U prvih osam dana ožujka ove godine Državni inspektorat Republike Hrvatske opozvao je čak devet proizvoda u kojima se nalazio povećan sadržaj mikotoksina patulina, potom zbog mogućnosti kontaminacije s plijesni, radi neodobrenog korištenja bojila, prisustva komadića plastike i zbog promjena organoleptičkih svojstava okusa i mirisa.
O tome kakvu hranu jedemo i na koji se način kontrolira doznali smo iz prve ruke na Odjelu za kemijske analize hrane i predmeta opće uporabe (POU) županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Splitu. Na tom se mjestu obavlja analiza zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane u proizvodnji i prometu. Analiziraju zdravstvenu ispravnost kozmetike, tekstila, pribora, posuđa, ambalaže, igračaka, nutritivne vrijednosti hrane radi izrade nutritivnih deklaracija, izrađuju deklaracije za proizvode, te prate kvalitetu organizirane prehrane u dječjim vrtićima, školama i ustanovama za starije.
.png)
Odjel vodi doc dr. Zlatka Knezović koja ističe kako svi proizvođači hrane na tržište moraju stavljati zdravstveno ispravnu i pravilno deklariranu hranu poštujući Zakon o hrani. Odjel za kemijske analize hrane i POU je akreditirani laboratorij i službeni laboratorij Ministarstva poljoprivrede za analize hrane, a pri Odjelu djeluje Panel za senzorsku analizu djevičanskog maslinovog ulja kao službeni panel ovlašten od Ministarstva poljoprivrede. Panel je priznat i od Međunarodnog vijeća za masline.
- Bavimo se analizom zdravstvene ispravnosti i kvalitete. Zdravstvena ispravnost znači da ono što dođe na tržište bilo da je hrana ili predmet opće uporabe mora biti sigurno što znači da ne smije ispuštati štetne tvari niti ih sadržavati, npr teški metali, pesticidi ili slično. Kvaliteta znači da proizvod mora biti u onome rangu kvalitete koju je proizvođač, odnosno onaj tko proizvod stavlja na tržište, deklarirao. Postoje zakonski propisi koji se odnose na kontaminante i pojedinačne uredbe za kvalitetu hrane. Po zakonu je propisano da je proizvođač i onaj tko na tržište stavlja hranu ili predmete odgovoran da se radi o sigurnom proizvodu.
Najizloženiji med i maslinovo ulje
Na Odjelu radi deset djelatnica, a organiziran je u četiri odsjeka prema djelatnostima. Djelatnice u posljednje vrijeme primjećuju da je više prisutan problem kvalitete hrane nego zdravstvene ispravnosti. Kao najizloženija ističu se dva vrlo vrijedna proizvoda, maslinovo ulje i med. Iako ulje i med ljudi uzimaju radi poboljšanja zdravstvenog stanja ponekad je pitanje je što unosimo u svoj organizam, ističu inženjerke.
- Često bude problema prilikom vrcanja meda tijekom kojeg se primjeni visoka temperatura i tako u njemu poraste koncentracija hidroksimetilfurfurala (HMF) koji može imati negativan učinak na zdravlje Enzim dijastaza je vrijedni sastojak i pokazatelj bioloških vrijednosti meda koje ga razlikuju od ostale hrane. Kada dijastaze nema onda je med uglavnom patvorina, kaže Knezović.
Bilo je i slučajeva kada je uzorak umjesto meda bio karamelizirani šećer. Nastavni zavod svake godine u suradnji sa Splitsko dalmatinskom županijom provodi monitoring maslinovog ulja zbog čega su usmjereni prema lokalnim proizvođačima i tržnicama koje nemaju kontrolu. Inženjerke upozoravaju da je ono što su vidjeli na tržnicama po pitanju maslinovog ulja velika tragedija jer je 90 posto uzoraka bilo patvorina, starog, miješanog i rafiniranog ulja, ali i raznih uvoznih ulja koja se prodaju pod opisom domaćih ulja. Ta su ulja svaki dan izložena visokim temperaturama, na suncu, u svakakvoj ambalaži, te je pitanje kakav proizvod se na tržnici kupuje.
Pitanje je i što kao maslinarska i turistička zemlja nudimo turistima.
Dobro pročitajte deklaraciju
Knezović upozorava da bi kupci uvijek prije kupovine proizvoda trebali dobro pročitati deklaraciju na proizvodu kojeg kupuju jer će tu pronaći sve informacije o proizvodu uključujući i eventualno prisutne alergene. Na deklaraciji se nalaze informacije o proizvodu iako ima i loših primjera jer je jedan proizvođač čokolade težine tek 10 dkg na poleđini crno-smeđe boje stavio deklaraciju na 14 jezika. Pravo je pitanje je li je itko mogao pročitati s obzirom na sićušna slova i tamnu podlogu.
- Dobro je birati lokalne proizvode jer se na taj način potiče domaća proizvodnja, ali svi proizvođači moraju biti svjesni svoje odgovornosti. Mislim da bi se i turizam trebao razvijati u tom pravcu da ponudimo punu uslugu, sunce, more i lokalnu hranu, kaže Knezović.
Namirnice koje se prodaju na otvorenom na tržnicama, koje su lako pokvarljiva roba, trebaju biti u hladnjacima. Povrće koje se termički ne obrađuje je prije jela potrebno dobro oprati i potopiti u kloriranu vodu jer klor uništava mikroorganizme koji se mogu na njemu nalaziti.
Prepečeni kruh, kolači, biskviti i krumpir
Djelatnice Odjela ističu kako je opsežnim istraživanjem utvrđeno da Hrvati troše velike količine soli nakon čega je napravljena redukcija i smanjenje maksimalno dozvoljenih postotaka soli u kruhu. U pekarskim proizvodima i onima koji sadrže dosta škroba provode se i analize na prisutnosti akrilamida koji je vrlo štetan spoj, a nastaje kada se nešto priprema na visokim temperaturama. Savjetuje se da prepečeni kruh, kolače, biskvite i krumpir građani zaobilaze u širokom luku.
Knezović objašnjava da se ono što ulazi iz EU na granici ne kontrolira već se kontrolira putem državnog monitoringa, dok se ono što ulazi iz trećih zemalja prilikom prelaska granice mora kontrolirati. Ono što je utvrđeno za vrijeme jedne od tih dviju kontrola povlači se sa tržišta. Državni inspektorat šalje informacije u Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu (HAPIH) koja onda putem svojih aplikacija obavještava svoje stanovništvo da se određeni proizvod povlači i zbog čega.
- Kontrola hrane u staračkim domovima je relativno mala s obzirom da kontroliramo samo županijske domove, ali ne i privatne. Kontroliramo po šest cjelodnevnih obroka u četiri objekta, no ono što smo do sada vidjeli uglavnom odgovara normativima koji su propisani za tu dob i ispunjavaju uvjete po pitanju energetske vrijednosti i makronutrijenata. Naravno da se uvijek može i bolje.
Što se tiče hrane u zatvoru ona se kontrolira samo tri puta godišnje zbog čega se ne može sa sigurnošću znati kakva joj je kvaliteta.
Koja su pića puna šećera?
Osim brojnih proizvoda koji se zbog svoje neispravnosti u posljednje vrijeme sve češće povlače sa tržišta posebnu pažnju građani trebaju posvetiti i praškastim napitcima koji se mute s vodom. Oni, uvjeravaju na Odjelu, nisu zdravi kako se misli jer su uglavnom nastali od boje i šećera, a istraživanja su pokazala da neki od njih sadrže nevjerojatnih 80 posto šećera.
Upravo zato treba čitati deklaraciju na kojoj se uz sastav nalazi i nutritivna deklaracija. U njoj se navode energetska vrijednost i makronutrijenti, pa možete uočiti koliko u npr. voćnom jogurtu ima šećera, a Knezović na popis pridodaje i brusnice koje brojni nutricionisti preporučuju svojim klijentima zbog toga što su niskokalorične i pune minerala. No brusnice koje se nalaze na hrvatskom tržištu često nisu sušene brusnice nego su kandirane i pune šećera, što je i navedeno na deklaraciji koju kupci najčešće ne čitaju.
- Novost je na našem tržištu što se uveo porez na šećer u bezalkoholnim pićima zbog čega se dobar dio šećera zamjenjuje umjetnim sladilima. Kupci bi u dućanima posebno trebali paziti na limune i jesu li tretirani imazalilom jer ako jesu onda im kora nije za uporabu. Osnovni je problem što ljudi ne čitaju deklaracije jer svaki se proizvođač osigurao tako što je sve to naveo u deklaraciji.
Rok trajanja
I za kraj suprotno uvriježenom mišljenju da proizvode trebamo bacati nakon datuma koji je naveden na njemu u Odjelu savjetuju da ne treba biti opterećen ni rokom trajanja, te da proizvodi na kojima piše "najbolje upotrijebiti do" mogu trajati i nakon navedenog roka. Ključno je da se ljudi trebaju hraniti sezonski, raznovrsno i u umjerenim količinama.
