje oči barem jednom u 2 godine. U slučaju da je u obitelji bilo glaukoma ili drugih nasljednih očnih bolesti i češće po uputi liječnika oftalmologa.
Ako se pratite zbog kroničnih i sistemskih bolesti poput šećerne bolesti, hipertenzije, nekih neuroloških ili autoimunih bolesti također treba periodično po uputi liječnika obavljati i oftalmološki pregled.
I na kraju vezano uz ekrane mislim da je važno osvijestiti da život nije u malim ekranima već oko nas."