Vjerojatno nikad aktualnija radionica u sklopu izrade Plana upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem SDŽ održana je danas u Hotelu Park, na kojoj su prisustvovali gradonačelnici, načelnici te predstavnici stručnih službi obalnih i otočkih jedinica lokalne samouprave.
- Današnjim danom radimo jedan veliki iskorak u budućnosti zaštite pomorskog pojasa, ne samo pomorskog dobra, na području Splitsko-dalmatinske županije. Jedni smo od rijetkih na Mediteranu koji smo pokrenuli, ja ću ga nazvati, svojevrsni Masterplan pomorske obale SDŽ. Danas su predstavnici svih otočkih lokalnih zajednica, u srijedu će biti predstavnici svih kopnenih zajednica koje imaju doticaj s morem i pomorskim dobrom, a 23. lipnja će biti treća radionica na kojoj će biti zainteresirana javnost, struka i svi oni koji imaju nešto reći po ovom pitanju.
Moram kazati da me veseli iza svojevrsnog Masterplana obale na području SDŽ, znate da je Pomorsko dobro učinilo jedan veliki iskorak u uređenju i vođenju brige o devastaciji pomorskog dobra, ali je potreban jedan zaista sveobuhvatan plan kako bi, ne samo radili prevenciju, nego preventivno djelovali i na način da ne može netko devastirati ono što je prirodna ljepota, ono što ja obično kažem najljepšim dijelom zemaljske kugle, a to je naša SDŽ. Svojevrsni plan će biti sveobuhvatan, on će kako ekološki tako urediti odnose u turizmu, ribarstvu, brodogradnji, u svemu onome što je potrebno za funkcioniranje uređenog područja onako kako to vidi struka - kazao je župan Blaženko Boban, dodajući kako je ovo tek početak.
- Danas je prva radionica s načelnicima i predstavnicima lokalnih zajednica s otoka, zatim ove ranije spomenute radionice pa će onda struka izraditi nacrt prijedloga, potom sve faze koje se trebaju proći, usuglašavanje, javna rasprava, studije, sve ono što je potrebno. Ne očekujem da ćemo u ovom mandatu dovršiti Plan, ali očekujem da će kada ugleda svjetlo dana biti ogledni primjer, ne samo u Hrvatskoj nego na Mediteranu, očekujem da će to biti svojevrsna Biblija ponašanja na pomorskom dobru u SDŽ.
O ilegalnoj gradnji na području Vrulje
Stipe Čogelja, pročelnik upravnog odjela za pomorstvo i turizam i koordinator projekta u županiji, osvrnuo se na ilegalnu gradnju na području Vrulje.
- Što se tiče Vrulje, Županija je napravila sve što je mogla unutar svojih okvira, međutim nećemo tu stati. Nismo jedinica regionalne samouprave koja se miri sa situacijom da ne možemo ništa napraviti ako nije unutar naše nadležnosti. I župan i ja dati ćemo sve od sebe da sva rješenja koja postoje na navedenom području da se provedu i da se koncesija koja je oduzeta na Županijskoj skupštini napokon riješi na drugom stupnju u Ministarstvu mora kako bi krenuli u preuzimanje posjeda. Mi smo dosad već poslali već pet požurnica prema Ministarstvu mora za rješavanje predmeta te sam siguran da će se nešto riješiti.
Ono što bi mogla biti glavna poruka danas, u suradnji s kolegama iz Ministarstva mora, inzistirat ćemo na tome da se donese Zakon o inspekciji na pomorskom dobru. Sada imate situaciju da pet inspekcijskih službi, pet tijela ima nekakvu nadležnost na pomorskom dobru. Naravno tu dolazi do sukoba nadležnosti, tko je izašao na teren, a tko nije, ne smije se dva puta u istom predmetu suditi. Tim Zakonom o devastaciji na pomorskom dobru bi tražili da Županije dobiju inspekcijske ovlasti pogotovo u hidrograđevnom dijelu, smatram da bi tako bili puno operativniji, mobilniji, puno brže bi rješavali slučajeve – odgovorio je Čogelja na pitanja novinara koliki im problem predstavlja to što nemaju inspekcijski nadzor.
Voditelj tima izrađivača Ognjen Škunca govorio je o važnosti izrade Plana kao potpore za strateško planiranje i upravljanje održivim razvojem obalnog područja županije kao njenog najvrjednijeg i najranjivijeg razvojnog resursa.
- Ovo je prilika da općine i gradovi s obalnim područjem vide prijedlog Plana, ovo je početak jedne diskusije kako bi u budućnosti bolje upravljali prostorom i čuvali krajobraz. Klimatske promjene su također tema, treba početi raditi sada da bi izbjegli štete u budućnosti. Glavni zadatak na koji se Plan usredotočio je pregled postojećeg planskog okvira i onda u njemu uoči stvari koje su prioritetne. Tih stvari je uočeno šest. Održivost prostornog razvoja (koliko gradimo, kako gradimo); izazovi na pomorskom dobru; izazovi klimatskih promjena; glavni pritisci na okoliš – recimo zamućenje izvora Jadra koliko to ima veze sa smanjivanjem šumskog pokrova, morski otpad; ponovno promisliti koliko je razvojni model kojeg imamo, ovako blagoslovljeni resursom prekrasnog prostora koji je turistima atraktivan, ali s druge strane lako “odskližete” u monosektorski, monokulturni razvoj s turizmom kao jedinom djelatnošću; te konačno općenito diskrepancija između plana i rezultata. Vrlo često, svi smo toga svjesni, već nekoliko generacija planova ponavlja iste ciljeve, s druge strane realnost ide u drugom smjeru. Postavlja se pitanje zašto, zatim kako upravljati, na koji način uključiti sve koji se trebaju povezati, vertikalno i horizontalno, dakle povećati učinkovitost upravljanja - najavio je glavne teme za raspravu Ognjen Škunca.