Kristijan Lopac (39) uspješni biznismen iz Berlina, prije tri godine je svoj rodni Berlin zamijenio Silbom, najudaljenijim otokom u Zadarskoj županiji na kojem je pokrenuo pravi val pozitivnih promjena i višestruko unaprijedio turistički potencijal ovog jedinstvenog otoka. U međuvremenu je na otoku pokrenuo dvije značajne kulturno-umjetničke manifestacije, a sada u sklopu nove inicijative „Silba - prvi otok bez plastike i plastičnog otpada“ čisti silbenske plaže od plastičnog otpada i sprema se za novo izdanje Božićne čarolije na Silbi.
Prije tri godine Berlin ste zamijenili Silbom. Dok naši ljudi napuštaju Hrvatsku, vi ste povratnik iz Berlina koji je za svoj novi dom odabrao otok sa svega 200 stanovnika. Kako je došlo do ove goleme promjene u vašem životu?
- Točno, u Berlinu sam ostvario zaista, usuđujem se reći bez pretjerivanja, briljantnu karijeru i vodio sam uspješnu tvrtku s 300 uposlenika. U Berlinu sam se rodio i tamo živio 35 godina, sve do preseljenja na Silbu. Imao sam veliku odgovornost u svojoj tvrtki, surađivao sam s velikim korporacijama i poduzetnicima i poznatim ljudima iz cijelog svjeta. Moji klijenti su između ostalih bili i sama Angela Merkel, Karl-Heinz Rummenigge, Bono Vox, Angelina Jolie i mnogi poznati nogometaši. Uslijed jako stresnog razdoblja, poslovnog i privatnog, shvatio sam da moram pod hitno iz korijena promijeniti svoj život. Na Silbu sam još kroz djetinjstvo dolazio s roditeljima, ovdje smo kupili kuću i već tijekom odrastanja, zavolio sam Dalmaciju, dalmatinski način života, a Silba je za mene bila sinonim zdravog i mirnog života. Prije tri godine, spakovao sam većinu svojih stvari, iako i dalje u Berlinu imam dio svojih poslova, obiteljski stan i brojne prijatelje i gotovo preko noći preselio na Silbu. Posljednje tri godine, ovdje sam se preporodio, zdravstveno oporavio, Silba je za mene poput malog raja.
Što vama toliko znači na Silbi, što je na ovom otoku tako posebno?
- Silba je otok pješaka, bez automobilske gužve, bez masovnog turizma, bez stresova, ovdje je priroda čarobna, tirkizno more, pješčane plaže, smilje, lavanda i tamaris...ovdje se živi u jednoj posebnoj harmoniji i skladu s prirodom i bogatom kulturnom baštinom. Ovdje živimo laganim tempom. A turisti ovdje dolaze upravo kako bi pronašli svoj mir, uživali u ovim prirodnim ljepotama, dok mnogi od njih, baš kao i ja, na Silbu dolaze kako bi iznova pronašli smisao života i počeli iz početka. U međuvremenu su i neki od mojih prijatelja ovdje kupili zemlju, a iz sezone u sezonu, sve više stranaca ovdje kupuje nekretnine. Mi nismo ni svjesni što ovdje, na ovom otoku imamo. Premalo smo ponosni na svoje, a stranci, kada posjete Silbu, uspoređuju je s Karibima, s top, svjetskim turističkim destinacijama za koje su sremni platiti na tisuće eura samo da malo uživaju u njima. Hvala Bogu na našim prirodnim resursima! Na našoj mikroklimi na Silbi, na okolišu bez zagađenja, bez industrije, bez automobila.
Stalno ističete da sve ove blagodati Silbe mi, ovdje u Hrvatskoj ne znamo turistički iskoristiti.
- Točno, na ovom je otoku sve BIO i EKO! Za takvu turističku destinaciju s netaknutom prirodom i lokalnim eko proizvodima turisti iz cijelog svijeta spremni su platiti ozbiljan novac. Znate li vi koliko u Berlinu košta pomidor iz bio uzgoja? Nema ga ispod 70,00 kn po kilogramu. Mi ovdje na Silbi i na drugim otocima imamo hranu iz bio uzgoja, naš pomidor ni zrno soli ne treba. Ovo je samo jedan primjer. Mi ovdje imamo top europsku destinaciju, s najviše sunčanih dana u godini, s netaknutom prirodom, vlažnost zraka ovdje je optimalna, a njen godišnji prosjek iznosi 72%, tako da o kvaliteti ne trebam dalje ni pričati.
Uz svu ljepotu i posebnost po kojoj je ovaj mali otok poznat i vi ste ovdje, odmah po dolasku, zasigurno uočili brojne probleme i nedostatke života na otoku.
- Kad sam došao na Silbu i počeo ovdje provoditi vrijeme, shvatio sam koliki neiskorišteni potencijal ovaj otok ima. Kada dolaziš na nekoliko dana, zanesen si i oduševljen. Ali s početkom života ovdje, uočio sam brojne probleme u infrastrukturi, nefunkcionalnost mjesne uprave, ovdje četiri godine nije bilo ni formiranog Mjesnog odbora da se bori za promjene i poboljšanja za otok i njegove stanovnike, za obnovu putova, čišćenje plaža...Bio sam zapravo šokiran koliko je otok, unatoč prvom dojmu, zapušten i zanemaren, ovdje je sve bilo u stagnaciji, otočani su bili apatični, sve je bilo bez ikakve iskre koja bi pokrenula promjene.
Uz uživanje i oporavak, s preseljenjem na Silbu odlučili ste učiniti sve da revitalizirate ovaj otok i pomognete razvoju turističke ponude. Kako su izgledali vaši prvi aktivistički koraci na Silbi?
- Točno, odmah nakon početka života na ovom posebnom otoku, zatečeno stanje me osobno motiviralo da se aktiviram i pokušam unaprijediti život otočana, ali i turističke mogućnosti, da svojim primjerom motiviram sve stanovnike ovdje, a i ljubitelje otoka koji ovdje ljetuju generacijama, da se angažiraju za novu i drugačiju Silbu. Ali da prevenstveno zaštitimo našu kulturnu baštinu i prirodu. Napravio sam analizu postojećeg stanja, proveo duge mjesece u razgovorima s mještanima ovdje, obilazeći ih jednog po jednog, istraživao, angažirao konzultante, činio sam sve što mi je palo na pamet da što bolje upoznam problematiku otoka, kako bih mogao odgovoriti na probleme koji ga opterećuju. Silba je najudaljeni otok u Zadarskoj županiji, a na otoku je izgrađeno više od 1000 vikendica. Stalno stanovništvo broji svega oko dvjestotinjak otočana, dok u ljetnim mjesecima Silba dostigne brojku od 5 tisuća turista.
Kako ste uspjeli aktivirati volonterske snage s otoka, ljude koji su vas podržali u vašim projektima?
- Želja mi je bila među svim stanovnicima i ljubiteljima Silbe ovdje pronaći ljude koji se žele aktivno boriti za bolje sutra ovog otoka, i kroz brojne razgovore, jer ja sam uistinu išao od čovjeka do čovjeka pokušavajući pronaći istomišljenike, iskristaliziralo se pet sjajnih mladih djevojaka koje su živjele na relaciji Zagreb-Zadar-Silba. To su bile Sara i Paula, Matilda, Alma i Iva, s kojima smo formirali novi Mjesni odbor otoka Silbe i o kojima su mediji opširno izvještavali. Djevojke su imale silnu želju i volju, bile su spremne na volonterski rad, jer kao i funkcija koju ja obnašam kao predsjednik Turističke zajednice mjesta Silba i sve funkcije unutar Mjesnog odbora ovog otoka su volonterske, i krenuli smo zajedno, čista srca, predani boljitku otoka. Već prve naše akcije koje sam koordinirao potaknule su još više ljudi da se uključe, a pridružili su nam se i volonteri iz Zadarske županije, a ovoga ljeta i sami turisti, ljubitelji Silbe. Moja je velika volja i želja za promjenama na ovom otoku potaknula sve ove volontere da se aktiviraju. Svi su oni željeli promjene, to je čučalo u njima. Ali dok se čovjek osjeća sam i izdvojen, rijetko se uspije aktivirati, zajednica je jako bitna. Ja sam na neki način zapalio iskru i u prvom koraku povezao ljude, a sve promjene na otoku su naš zajednički rad, naša zajednička posvećenost boljitku života na ovom otoku i razvoju turističkih potencijala Silbe.
S kojim se problemima svakodnevno susrećete ovdje, na otoku?
- Samo oni koji pokušavaju živjeti i raditi na otoku znaju koliko je ovdje sve teže ostvarivo. Težak je život na otoku, infrastruktura nije ista kao u gradu, uvjeti za život nisu isti, skuplji je život na otoku. Otočanima je puno lakše ljeti, kada naši otoci žive, ali tijekom zime, kada na otoku živi po dvjestotinjak stanovnika, jako je teško. Zato je našim otocima uistinu potrebna podrška u razvoju infrastrukture, olakšanje života i dati poticaj za život na otoku, pogotovo mladim ljudima a i izvansezonskog turizma. Jer svima je jasno da veći dio otočana živi direktno, ili indirektno od turizma. Naši biseri Jadrana će jednog dana izumrijeti, pogledajmo Biševo. Otok bogate kulturne baštine, otok koji kroz npr. samo od Modre špilje za hrvatski turizam zarađuje milijune, ali iz godine u godinu izumire i s time umire i naša kultura, naša autohtona baština. Na tom otoku živi još samo 15 stanovnika, ovo je zadnja generacija, poslije te generacije neće više biti domicilnog stanovništva, a izgledno je i da će doći neki furešti i kupiti otok i i početi graditi hotele i uništavati prirodni okoliš na otoku. Taj scenarij se lako može desiti na bilo kojem drugom otoku. Mi zaista imamo sve potencijale da naši biseri Jadrana budu otoci za kvalitetan život i kvalitetan i elitni turizam.
Što se tiče Silbe, moramo pod hitno na otoku poraditi na infrastrukturi i na ponudi u sezoni i izvan sezone. Ne možemo, posebno strancima, samo prodavati sunce i more, potrebno je razviti kvalitetne sadržaje koji se temelje na našoj kulturnoj baštini, specifičnostima naše Silbe, koja je uistinu otok umjetnika i glazbenika što napokon ljudi prepoznaju. Otočni turizam inače osobno smatram najvećim hrvatskim turističkim potencijalom, upravo zbog netaknute prirode i svih jedinstvenosti koje oni posjeduju. Moramo se puno više fokusirati na razvoj turističke ponude na otocima, i to je upravo ono što ja pokušavam, uz pomoć svojih suradnika i volontera postići na Silbi, uz očuvanje prirode. Ne masa – nego klasa, to je moj moto za razvoj otočnog turizma.
Na Silbi ne želimo masovni turizam, ne želimo da nam otok upropaste hoteli, velika apartmanska naselja, kampovi; želimo da Silba ostane jedinstveni otok bez automobila, otok s eko predznakom, otok koji čuva svoju prirodu i kulturnu baštinu, uz ponudu authontonih otočnih proizvoda i tradicijske, silbenske kulture.
U međuvremenu ste postali i predsjednik TZ Silba, radite sve ove godine kao volonter. Što se sve na Silbi promijenilo na bolje uz vaš angažman?
- Ponosan sam na našu domovinu, volim Dalmaciju, Silba me svojim mirom i prirodom ozdravila i zato svojim angažmanom ovdje, ja vraćam našoj Silbi i mojoj domovini svoju ljubav i privrženost. Već drugu godinu sam svim svojim potencijalima uključen u organizaciju Silbenskog kulturnog ljeta na koje sam posebno ponosan. Pokazali smo svi zajedno, upravo na Silbi, što se sve može postići kada se ujedinimo i zajednički pokrenemo. Ovog ljeta uspjeli smo učiniti čuda, organizirati preko 100 programa, sportskih natjecanja, koncerata, predstava, radionica i sadržaja za sve uzraste. Silba je tradicionalno otok umjetnika i glazbenika, a nama je pošlo za rukom da organiziramo i povijesni pothvat - koncert sa 75 vrhunskih glazbenika, pripadnika Simfonijskog orkestra HRT-a koji su nastupili u čast Bruni Bjelinskom i Igoru Kuljeriću. Uspjeli smo brendirati ovaj naš mali otok kao otok vrhunskih kulturnih sadržaja koji, to je bilo više nego očito ovog ljeta, ciljano posjećuju glazbenici i umjetnici iz cijelog svijeta. Mnogi su se i sami javili da žele doći na Silbu, uživati u otoku i volonterski nastupiti, održati koncert, performans, povezati se s drugim umjetnicima koji ovdje provode ljeta. Uz to, upravo počinjemo s pripremama za treću po redu manifestaciju Božićna čarolija na Silbi. Upravo je ova manifestacija dovela prve turiste u povijesti Sibe na naš mali otok u mjesecu prosincu, kada je Silba potpuno pusta. U međuvremenu je manifestacija prepoznata i javno i već sada počinju bukinzi sa prosinac, upravo zbog sadržaja koje ovdje nudimo u okviru Božićne čarolije na Silbi.
Manifestacija će trajati svakoga dana od 23. prosinca do 1. siječnja 2019. Inače, uz ove kulturno-umjetničke sadržaje, Silba je otok idealan za razvoj izvansezonskog turizma za populaciju managera, poslovnjaka, kroz posebne antistresne programe, čemu se također želimo posvetiti u skorije vrijeme.
Vrlo ste posvećeni i očuvanju prirode i zbrinjavanju otpada na vašem otoku. Mediji su već počeli izvještavati o vašoj kampanji „Silba - prvi otok bez plastike i plastičnog otpada“. Što je to konkretno i što je u planu u okviru ove akcije?
- Krajem Silbenskog kuturnog ljeta, osmislio sam novi projekt i kampanju „Silba – Prvi otok bez plastike“. Nama je na otoku izuzetno važan odnos prema prirodi, svjesni smo da naša Silba mora biti čist i eko otok, kako za turiste koji ovdje dolaze upravo iz istaknutih razloga, a tako i za našu djecu, kojoj u nasljeđe valja ostaviti čiste plaže i očuvanu prirodu. Ovo nije otok za masovni turizam, niti Silba to ikada smije postati. Ovo je otok za ljubitelje prirode koji znaju poštovati prirodu i živjeti u skladu s njom. Zato želimo da Silba bude i prvi otok bez plastike u Europi. Već smo započeli s obrazovnim radionicama za naše mališane o tome koliko plastika ugrožava prirodu i život životinjskih vrsta u moru, pod sloganom „Say No to Plastic Bags“. Nastavljamo s edukacijama, s akcijama čišćenja silbenskih plaža, a pokrenut ćemo i dodatne javne akcije kako bismo uz podršku vas, predstavnika medija, skrenuli pažnju na važnost očuvanja prirode na otocima i upravljanju otpadom. Sara Lovrović, predsjednica našeg Mjesnog odbora uspjela se izboriti da nizozemska udruga „By the Ocean We Unite" tijekom godine za početak mještane, djecu i odrasle, educira o važnosti zbrinjavanja otpada i o štetnosti plastičnog otpada, važnosti čišćenja otoka, ali i podmorja. Našem projektu su se ovog ljeta priključili mnogi drugi aktivisti, primjerice 20000 Milja, Društvo istraživača mora, Aurelia očuvanje bioraznolikosti, Marko Capek i njegova udruga Terra Hub i njihov project Adriatic Plastic Challenge, koji su ove godine na Silbi provodili edukaciju ”Kako smanjiti upotrebu plastike i koje su njene alternative?”. To je samo početak našeg umrežavanja s drugim organizacijama kole želimo dovesti na Silbu i koje žele podržati naše napore. U okviru naše kampanje, plasirali smo i posebne brendirane pamučne eko torbe s našim sloganom, s kojima želimo izbjeći da se u trgovinama na otoku u potpunosti izbjegne korištenje plastičnih vrećica. Ove su pamučne torbe ovoga ljeta bile pravi hit među svim ljubiteljima Silbe, a kampanji su se pridržile i brojne poznate osobe koje ljetuju na Silbi: Alan Bjelinski, Robert Knjaz, Mia Begović, Nives Celzijus, Mario Moznik, Goran Lisica a iz dana u dan, sve ih je više. Pozivam sve ljubitelje naše Silbe da nam se priključe u ovoj važnoj kampanji!