Prošli tjedan ponovno je 'uskrsnula' Dalmatinska akcija (DA). Naime, kako je već izašlo u medijima, od četvrtka 17. veljače ove godine, u registru političkih stranaka pojavilo se ime političke strane koja je najveću popularnost stekla početkom 90.-ih godina. Bili su lijeve političke orijentacije, a djelovali su na području Dalmacije.
Odbjegli SDP-ovci dižu stranku iz mrtvih
Ponovno su se okupili, a stranku su 'iz mrtvih' na političku scenu vratili bivši SDP-ovci Nino Aviani i Tomislav Matijašević, a za tajnika stranke imenovan je Teo Krnić, još jedan odbjegli SDP-ovac.
Kako smo već ranije pisali, Nino Aviani se na posljednjim unutarstranačkim izborima kandidirao za predsjednika splitskog SDP-a, ali je isključen iz izbornog procesa jer nije predao Izjavu o nekažnjavanju, pa mu je zbog nepotpune dokumentacije kandidatura proglašena nepravovaljanom.
Posve je neobično da se Dalmatinska akcija vratila na splitsku, odnosno dalmatinsku političku scenu. Ako se malo vratimo u prošlost, znamo da je lijevo orijentirana "DA" bila trn u oku prvom predsjedniku HDZ-a dr. Franji Tuđmanu. Prvi hrvatski predsjednik stranci je zalijepio etiketu protuhrvatske i separatističke stranke.
Podsjetimo, stranka je osnovana je u Splitu u jesen 1990. godine, a prvi predsjednik joj je bio ugledan splitski humorist Đermano Ćićo Senjanović. Stranka se u svojem programu zalagala za regionalno preuređenje Hrvatske, odnosno stvaranje Dalmacije kao posebne upravne jedinice koja će dijeliti ovlasti sa središnjom vlasti u Zagrebu.
Godinu dana kasnije Senjanović je napustio stranku, a na čelo je stala sociologinja dr. Mira Ljubić-Lorger.
"DA" je na nacionalnu političku scenu došao na parlamentarnim izborima 1992., kada je Mira Ljubić-Lorger izabrana u Hrvatski sabor na zajedničkoj listi s regionalnim strankama Istarski demokratski sabor i Riječki demokratski savez. Stranka je svoj uspon nastavila i na lokalnim izborima početkom 1993., kada je dobila svoje predstavnike u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije, kao i Gradskom vijeću Splita i drugdje.
U rujnu 1993. sjedište stranke razneseno bombom
Nikad nije mogla računati na razinu podrške kakvu je imao IDS u Istri, napadana je kao protuhrvatska i separatistička stranka zbog specifičnih ratnih i drugih okolnosti. U rujnu 1993. njezino je sjedište u Splitu razneseno bombom, a članovi rukovodstva nakratko pritvoreni pod optužbom da su sami inscenirali taj napad.
Sudski proces je završio oslobađajućom presudom 1996. godine, ali je u međuvremenu Dalmatinska akcija znatno oslabila zbog stalnih raskola u rukovodstvu. Godine 1995. se na izborima natjecala za Sabor na listi lijevih stranaka pod vodstvom Akcije socijaldemokrata Hrvatske, ali nije obnovila parlamentarni status.
Na daljim lokalnim i nacionalnim izborima Dalmatinska akcija nije uspjela osvojiti nijedno mjesto te se je postupno počela gasiti. Godine 2003. i službeno je izbrisana iz registra političkih stranaka.
Jedan od prvih osnivača iz 90.-ih: "Mira Ljubić-Lorger bila je grobarica stranke"
Povratak Dalmatinske akcije za Dalmaciju Danas prokomentirao je jedan od osnivača iz 90.-ih godina Damir Šalov.
Osvrnuo se na prošla vremena, a imao je i poruku za novo vodstvo stranke.
"Ljudi koji su se aktivirali i 'obnovili' Dalmatinsku akciju nemaju veze sa starom akcijom. Smatram da je to jako dobro. Stara Dalmatinska akcija je bila puna 'agenata'. Novom članstvu bih savjetovao da sa grobaricom stare Dalmatinske akcije ne trebaju imati posla. Pri tome mislim na Miru Ljubić-Lorger", oštar je Šalov u izjavi za naš portal.
Na naše pitanje, smatra li da će ovakva Dalmatinska akcija opstati, Šalov nam je odgovorio da nam ne može ništa sa sigurnošću tvrditi, niti prognozirati.
"Ja vam ne znam te ljude, niti znam kakva im je politika. Ništa vam ja o tome ne znam", kratko i jasno za naš portal zaključuje jedan od prvih osnivača Dalmatinske akcije iz 90.-ih godina prošlog stoljeća.
Hoće li povratak Dalmatinske akcije imati 'odjeka' na splitskoj i dalmatinskoj političkoj sceni, te mogu li nekadašnji SDP-ovci vratiti stari sjaj stranci, ostaje nam za vidjeti...