Nakon što je prvi mjesec nove školske godine završen, a problemi s pronalaskom asistenata odnosno pomoćnika u nastavi za učenike s poteškoćama u razvoju na području grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije su jenjali jer je većina učenika ipak dobila pomoćnike, problemi s kojima se ti isti pomoćnici bore i dalje traju.
Podsjetimo, na samom početku školske godine, dio učenika s teškoćama u razvoju u školske klupe je sjeo bez pomoćnika u nastavi i to nije bilo, nažalost, ništa novo, jer problem je to koji se iz godine u godinu ponavlja kao i nezadovoljstvo PUN svojim statusom.
Iako se 1. rujna, konkretno, Grad Split na službenoj stranici pohvalio kako je i ove godine projektom "S pomoćnikom mogu bolje VI", osigurao više od dva milijuna kuna za zapošljavanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika koji će pružati podršku u nastavi djeci s teškoćama u razvoju u splitskim osnovnim školama (konkretno brojkom 268 djece s teškoćama u razvoju je od početka nove školske godine dobilo pomoćnika ili stručno komunikacijskog posrednika), pomoćnika je kronično nedostajalo, a osim roditelja i obrazovne ustanove su ih tražile čak i putem – društvenih mreža!
S početkom ove školske godine Grad Split je osigurao i sredstva kojim je omogućen rast plaća, odnosno povećanje naknade za rad pomoćnika u nastavi i stručno komunikacijskog posrednika u splitskim osnovnim školama, ali to očito nije bio dovoljan razloga da svi pomoćnici i uđu u radni odnos i da sva djeca kojima je potreban PUN ga i (na vrijeme) dobiju. Problematika je to koja se ne događa samo u gradu podno Marjana već u gradovima diljem Hrvatske gdje se pomoćnici bore kako umiju i znaju te sredstvima kojima mogu da se njihov status nakon godina i godina makne s mrtve točke jer još uvijek pomoćnici u nastavi nemaju jednake uvjete.
Ukratko: oni traže da im se izregulira satnica odnosno financiranje plaća, da njihov posao postane stalan, a ne da im ugovori traju koliko i školska godina pa u ljetnim mjesecima 'vise' po birou., da se ne trebaju s krajem svakog ljeta iznova prijavljivati na natječaje, a pred sam početak školske godine. To su samo neki od 'vrištećih' problema koji bi se riješili doradom Pravilnika o pomoćnicima u nastavi na način, kako nam upravo sami pomoćnici govore jer oni su ti koji ipak najbolje znaju kakav je točno njihov status, da taj Pravilnik propisuje i obveze i zaštitu pomoćnika što trenutno nije slučaj. Ako pročitate pravilnik o PUN primijetit ćete da asistenti imaju jako puno obaveza, a uistinu malo prava. Kada bi bile definirane kazne za kršenja prava, bilo bi drukčije, smatraju.
Ovo su samo od neki problema kojih je i previše i stalno se ponavljaju, na svakodnevnoj bazi. Iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu. Konkretnijih poteza još uvijek nema, a na njih svi pomoćnici u nastavi čekaju. Zbog svega navedenog, neki su i s vremenom odustali od ovoga posla ili bolje rečeno poziva jer biti pomoćnik u nastavi nije samo posao jer PUN djeci s kojom rade postaju i psiholozi, logopedi, socijalni pedagozi pa čak i prijatelji koji znaju kada je 'njihovom' djetetu loš dan.
Uključivanjem pomoćnika u nastavi u rad s učenicima s teškoćama u razvoju, pomaže se djeci u prevladavanju socijalno-psiholoških prepreka, usvajanju znanja i vještina, te tako svako dijete ima priliku učiti i napredovati u skladu sa svojim individualnim sposobnostima.
Na žalost, projekt koji je pobudio dosta pažnje, nakon početnog uhodavanja, u pozitivnom smjeru senzibilizirajući širu javnost na specifičnu problematiku, kao što smo svjedoci i ove školske godine, stvorio je dosta nezadovoljnih što je dovelo do gore spomenutog nedostatka PUN-ova, ali kada se svi njihovi problemi zbroje nije ni čudo što je pomoćnika u nastavi sve manje. Problem je, nažalost, što je djece s poteškoćama u razvoju iz godine u godinu sve više i njima je pomoć pomoćnika potrebna. Kako poboljšati njihov status, što mogu učiniti gradovi, županije, a što nadležno Ministarstvo te što bi se trebalo promijeniti s novim Zakonom koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2024.godine, razgovarali smo s više pomoćnika u nastavi koji djeluju pri Gradu Splitu i SDŽ, kao i s predsjednikom Udruge pomoćnika u nastavi, Ivanom Milatićem.
Predsjednik Udruge pomoćnika u nastavi: „PUN za učenika nikako i nikada nije tek puki nosač torbi“
Predsjednik Udruge pomoćnika u nastavi, Ivan Milatić, koji kao predsjednik Udruge PUN radi nešto malo manje od godinu dana, a na nedavnoj Izvanrednoj izbornoj skupštini potvrđen mu je mandat, u našem razgovoru nam je kazao kako su problemi na koje je naišao bili raznoliki, ali i na svakodnevnoj bazi.
„Problemi na koje sam naišao bili su zaista raznoliki, ali svakodnevni. Imao sam problema i s najbližim suradnicima pa sam praktično do spomenute izvanredne izborne skupštine Udrugu vodio praktično sam. Što se tiče problema kolegica i kolega oni su raznoliki ali se većim dijelom odnose na povrede ugovornih odredbi, na uskraćivanje pojedinih prava poput prava na besplatni sistematski pregled, pravo na dar za dijete, pravo na regres. Pa onda imate pitanja o pravu na slobodne dane, ili kako da se premosti eventualni manjak dana da bi se moglo ostvariti pravo na 70 posto primanja preko Zavoda za zapošljavanje. Ima naravno i onih kojima nešto drugo nije jasno, a ima i onih koji poruku šalju kao recimo prošle nedjelje u 23.47 ili recimo još uvijek mi je nejasno što je kolegica htjela pozivom na Badnjak u 21:30. No trudimo se i trudit ćemo se odgovoriti na sva pitanja i pomoći koliko god možemo ali ponekad malo razumijevanja s druge strane ne bi škodilo“, kazao nam je.
Zašto je za učenika kojem je potrebna osoba kao što su PUN upravo ona i potrebna? Što to dijete osim pomaganja tijekom školskih sati još dobiva od PUN?
„Prvo da razjasnimo nekoliko stvari. PUN za učenika nikako i nikada nije tek puki nosač torbi ili kako bi rekao ministar Fuchs povremena i privremena radna snaga. PUN je učeniku za kojega skrbi i prijatelj i oslonac i osoba od povjerenja. Djeca se vežu za osobu s kojom provode dane. I kad već zakonodavac iz samo njemu znanih razloga ne želi dozvoliti članovima obitelji da budu PUN onda je neophodno da svako dijete dobije svog proširenog ili dodatnog člana obitelji što PUN jest u slučaju ili pod uvjetom da njihova 'suradnja' potraje. Država jako voli koristiti termin inkluzija, jer zvuči pametno, e pa gospodo inkluzija učenika bez PUN i SKS u obrazovni sustav je nemoguća“.
Na pitanje smatra li da gradovi i županije izdvajaju premalo financijskih sredstava za plaću pomoćnika u nastavi kao i nadležno Ministarstvo, pohvalio je župana SDŽ Blaženka Bobana.
„Ne bih rekao generalno, ali imaju četiri županije koje u mojih prvih godinu mandata 'bodu oči'. Koprivničko križevačka koja već godinama ima najnižu i samo svoju satnicu za PUN koja je protivna svim naputcima, propisima, pravilnicima. Potom su tu i Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska koji su ove godine jednostavno rečeno prepisali ugovore od prošle školske godine iako je minimalna satnica propisana od MZO 4,64 eura (35 kuna) i na moje prilično čuđenje Zagrebačka županija u kojoj su šarene satnice ali rijetko dolaze do spomenutog propisanog iznosa. Njihova je satnica 28 kuna, a nedavno je u Zagrebu dignuta na 40 kuna. Kako to objasniti?
Pozitivni primjeri su svakako Zadar, Dubrovnik, Split, Rijeka pa evo i Zagreb, a od županija svakako bih kao pozitivan primjer istaknuo PGŽ iako se i župan splitsko-dalmatinski Boban prilično trudi izaći u susret ovome malome krugu velikih ljudi“.
ODLIČNE VIJESTI Asistenti u nastavi na području SDŽ imat će veće plaće
U kunama (jer je još uvijek lakše u njima računati iako smo već odavno prešli na eure) satnica varira od 24,30 u Križevcima do 45 u Zadru i Dubrovniku. Trebao bi biti plaćen školski sat a mnogi još uvijek 'podvaljuju' sunčane sate. Financiranje osiguravaju različiti izvori (lokalne samouprave, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, EU kroz projekte) što ostavlja prostora za manipuliranjem plaća.
Plaće se izračunavaju proizvoljno, nastao je strašan nered s ugovorima,...
Milatić nam je objasnio kako funkcionira obračun plaće i isplata naknada za vrijeme školskih praznika (zimski, uskršnji,…)
„Za te situacije predviđene su Uskrsnica, Božićnica i regres svaki u svom periodu školskih praznika. Prema onim ugovorima koje dobivamo od početka ove školske godine bojim se da mogu reći da se plaće izračunavaju 'proizvoljno'.
Već sam sebi postao dosadan ali ponovit ću mi sada pričamo i ovdje o plaći ali to se još uvijek zakonskom terminologijom zove jedinstveni materijalni trošak. U taj trošak ulazi puno toga a njegov ukupan mjesečni iznos za one koji rade preko Europskog socijalnog fonda iznosi još uvijek nedovoljnih 550 eura neto. To nije dovoljno s obzirom na troškove života.
O plaći ćemo moći govoriti kada ovo konačno bude zanimanje i kada budemo pričali o koeficijentima ovisno o težini dijagnoze učenika s kojim se radi.
Oni koji rade s djecom u spektru autizma imaju opravdano veću cijenu radnog sata ali niti ona nije ujednačena na nacionalnoj razini, da smo zemlja veličine Kine ili Indije možda bih i mogao shvatiti, a ovako…“.
„Strašan je nered nastao s ugovorima i vrstama ugovora koji se daju na potpis ljudima. Ovo me podsjeća na situaciju kada zimsku službu iznenadi prvi snijeg“
Njegov nedavni razgovor u HRT-ov emisiji s ministrom Fuchsom naišao je na mogli bismo reći 'očekivani i diplomatski odgovor' kako PUN ne mogu biti zaposlenici škole nije, tj.u ovom trenutku to nije ostvarivo. SNa pitanje smatra li da će se nešto zbilja promijeniti sa Zakonom koji bi 1.1.2024. trebao biti donesen,a u sklopu kojega se treba donijeti novi Pravilnik za PUN i stručne komunikacijske suradnike koji će određivati sve bitne stavke koje se odnose na PUN koji bi trebali postati sastavni dio Zakona o osobnoj asistenciji, kako barem nadležni kažu, odgovara da ga ova cijela situacija podsječa na situaciju kada zimsku službu iznenadi prvi snijeg.
„Tako kažu i nadam se da ne lažu jer ako lažu… Vidjet će kako će proći.
Da, nažalost imali smo za cilj da već ove godine PUN/SKS dobiju cjelogodišnje ugovore koji bi trajali do 31.8.2024. ali nažalost sami bez MZO nismo uspjeli u realizaciji te ideje, naprotiv strašan je nered nastao s ugovorima i vrstama ugovora koji se daju na potpis ljudima. Ovo me podsjeća na situaciju kada zimsku službu iznenadi prvi snijeg.
Vi ste to lijepo 'upakirali' ali u 'odgovoru' ministra Fuchsa nije bilo niti diplomacije, niti odgovora. To nas zabrinjava, ali njega ne, jer evo prošle školske godine 40 posto djece ili njih četiri tisuće bilo je bez PUN/SKS i nikome ništa.
Zakon o osobnim asistentima donesen je prije ljetne saborske stanke na brzu brzinu zajedno sa još nekoliko 'socijalnih' zakona čija primjena kreće početkom Nove godine. Šansa da se nešto promijeni na bolje leži gotovo isključivo u činjenici da PUN/SKS moraju sudjelovati u radu radne skupine koja radi na spomenutom Pravilniku. Dosadašnji pravilnik govorio je isključivo o obvezama u ovom pravilniku dodat ćemo i prava. Jer jedno bez drugog ne ide“.
Odgovori nadležnih u ovoj fazi su nešto što se čeka kao što umirovljenici čekaju poštara
Što smatrate na koji način bi trebalo doraditi Pravilnik, a da se propisuju obveze i zaštita PUN što trenutno nije slučaj?
„Dok god s terena dobivamo informacije da se PUN ne dozvoljava za vrijeme odmora ulazak u zbornicu ili ostanak u razredu s učenikom ili učenicom ovo mora brinuti. Ne traže PUN/SKS ništa posebno traže pravo na rad koje je zajamčeno Ustavom kao što je Ustavom zajamčeno i pravo na obrazovanje djece.
Jedan kvalitetan, životni pravilnik, baziran na onom što se događa na terenu, jedino tako nešto može zadovoljiti. Dok god o sudbinama ovih ljudi, njihovih štićenika i svih uključenih u ovaj proces odlučuju oni koji ne znaju kakvo je stanje stvari na terenu konkretnih pomaka biti neće“.
Jeste li išli s kakvim konkretnim prijedlozima prema Ministarstvu, a vezano za taj pravilnik?
„Išli smo s cijelim nizom prijedloga i barem iz javnog poziva od 23. kolovoza vidljivo je da je priličan broj naših prijedloga saslušan i implementiran. U kontaktima smo na tjednoj da ne kažem dnevnoj bazi, jedino malo brine što su u ovoj fazi odgovori s njihove strane nešto što se čeka kao što umirovljenici čekaju poštara.
Nažalost, trenutno ne znamo u kojoj fazi izrada Nacrta Pravilnika. Poziv za sudjelovanje u radnoj skupini dobili smo u više navrata neformalno i jedan je višesatni sastanak na tu temu održan u Zagrebu pred kraj prošle školske godine. Nažalost službeni poziv još nismo zaprimili, no nadamo se da će se i to promijeniti i da će se suradnja nastaviti razvijati na obostrano zadovoljstvo do konačnog cilja – rješavanja radno pravnog statusa PUN i SKS“.
Milatić smatra da će se jedino ako svi sjednu za isti stol s istim ciljem, status i prava PUN/SKS poboljšati, u suprotnome, ili još gore, ako ij izigraju, najavio je 'vruću zimu'.
„Budemo li svi za zajedničkim stolom i svi s istim ciljem, bez fige u džepu apsolutno sam siguran da će se od početka 2024. godine status i prava PUN/SKS izrazito poboljšati, a da će naredna školska godina za njih biti prva godina dostojna čovjeka. Ako nas pak izigraju i novi zakon ne donese ni kakve promjene ili one budu samo kozmetičke, mogu najaviti 'vruću zimu' a pred nama je, ne zaboravimo super izborna godina“.
Kako smo već ranije spomenuli, razgovarali smo i s pomoćnicima u nastavi s područja grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, a razgovor s njima donosimo ovoga petka. Nastavite pratiti njihovu priču jer njihova priča tiče se bolje budućnosti sviju nas - budućnosti naše djece!
