Hoće li opterećenje zalihama vina s kojim će se neminovno proizvođači suočiti, uvjetovati i smanjenu potrebu za otkupom grožđa u berbi 2020. koja na hrvatskom jugu počinje za četiri, pet mjeseci - samo je jedno od pitanja koje je upućeno pelješkim vinarima. Jer vinarstvo je, nakon turizma, najprofitabilnija gospodarska grana na tome području. Uz to - proizvodna.
Tradicija vinogradarstva i vinarstva na poluotoku Pelješcu seže još u prapovijest. Od tada traje i stalna borba ovdašnjeg čovjeka protiv raznih nepogoda i bolesti: od suša, požara, štete od divljih životinja, peronospore, filoksere, pepelnice, nepravednih zakona raznih režima do posljedica pandemije koronavirusa ovih dana.
- Stalno je borba. Cijeli život je borba. A pogotovo s vinom, dok se ubere grožđe, dok se preradi, pa onda se odnjeguje u bačvama godinu dvije dana, što slijedi s plavcem, i onda kad dođe na tržište tek su onda problemi. E sad, vidite u kojoj smo situaciji nakon ovoga virusa, nakon ovoga zla koje nam se dogodilo, jer praktički sve je stalo - kazao je za HRT Pavo Miličić, Potomje.
- Prodaja je stala, ostalo je samo na jednostavnijoj prodaji kroz trgovačke centre i to je to. Onaj tko se bio orijentirao na trgovačke centre taj danas može malo egzistirat, a mi koji imamo vrhunsku kvalitetu tu smo prilično stali - kaže Mato Violić Matuško, Potomje.
- Mi smo sad praktički na izdisaju što se tiče financija i svega, ali zahvaljujući vladi koja je omogućila plaće za ovaj prošli mjesec, nadamo se i za ovaj, tako da svi ljudi ostali, nitko nije dobio otkaz - rekao je Miličić.
Vinarstvu krediti za likvidnost?
Svi se slažu da je najvažnije sačuvati ljude, zadržati zaposlenike, ali i brojne kooperante s kojima pelješki vinari surađuju. Mnogim tamošnjim poljoprivrednicima prodaja grožđa mjesnim vinarijama još uvijek glavni je izvor življenja.
Pred pelješkim vinarima mnogo je nepoznanica. Nadaju se da turistička sezona ipak nije u potpunosti izgubljena.
- Očekujem da će bar biti nešto. Bitno je samo da se granice otvore, da ovaj virus nestane i da možemo počet normalno radit. Mi ćemo preživjet, to je jasno, berbu ćemo obavit nije nikad ni jedna propala, neće ni ova, kaže Violić Matuško.
- Jasno nam je da turizam i dalje ostaje jedan značajan oslonac, ali taj oslonac mora funkcionirat skupa s poljoprivredom. Ministarstva poljoprivrede i turizma kod nas bi trebala biti jedna institucija. Mi nismo ni u čemu značajan proizvođač koji ćemo u europskim relacijama nešto predstavljat. Ali ako se naša izvorna originalna ponuda spoji s turizmom tada ćemo imat jedno i drugo. Mjere koje sada treba poduzeti je da se omogući u vinarstvu krediti za likvidnost, na daleke staze treba pronaći izvore financiranja koji će omogućiti otkup grožđa na vrijeme i to bi bio najveći interes države, da usmjeravanjem u legalne tokove. A to bi omogućili ti krediti, država na kraju uvede red i ubere PDV, rekao je za HRT Jozo Rabušić, upravitelj PZ-a Putnikovići na Pelješcu.
Krizu bi, smatraju vinogradari, trebalo iskoristiti za potpuno suzbijanje, a ne za ponovni procvat sive ekonomije. A tu, kažu, država i njezine institucije, imaju veliku šansu. Oni dotle nastavljaju s intenzivnim radovima u vinogradima, a to znači i nastavak uobičajeno visokih troškova održavanja tih površina.