Želi li vratiti povratiti povjerenje svojih građana, Europska unija u borbi protiv klimatskih promjena i postizanju ciljeva zelene tranzicije najviše računa mora voditi o zaštiti najslabijih, kako tranzicija ne bi bila zapamćena po žrtvama, nego po dizanju životnog standarda svojih građana, zajednički je zaključak sudionika prvog panela danas otvorene konferencije Europska Hrvatska - Retrospektiva i prospektiva, u organizaciji ured hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule.
Sudionike konferencije posvećene desetogodišnjici hrvatskog članstva u EU pozdravio u ime grada domaćina Dubrovnika gradonačelnik Mato Franković koji je istaknuo kako je Dubrovnik oduvijek dio europskog nasljeđa, od Republike i Ruđera Boškovića do danas. Ocijenio je kako RH daje svoj važan obol europskoj vanjskoj politici, posebno u pitanjima odgovora na klimatska pitanja i uspostavljanja trajnog europskog mira. Također je istaknuo ulogu hrvatskih članova Europskog parlamenta, koji uvijek zajednički stoje na obrani hrvatskih interesa, neovisno o različitim političkim pripadnostima.
Kao domaćin konferencije, Tonino Picula prisjetio se dugog procesa pristupanja Uniji, koji je bio zajednički cilj svih relevantnih političkih opcija. Istaknuo je kako Hrvatska, zbog vlastitih interesa, mora dati doprinos politici proširenja. Ali u širem kontekstu, rekao je uvodno Picula, EU je za Hrvatsku i dalje povijesna prilika, okvir za razvoj i rast, ali sve što u tom europskom okviru učinimo, bit će zahvaljujući vlastitom trudu i strateškom promišljanju naših dugoročnih ciljeva.
Na prvom panelu konferencije nazvanom “Retrospektiva 10 godina RH i EU - Možemo li bolje?” sudjelovali su Paul Vandoren, posljednji EU veleposlanik u Hrvatskoj prije pridruživanja, prof. Mirko Bilandžić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Sergej Stanišev, potpredsjednik Europskog parlamenta i bivši predsjednik bugarske vlade, Ariana Vela, vodeća hrvatska konzultantica za EU fondove i Tonino Picula.
Picula je istaknuo kako je Hrvatska imala jedan od najtežih pregovaračkih procesa u pristupanju Uniji, a on je bio otežan kako uvjetima, tako i nasljeđenom slabošću institucija, koje zbog rata i izostanka demokratskog razvoja devedesetih nije bilo lako prerasti. Ocijenio je kako je pitanje bi li Hrvatska ušla u EU nakon 2013. godine, da tada nije ušla, zbog sve složenije geopolitičke situacije.
Vandoren je replicirao i potvrdio Piculine primjedbe, ali je otkrio i kako je godinu i pol prije ulaska Hrvatske u članstvo na razini Komisije i svih članica postignut konsenzus oko toga da je Hrvatska zaslužila ulazak, i da se pred nju više ne smije postavljati dodatne uvjete. Također je istaknuo kako je Hrvatska u velikoj mjeri odradila dobar posao, jer se u mnogim stvarima ne razlikuje od drugih, starijih članica.
Hrvatska nakon deset godina članstva izgleda impresivno jer je odradila velik posao: ušla u Uniju, i sada ušla i u europodručje i u schengensku zonu, ocijenio je Stanišev.
Govoreći o niskoj razini povjerenja građana Hrvatske u domaće institucije u usporedbi s europskim, Picula je pak istaknuo kako nije dovoljno da iz EU povlačimo sredstva, već je potrebno povlačiti i institucionalnu praksu i vrijednosti, jer EU nisu samo sredstva, već i jasna pravila igre i pravni okvir.
Ariana Vela ocijenila je kako smo u 10 godina članstva puno naučili o EU fondovima i unaprijedili sustav, no pred nama je još iznimno dugačak proces učenja, ali i pojednostavljenja procedura za korištenje fondova.
Govoreći o izazovima pred nama, sudionici panela složili su se kako je pred Hrvatskom velik posao nastavka jačanja hrvatskih institucija, ali i općenite borbe za povratak socijalne države u EU i Hrvatskoj, jer tek tako je moguće amortizirati socijalni pritisak golemih promjena koje su još pred nama: od ublažavanja učinaka klimatskih promjena, do tranzicije na nove industrije i oblike rada, kao i velike sigurnosne rizike poput ratova i migracija.
Na drugom danu konferencije, sudjelovat će, među ostalima predsjednik Vlade Republike Kosovo Albin Kurti.